Ideje i trendovi
929

Privatnost kao turistički proizvod i prilika za uzlet manje poznatih destinacija

Sve je veća popularnost nerazvikanih destinacija koje mogu ponuditi privatnost kao turistički proizvod i novu vrstu luksuza. Na tom tragu, bili smo u Požeško-slavonskoj županiji i otkrili ogroman potencijal za razvoj posebnih oblika turizma

Kad se u vlažno proljetno jutro uvezete u požešku kotlinu, stižući kroz žuta polja uljane repice i gustih vlati mladog žita, ne možete da se na zapitate zašto Vallis Aurea ne vrvi turistima. Vallis Aurea, što znači Zlatna dolina, naziv je kojim se opisuje ovo mjesto još od vremena starih Rimljana. Nisu Rimljani bili prvi na ovim prostorima - brojna su nalazišta objekata i predmeta još iz bakrenog doba, nastalih tamo nekad davno, više od dva tisućljeća prije Krista.

Požeška povijest je bujna, kao i priroda ovdje, posebno u proljetna jutra, načičkana zelenim brežuljcima s čijih vrhova se raspreda rijetka magla i s raskošnim Parkom prirode Papuk u blizini. Do Papuka se stiže kroz naselje Velika, mjesto s dva izvora termalne vode i bazenima za uživanje u njenim ljekovitim učincima.

Papuk slap Skakavac

Slap Skakavac, 35 metara visoka atrakcija geoparka Papuk i Park šume Jankovac


Slavonske ptice selice

Nameće se pitanje, kako to da su još stari Rimljani cijenili plodnu Zlatnu dolinu, a mi danas ne prepoznajemo vrijednosti vlastite zemlje. Cjelovite podatke nismo pronašli, ali oni po godinama nedvojbeno ukazuju na činjenicu da je najviše ljudi iselilo upravo iz Požeško-slavonske županije u posljednjem desetljeću. Požeško-slavonska županija, sa svim svojim resursima, neprepoznatim i neiskorištenim prirodnim blagodatima, ima najniže neto plaće u Hrvatskoj, 17% niže od državnog prosjeka.
 

Usluge smještaja, na području grada Požege, nudi nekoliko desetaka privatnih iznajmljivača. No, bez obzira na taj sitan broj u usporedbi s drugim hrvatskim destinacijama, Turistička zajednica grada Požege nudi zanimljive statistike na svojim stranicama

U pandemijskoj 2020. godini zabilježeno je 12.536 noćenja što je samo oko 2 tisuće noćenja manje, nego što područje Požege bilježi u 2018. godini. Tri četvrtine noćenja su ostvarili domaći gosti, a među strancima je najviše bilo građana BiH, Poljaka, Nijemaca, Slovenaca i Srba. U 2019. su Vallis Aurea rado posjećivali i Talijani i Austrijanci.


Rode na polju oko Požege

Rode na poljima oko Požege


Dok gledamo ove statistike i vozimo se kroz krajolik na kojem se izmjenjuju vizure pitomih polja i divljih gorja u pozadini, ne možemo se oteti dojmu da je ovom kraju ipak pružena nova šansa. Županija je to s toplicama Lipika, vinogradima Kutjeva, drvnom industrijom i Zvečevom, tvornicom radosti i slasti.
 

"Neoštećen" industrijalizacijom, apartmanizacijom i sličnim -zacijama, požeški kraj je možda najzorniji primjer onoga što danas nude mnoge destinacije u unutrašnjosti Hrvatske - mirna mjesta za opuštanje s obitelji i prijateljima, daleko od gužve, strogih protuepidemijskih mjera i socijalne distance uz veliku dozu privatnosti koja postaje sve traženija roba na turističkom tržištu

Značajno manji pad turističkog prometa u pandemiji bilježe kontinentalne županije, nego one priobalne, međutim, i naša obala još čuva mnoga mjesta na moru, otocima i u zaleđu, koja nisu pregažena masovnom turističkom potražnjom s početka 21. stoljeća.

Primjerice, turizam u Kninu je u povojima, poput ovog slavonskog, i sama ta činjenica je prilika za održivi razvoj uz čuvanje prirodnih resursa kroz adekvatnu interpretaciju baštine i sustavan rad na posebnim oblicima turizma.


Privatnost kao turistički proizvod luksuza

Hrvatskoj manjka ponuda luksuznog turizma - gdje započeti graditi takvu ponudu ako ne na ovakvim, uvjetno rečeno, sačuvanim mjestima. Uvjetno rečeno jer nismo uspjeli sačuvati naše ljude od traženja sreće u drugim zemljama, ali njihova kulturna i prirodna baština je ostala, čeka da je se vrednuje, konzervira i upogoni u stroj održivog razvoja za boljitak novih generacija. Ni jedan odlazak nije nepovratan i konačan dok god postoji šansa za bolje sutra.

Putovanje kroz Sloveniju, ma koliko kratko (šala), neodoljivo podsjeća na putovanje kroz požeški kraj. Pa ipak, Slovenija je 2017. proglašena najzelenijom destinacijom u svijetu, a Ljubljana najzelenijom gradom u Europi godinu ranije. Slovenski turizam je plod rada, kreativnosti, sustavnog čuvanja i interpretacije prirodne i kulturne baštine. Slovenija budućnost razvoja svoje turističke ponude vidi u luksuznom turizmu, onom obliku turizma kakav Hrvatskoj kronično nedostaje, a koji generira velike prihode. 

Jezero Como

Jezero Como - simbol luksuznog turizma u Italiji


Jeste li ikada vidjeli vrtove talijanskog jezera Como? Sobe u hotelima na jezeru Como koštaju u sezoni od 1000 eura naviše, privatni smještaj je pristupačniji. No neki od hotela nude i ekskluzivan prijevoz svojih gostiju helikopterom kako se ne bi morali mučiti gužvama na cestama ili susreti se s velikim brojem nepoznatih lica - privatnost je nova vrsta luksuza i tražena roba kao dodatak ponudi turističkog smještaja.
 

Privatnost je adut mnogih naših destinacija, točnije, potreba gostiju za privatnosti koju je posebno naglasila pandemija


Prema svim pokazateljima, turizam poslije pandemije neće biti isti, i ruralne sredine poput čarobne Zlatne doline dobit će priliku za izgradnju kvalitetne i održive ponude posebnih vrsta turizma, a možda čak i onog luksuznog u smislu privatnosti i individualnih turističkih proizvoda.

Kako razvoj turizma u svom kraju vidi Silvija Podoljak, direktorica Turističke zajednice grada Požege, pročitajte na poveznici Turistički aduti Slavonije.

Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Suradnja poduzetnika u turizmu: Promocija drugih kao dodatak vlastitoj ponudi smještaja

Gosti traže maksimalnu fleksibilnost politike otkazivanja

Popularno: