Ideje i trendovi
3.4K

Domaćin na hrvatski način: 5 koraka za održivi razvoj ponude smještaja i čuvanje života na našem planetu

Nataila Krešić Lončar preporučuje dokumentarac Davida Attenborougha "Život na našem planetu" iz kojeg možemo naučiti kako svaki iznajmljivač može pomoći u čuvanju života na našem planetu. Dobra je vijest da to još uvijek možemo...

"Environmentalist" (osoba koja brine o okolišu) u meni se ne može othrvati, a da barem s nekoliko natipkanih riječi ne pokuša iznijeti svoje osvježene zaključke ne bi li barem ovlaš, onako iz daleka, učinila da se što više nas počeše po glavi i razmisli o budućnosti.
 
Studeni je valjda i inače takav mjesec kad nas toliko toga lako može demotivirati. I u uobičajeno vrijeme (čitaj bez epidemije), bliži se kraj godine, pa sumiramo što smo ove godine uspjeli, a što nismo. Studeni donosi i studen, neugodan podsjetnik da dolazi zima. Dolaze polako i blagdani, te sav pripadajući zimski posao, tko ga ima van turizma, a za ostale zadnji mjesec za do kraja upogoniti svoje motore.
 
Imamo na raspolaganju naizgled dugo razdoblje čekanja u kojem pratimo kako se razvija situacija s epidemijom te se sada čini kao da nikad neće proći. Brine nas, i kad prođe, kako ćemo mi to sve iznijeti i iznova pokrenuti svoj život.

Nedavno objavljeni dokumentarni film Davida Attenborougha "A Life on Our Planet" (Život na našem planetu) o prirodi i klimatskim promjenama na Netflixu je nešto što za ovih zabrinjavajućih mjeseci sigurno trebamo pogledati. Ne da bismo se dodatno opteretili ili zabrinuli, nego da zbiljski osvijestimo stanje u kojem se nalazi planet, pa time i svo naše planiranje života i posla. Sad je pravi trenutak za to kad nam već predstoji kakav takav restart.

Ako planirate slati dijete na studij za 5 godina na drugi kontinent, pogledajte ovaj film.
Ako otvarate restoran tik uz more, pogledate ovaj film.
Ako planirate obitelj, pogledajte ovaj film. Možda će vam postati jasnije čime će se vaša i naša djeca baviti.
Ako planirate odseliti, pogledajte ovaj film. Možda vam bude jasnije kuda odseliti i da li uopće otići.
Ako se planirate vjenčati, pogledajte ovaj film, i to ne sami.
Ako se pak planirate razvesti, također pogledajte ovaj film. Možda ćete lakše odlučiti  pomaknuti fokus sa sebe i okrenuti se zajedništvu i zahvalnosti.
 

Ako radite u turizmu, pogledajte ovaj film. Možda će konačno doći na svoje to da turizam nije igra brojeva nego ljudi, sa svime što oni donose i odnose.
 

Što nam poručuje David Attenborough?

Tvorac ovog dokumentarca koji je sletio na Netflixov program krajem rujna je kao naručena lektira mnoštvu koje sada sjedi zaključano doma i prelistava kanale. Zar ne vidimo ironiju, možda sjedimo u našim kućama jer nas netko ili nešto želi posjesti da razmislimo. Prihvatimo malo i tu ideju i prepustimo joj se.
 


David Attenborough je legendarno ime, 93-trogodišnji britanski redatelj koji je cijeli svoj život proveo istražujući i dokumentirajući prirodu i svijet u kojem živimo. 93 godine su jedno dugo razdoblje kojemu možemo vjerovati. Dokumentarac "A Life on our Planet" je njegovo krunsko djelo, a on ga sam naziva svojim svjedočanstvom i vizijom budućnosti. Ovo je priča globalnog pada koji se dogodio tijekom samo jednog ljudskog vijeka. Za usporedbu nadolazećeg ljudskog vijeka, autor kratko prikazuje ono čemu će svjedočiti osoba koja se primjerice rodi danas - za detalje preporučujem pažljivo pogledati nekoliko scena koje predviđaju 2030.-te, 2050.-te, 2080.-te i 2100.-te godine.
 



Film se, za razliku od mnogih drugih, ne bavi dokazivanjem stanja u kojem se nalazi naš planet. To bi već trebalo biti većini jasno kad pogleda i kroz svoj prozor-prednosti-nedostaci">prozor, a kamoli kad se otisne dublje u krhku prirodu. Međutim, autor kreira kroz svoj životni vijek dokument u kojem prikazuje opću ljudsku grešku na temelju koje se do sada vodio ljudski napredak, razmišljanje i djelovanje.

Ono što je najupečatljivije od cijelog filma je njegova zadnja trećina - akcijski plan u kojem se jasno i jednostavno iznosi pet koraka koji nas mogu spasiti. Sir Attenborough u jednom trenutku naglašava, ne radi se o spasu planeta ili spasu vrsta, radi se o spasenju čovječanstva, jer i bez nas - planet i priroda će nastaviti svoj život.
 

Između puno konkretnih i jednostavnih koncepata koje se iznose u filmu, zazvonila mi je jedna jednostavna rečenica: Sve što ne možemo raditi  ili koristiti zauvijek samo po sebi nije održivo. Zamislimo tu nakratko ophođenje s našom prirodom, s našim resursima, ovdje u Hrvatskoj. Što je s našim ribljim fondom, što je s našim obalnim pojasom, a što tek s prostorom načičkanim šupljim apartmanima? Što je tu održivo, i dokle?

Dakle, ovo je pet temeljnih poteza koji mogu promijeniti uznapredovalo klimatsko stanje kojem svjedoči naš (jedini) planet. Ja sam svaku točku pokušala učiniti nama bliskom i izvedivom, te primjenjivom na naše područje. Unaprijed izbacujem opaske o vladama, politici, poticajima i trenutnom stanju države iz ovog razgovora.


5 koraka za čuvanje života na našem planetu


1. Okretanje obnovljivim izvorima energije

Isprva treba osvijestiti da nemamo kud. Solarna, geotermalna, vodena energija te energija vjetra nam je jedina pretpostavljena za budućnost. Podsjetnik iz gornjeg dijela članka: samo ono što može trajati zauvijek je održivo, a fosilna goriva to nisu.

Stoga, tko god je nedavno uložio u gradnju svoje kuće ili smještaja za najam gostiju iznova i nije ovo imao na pameti, jednostavno nije dobro promišljao. Prilagodba na ove izvore, tj. izbacivanje stare prakse nas stišće sa svih strana, i što ih prije prihvatimo i priklonimo im se, bit će nam lakše odgovoriti ovim izazovima.

1. korak za čuvanje života na našem planetu: Punjenje električnog automobila
Punjenje električnog atomobila

Ovo ljeto ni uz kakav šum kraj naše kuće se parkirao Tesla. To su bili naši gosti iz Francuske. Njihova prva potreba je bila punjenje automobila. To je moglo biti i iz naše kuće, međutim gradska garaža se pokazala kao najbolje mjesto s točno dizajniranim mjestima za punjenje ove marke vozila. Hoću reći da se ne iznenadimo sličnim zahtjevima čim krene naš novi posao.
 

Ako sada planirate uređenje parkinga ili okućnice, ili radite na instalacijama, obnovljive izvore energije bi dobro odmah ovo predvidjeti

Hrvatska obala (pa i cijela država) ima odličan prosjek sunčanih sati, a solarni paneli još nisu redovna pojava ni u našim vrtovima ni na krovovima. Razmislite, napravite troškovnik, zatražite ponude tako da budete spremni kad budete si to mogli i priuštiti. Postoji niz radnji koje su moguće na ovom planu, i naravno zahtijevaju investicije. Ionako smo u našem sektoru bili u zamahu i dizanju kvalitete, pa ovo može biti samo nastavak. Tko god nakon ove krize odluči nastaviti s poslom, i primiti putnika današnjice, onda će i taj posao prilagoditi ovim sve očitijim potrebama ne samo gosta, nego i samoga sebe glede kasnije uštede i uopće dostupnosti energije.
 

2. Obnova ribljeg fonda

Ovoj točki je u filmu dana velika pažnja. Iz mora nam kreće toliko života da nismo uopće svjesni. Kako iz dalekih oceana, tako i iz našeg mora u koje gledamo svaki dan. Što ja kao pojedinac mogu tu napraviti? Možda ne može svatko od nas, ali situacija s ponudom ribe na Jadranu nije sjajna. Iako osobno nisam s mora, to mi je jasno. Postane, nažalost, jasno vrlo brzo i gostu koji je vozio 15 sati da dođe na naše more i shvati da do domaće ribe se baš ne dolazi lako.
 

Mislim da nam ne treba David Attenborough da nam približi alarmantnost situacije, od ponude u restoranima (skupe, upitne, ekskluzivne, sve što se uz ribu nekako neopravdano veže) do neizvjesnog ribolova. Treba plan, zar ne?

Neka stručnjaci odlučuju, ali mi možemo na domaćem nivou njima dati potporu, shvatiti da se moraju vjekovne navike mijenjati jer se i podvodni svijet se odavno promijenio. Prilagodimo mu naše djelovanje ili ga više stvarno nećemo imati!

2. korak za čuvanje života na našem planetu: Koće pred polazak u ribolov
Koće po povratku iz ribolova


3. Promjena ishrane na pretežno biljnu

Povijesno gledajući, ne tako davno, meso je bilo luksuz. Iako se to pripisuje siromaštvu, ograničenošću i bijedom, izgleda da bi bilo bolje da je tako i ostalo. Možda iznosim grube tvrdnje, ali ovo do čega je doveo današnji čovjek, onaj koji svaki dan ima meso na tanjuru, direktno sabotira našu budućnost. Velike industrije svijeta su iskrčile toliko prostora za sadnju kultura kojima se hrane milijunska goveda dorađena hormonima i antibioticima da je ponestalo divljine, šuma, a time i niza životinjskih i biljnih vrsta.
 

Razmjeri štete koje uzrokuje proizvodnja mesa su doslovno za ne povjerovati. Samo smanjena potražnja može ovo dovesti u pitanje i prisiliti na promjenu

Svaki pojedinac za sebe ne mora prijeći na vegetarijanstvo, ali količinu svoje prehrane, ali i one koju nudi u svojim objektima može, a i morat će usmjeriti više na nemesne opcije. Ako vodite restoran, kuhate gostima, ili čak samo dajete preporuke restorana, imajte ovo na umu.

3. korak za čuvanje života na našem planetu: Vegetarijanska hrana
Maštovito pripremljena vegetarijanska hrana

Sve više osoba ne želi pretežno jesti meso upravo radi ovog gorućeg problema, a ne radi nekih apstraktnih uvjerenja i pomodarstva. Prihvatimo te činjenice, i poduprimo ovu promjenu u svojoj ponudi, izradi menua pa i vlastitoj prehrani (lockdown je odlična prilika za igranje u kuhinji!).
 

4. Zaustavljanje krčenja i obnova šuma

Možda će nam prvo pasti na pamet Južna Amerika po ovom pitanju jer se najviše pažnje do sada u vijestima davalo katastrofalnom stanju Amazonske prašume i prošlogodišnjim požarima, kao i ostalim primjerima krčenja šuma radi sadnje monokultura. Međutim, u zabludi smo ako mislimo da doma nemamo što zaštititi.
 

I naša zemlja je teško opožarena, a šumama trebaju godine, desetljeća za oporavak, ali ono što je bitno je da je moguće!

Odličan projekt BORANKA je nešto dosad najuspješnije na našem području, i ovaj primjer obnove šume je dosada privukao i svjetsku slavu od Svjetskog vijeća za održivi turizam (GSTC) koji koristi ovaj primjer u svojim edukacijama za certificiranje do nagrada za marketinško rješenje koje je polučilo prave opipljive rezultate.

4. korak za čuvanje života na našem planetu: Pogled na Sljeme iz šume
Pogled na Sljeme iz guste proljetne šume

Mi možemo svojim rukama sudjelovati u ovom projektu (i sličnima), pokrenuti slične u svom mjestu, upisati djecu u izviđače da se educiraju na vrijeme o onome s čime će se neminovno boriti u budućnosti. Ovdje bih dodala preporuku za pogledati putopis Simon Reeva po Americi, gdje obilazi lokalne zajednice u Kaliforniji koje okupljaju "izgubljene" pojedince društva i radom u šumi im daju novu priliku da pronađu smisao u životu, te mnogi tvrde da im je taj smisleni rad koji obnavlja i održava šume spasio već sada život!

Svoje šume isto tako možemo štititi i braniti upornim upozoravanjem o ponašanju svojih gostiju (a i onih koje slučajno srećemo u svom kraju), o reduciranju otpada, te ako posjedujemo zemlju na kojoj je šuma, da njome gospodarimo sa širom vizijom što ona znači za našu mikroklimu, čistoću zraka pa i psihički mir.
 

5. Ponovna sadnja autohtonih sorti drveća

Ovo je moja najdraža točka po kojoj sam odlučila djelovati sljedećeg proljeća. Mislim da svatko po ovom pitanju može nešto učiniti. Sadimo drveće, sadimo biljke. Ne povodimo se izgledom biljaka, nego njihovim učinkom i održavanjem. Neka zahtijevaju općenito što manje vode.

Autohtone vrste najbolje odgovaraju svom kraju, iako se i tu situacija u mnogo toga promijenila. Začudila me je ovo ljeto jedna reportaža iz zagrebačkog botaničkog vrta gdje se govorilo o otvorenju nove pješačke staze u vrtu. Naime, na njoj nisu zasađene uobičajene biljke za ovo podneblje nego čak tropske i suptropske jer se procijenilo da će one trebati najmanje brige s obzirom koliko je zagrebačka klima poprimila novih karakteristika uslijed porasta vlage i temperature. Ne moramo ići na Sjeverni pol ili u amazonsku prašumu, promjena je tu pred našim očima.

5. korak za čuvanje života na našem planetu: Autohtoni dalmatinski hrast crnika
Autohtoni hrast crnika u Dalmaciji sve više potisnut invazivnom vrstom bora
 
Općenito, kod odabira, vodimo računa o tome koje karakteristike pokojeg drveća mogu pogodovati što boljem upijanju CO2, što debljem hladu, pa i koje su vrste omiljeni dom kukaca, ptica i ostalih životinjica. Promotrimo svoju kuću, svoju vikendicu, svoju kuću za najam. Ima li mjesta za bar jedno stablo? Pronađite ga odmah sad, za svoj mir. Gledajte ga kako raste, i kad god ga vidite sjetite se da je to bio samo prvi korak u nizu. Bolje početi sam, nego čekati da nas nešto drugo na to natjera. Svoja stabla u ime očuvanja klime možete čak i zgodno označiti, imenovati pa svojim gostima danas sutra prepričati priču koju ste s tim stablom započeli. Tako bi se ova jednostavna ideja mogla još jače proširiti među susjedima, obitelji, gostima, posjetiteljima. Naravno, tu ne smijemo stati.
 

Za sam kraj, autor Sir Attenborough nam daje konačni poučak, onaj koji vrijedi povrh svega:
Just do what nature has always done: nothing can thrive if the life around it does not thrive. Učinimo ono što je u prirodi uvijek bilo pravilo: ništa ne može napredovati samo za sebe, ako ne napreduje i okolina... Sami za sebe ne možemo napredovati i uživati život dok naša okolina pati i nestaje.

 


Natalia Krešić Lončar je autorica bloga Odmor na zadatku koji se bavi temama turizma, marketinga i održivog razvoja. Savjetnica za brending i promociju manjih subjekata u turizmu, te voditeljica obiteljskog smještaja i na moru i na kontinentu.
 

Spremi

Otvorene prijave za Suncokret ruralnog turizma 2020.

Informacija kao znak pažnje

​Važnost ujednačene cijene smještaja kroz sve prodajne kanale

Potvrda o uplaćenoj rezervaciji smještaja u lockdownu – propusnica preko županijskih granica?

Paušal za privatne iznajmljivače će biti viši, uvjeti za (re)kategorizaciju smještaja još nepoznati

Mjere Vlade za privatne iznajmljivače: Odgoda plaćanja paušala turističke pristojbe i članarine

Program Welcome: Kamata i do 0 % za privatne iznajmljivače Zadarske županije

Privatni smještaj - mana ili prepoznatljivost hrvatskog turizma?

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

15 trendova u turizmu: Kako će izgledati putovanja u 2021. godini?

Kako uloviti rezervacije smještaja za 2021. godinu?

Popularno: