Ideje i trendovi
4K

Ribolovni turizam - vrhunski turistički proizvod za ljubitelje brodova, obala i riba(ra)

Što točno znači ribolovni turizam? Koji su propisi kojima je regulirana turistička ribolovna aktivnost? Kako privatni iznajmljivači iz mogu uklopiti ribolovni turizam u svoju ponudu i promociju?

“Kad naš brod plovi, plovi i rubu lovi, na jarbolima stojimo mi…”, vesela je pjesma Novih Fosila iz dalekih 70-ih godina prošlog stoljeća. Da se uz ribolov može vezati neopisiv osjećaj sreće, kao što to i ova pjesma reče, znaju svi rekreativni ribolovci i turisti iz čitavog svijeta koji podržavaju ribolovni turizam.

Značaj ribolovnog turizma u domaćoj turističkoj ponudi i ekonomiji još uvijek nije veliki, ali ima potencijal, posebno zbog poticanja i razvoja tzv. plave ekonomije. Pojam je to koji opisuje različite gospodarske aktivnosti iskorištavanja mora uz očuvanje biološke raznolikosti.

Prednosti bavljenja ribolovnim turizmom

Zašto bi se ribari bavili turizmom?


Ribolovni turizam, kao selektivni oblik turizma, razvio se iz rekreacijskog ribolova. Prema podacima Food and Agricultural Organisation of United Nations (FAO) iz 2018., rekreacijskim ribolovom se bavi 6,7% ljudstva na planeti. 
 

Ribolov postaje rekreacijski onda kada lov ribe nije dio posla ili izvor prihoda, već služi za osobne potrebe ili se provodi isključivo iz zabave

Isti izvor nas obavještava da 9 milijuna Europljana (1,6%) obožava morski rekreacijski ribolov na što potroši oko 6 milijardi eura godišnje pri čemu provedu 77 milijuna dana u godini loveći ribu na različitim mjestima i na različite načine. Mnogi od njih, zapravo, nisu isključivo zainteresirani za ulov ribe, već uživaju u vizualnim i rekreacijskim iskustvima koje takva vrsta aktivnosti pruža.
 

Povijest ribolovnog turizma u Hrvatskoj

Razvoj ribolovnog turizma možemo povezati s razvojem rekreacijskog ribolova, ali i s razvojem turizma uopće. Naime, prvi turisti na svijetu su bili svećenici ili bogato plemstvo koje je razonodu tražilo u proučavanju i zapisivanju običaja i pojava na svojim putovanjima.

A mi ne moramo proučavati povijest turizma čitavog svijeta da bismo shvatili kako se ribolovni turizam kod nas proteže kroz stoljeća. Dovoljno je uzeti u ruke “Put po Dalmaciji” Alberta Fortisa iz 1774. ili njegovu “Raspravu lovu riba u Dalmaciji” iz iste godine pa da shvatimo kako je vrli talijanski svećenik i prirodoslovac možda jedan od prvih ribolovnih turista na ovim prostorima. 

Fortisa ćemo najbolje opisati njegovim riječima:

Vaš prijatelj što skuplja oblutke
i trave i kamenčiće s puta,
ne pušta na miru živjet’ kukce
uhodeći k tome i ribe i ptice.


Fortisov putopis po Dalmaciji vrijedan je izvor podataka o načinu života i prirodnim odlikama Dalmacije u ono doba pa saznajemo iz tih zapisa i o ribolovu i ribljem fondu Dalmacije i Jadrana. Je li Fortis ikada sam “zabacio tunju” ili je podatke prikupljao iz razgovora s ondašnjim ribarima, nismo sasvim sigurni, ali ribolovni turizam je upravo to - uhođenje riba (i ribara), kao što to Fortis sam za sebe priznaje.

 


Što je točno ribolovni turizam, a što nije?

Mutne granice između ribolovnog turizma i ribolova pomogao nam je razlučiti Mosor Prvan, ekolog i biolog, izaslanik WWF-a pri Općoj komisiji za ribarstvo na Sredozemlju.

CF: Je li ribolovni turizam kada turist, uz važeću dozvolu, lovi ribu ili se ribolovnim turizmom može smatrati i samo izlet s ribarom, sudjelovanje možda u nekim poslovima na brodu i slične aktivnosti, bez posjedovanja dozvole i lova na ribe u sklopu takvog izleta?

Prvan: Rekreativni lov ribe od strane bilo koga, domaćeg ili turista nije ribolovni turizam. Ribolovni turizam je izlazak na more s profesionalnim ribarom koji ima ovlaštenje za djelatnost ribolovnog turizma. Turist zapravo ne sudjeluje u ribolovu, on je gost na brodu. Sluša, promatra, uči, fotografira, a na kraju sve to često završi i kupanjem. :)

 

 

Ribolovni turist, a nikada nije ulovio ribu

Eto, I to je moguće. Održivi ribolovni turizam je prilika za pomoć malim ribarima, a taj koncept se zasniva na tome da ribolov ostaje namijenjen isključivo profesionalnim ribarima, ali im se dopušta proširenje djelatnosti kroz diverzifikaciju aktivnosti. 

Ima turista koji samo žele vidjeti kako izgleda dan ribara, provozati se ribarskom barkom, jesti ribu ravno iz mreže, okupati se usput u nekoj od skrivenih uvala tirkizno čistog mora. Ribolovni turizam može nuditi sve te aktivnosti uz edukaciju o ribarenju i navigaciji.

Oni koji se ipak želi okušati u ribolovu različitim alatima, moraju imati dozvolu za sportski ili rekreacijski ribolov. Za one koji žele pružati usluge ribolovnog turizma vrijedi Pravilnik o ovlaštenju za obavljanje ribolovnog turizma (NN 59/2011) u kojem stoji da se turisti mogu okušati u ribolovu i na temelju grupne dozvole koja se izdaje ovlašteniku, pružatelju ribolovne turističke usluge. 
 

Čemu održivi ribolovni turizam?

Održivi ribolovni turizam kao koncept ima svrhu smanjenja inteziteta ribolova kao doprinos održivom upravljanju ribolovnim fondom i sprječavanju prekomjernog izlova ribe, ali i kroz promicanje kulturne baštine tradicionalnog ribolova. Kroz aktivnosti održivog ribolovnog turizma se poboljšava ekonomski aspekt bavljenja tradicionalnim i malim ribarstvom.

Održivi ribolovni turizam je podvrsta je ekološkog turizma i zato se potiče u mnogim zemljama na svijetu. World Wildlife Fond (WWF) možda najustrajnije podržava male ribare u proširenju svojih djelatnosti na Sredozemlju pa tako i u Hrvatskoj. Zato ćemo u ovu priču još jednom uključiti Mosora Prvana iz WWF Adria koji zna kakva je "situacija na terenu".

 

 

Odgovor na pitanje "kako smanjiti ribolovni napor, a ne smanjiti prihode ribara?"


CF: Kako kroz aktivnosti WWF-a potičete ribare na proširenje djelatnosti u smjeru turizma?

Prvan: Misija WWF-a je naći balans u suživotu čovjeka i prirode. Tako da kad govorimo o zaštiti prirodnih resursa i ekosustava, mi pokušavamo naći ekvilibrijum između korištenja i očuvanja, odnosno gledamo kako da očuvamo prirodu, ali isto tako i doprinesemo opstanku lokalne zajednice koji od tih resursa žive.

U ribarstvu naše "pitanje od milijun dolara" glasi kako smanjiti ribolovni napor, a ne smanjiti prihode ribara. Kako da oni manje love, a više zarade. Tu se ribolovni turizam pojavljuje kao win-win situacija. Umjesto da ribar baci 3 kilometra mreža, on za turiste radi demonstraciju ribolova s par stotina metara mreže, educira ih o tom zanatu, lokalnoj kulturi i baštini i na kraju im zapravo pruža jedno sjajno i zabavno iskustvo za koje je dobro plaćen s njihove strane. Kad radi ribolovni turizam, ribar ne ovisi o ulovu za zaradu, zarada je već s njim na brodu u obliku turista. Ili kako kaže jedan naš ribar, ja više ne lovim ribu nego turiste. :)

S naše strane, mi ribarima pomažemo ostvariti tehničke uvjete za provedbu ribolovnog turizma (od prilagodbe brodice do ishođenja dozvola), ali najbitnije je da im nastojimo, kroz suradnju s putničkim agencijama, osigurati goste. U skorijoj budućnosti ćemo pokrenuti nacionalnu platformu za ribolovni turizam čija će glavna uloga biti proširiti te naše aktivnosti na nacionalnom nivou. Da se razumijemo, ovo je za ribare u potpunosti besplatno, to financiramo iz vlastitih sredstava.
 

CF: Imate li informaciju koliko je kod nas popularna ta djelatnost, odnosno koliko je ribara koji pružaju turističke usluge?

Prvan: Koliko znamo nije još uzela maha, ali svake godine raste broj ribara koji se uključuju. Mi smo do sada podržali svega 5 ribara. U startu je njihova reakcija bila "nema šanse da idem u to, pa koja budala bi došla meni na brod gledat kako se mučim i još i to platila".:) Ispostavilo se da je to vrhunski turistički proizvod. :)

 

WWF je objavio principe održivog ribolovnog turizma:

1. Smanjenje izlova - najvažniji princip zato što je već gotovo 60% ribara na svijetu iscrpilo svoje riblje resurse.

2. Promocija kulturnog i društvenog nasljeđa - edukacija o važnosti očuvanja bioraznolikosti.

3. Bolja zarada - prema izvještaju WWF-a iz srpnja 2021., gotovo polovica ribara na području EU zaradi manje od prosječne nacionalne plaće. Diverzifikacija djelatnosti u svrhu neovisnosti o jednoj uskoj vrsti djelatnosti donijela bi im šanse za bolji ekonomski status.


WWF održivi ribolovni turizam

Iz WWF publikacije o principima održivog ribolovnog turizma 


Kakve veze ima obiteljski smještaj s ribolovnim turizmom?

Ako domaćin nije vlasnik plovila i nema ovlaštenje za provođenje djelatnosti ribolovnog turizma, ne znači da svojim gostima ne može ponuditi ovu atraktivnu aktivnost.

Horizontalno povezivanje u destinaciji je ključ razvoja održivog turizma, a povezivanje s lokalnim ribarima koji nude ovakav turistički proizvod je od koristi i ribaru i iznajmljivaču.
 

Već samom promocijom ribolovnog turizma i informiranjem gosta o takvoj prilici u destinaciji, činimo mnogo

Korak dalje je umrežavanje s ribarima i vrsta posredništva u kojem bi mogli svojim gostima osigurati neke pogodnosti za rezerviranje ribolovnih tura, čime dobijemo zadovoljnog gosta koji će teško zaboraviti odmor pod našim krovom.

Osim izravne koristi svim akterima u takvom dogovoru, tu je i ona kratkoročno neopipljiva opća dobit. Naime, Istraživački centar EU je još 2018. objavio analize prema kojima se više od 90% ribljeg fonda prekomjerno iskorištava. Čak 34% riblje populacije na Mediteranu je nestalo, a s njima i 41% morskih sisavaca. 

Promocijom održivog ribolovnog turizma možemo pomoći da budućim generacijama ostavimo Mediteran kakav je nekad bio. Ali i naše rijeke i jezera…
 

Dozvola za promociju ribolovnog turizma 

Ribolovni turisti, dakle, ne trebaju dozvolu za ribolov. Njihova je aktivnost, barem što se ribarenja tiče isključivo, promatračka. To je, ponajprije, zbog njihove sigurnosti. Oni koji žele loviti ribu, moraju ishoditi dozvolu. Mnogo je i takvih turista koji mogu birati između aktivnog ribolova s profesionalnim ribarima i tzv. "big game" ribolova gdje se love trofejni primjerci tune. 

Ne treba posebno isticati da je razvedenost naše obale i relativna očuvanost čistoće Jadrana mamac za riboljupce iz Europe i svijeta. Preko 1000 otoka, raznolikost morske flore i faune, bogatstva su i vrijednosti na kojima možemo graditi turističke priče, samo dok ne zađemo u kaos masovnog turizma i dok je prioritet čuvanje tih vrijednosti i bogatstva. Održivi ribolovni turizam je upravo takav turistički proizvod.

Ni nama, malim iznajmljivačima, dozvola za promociju ribolovnog turizma ne treba. Promovirajući ribolovni turizam i spajajući svoje goste s lokalnim ribarima, promoviramo čuvanje naše prirodne i kulturne baštine i pomažemo malim ribarima opstanak u ovim izazovnim vremenima. I sve to uz zadovoljstvo našeg gosta!


U nastavku pogledajte kratku video priču o ribolovnom turizmu na Lastovu:



WWF Sredozemlje: Ribolovni turizam u Hrvatskoj - Helena i Ivica s Lastova

Spremi

Kombinacija boja za dnevni boravak - izbjegnite glavobolju uz par trikova za odabir savršene boje zidova

Globalni turizam će se udvostručiti do 2050., a s njim i štetne emisije koje vode klimatskoj katastrofi

Direktan kontakt s gostom: Turiste sada, više nego ikada ranije, zanima tko su njihovi domaćini

​Grijanje na pelete: Koje su prednosti i nedostaci grijanja na pelete?

Sada je vrijeme za komentiranje - Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti na javnoj raspravi

Svjetsko prvenstvo 2022.: Nogomet kao prilika za brzi razvoj turizma u Kataru

Ugradnja parketa: 9 savjeta za odličan izgled novopostavljenog parketa

Izrada snjegovića: 5 savjeta za izradu predivnog snjegovića ispred kuće ili apartmana

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Hiking oko Šibenika: Ples po rubu kanjona Čikole pješačkom stazom sigurnom za sve uzraste

Beskontaktna tehnologija u privatnom smještaju - saveznik u privlačenju gostiju

Popularno: