Ideje i trendovi
40 939

Vinski turizam u Hrvatskoj: Zanemareni potencijal u doba sve većeg uvoza i manje domaće proizvodnje vina

U posljednjih 5 godina, domaća se proizvodnja vina prepolovila, a uvoz udvostručio. Iako se veliki dio vina domaćih proizvođača plasira kroz turizam, nedovoljna je sinergija između sektora kako bi domaće vino bilo prepoznatljivije, a turistička ponuda bogatija. Ima i svijetlih primjera razvoja vinskog turizma u Hrvatskoj

Vinski turizam bez granica - jedinstvena vinsko-turistička destinacija je naziv projekta kojeg provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s TZ Osječko-baranjske županije i neprofitne organizacije vinara iz mađarskog Villánya. Projekt u vrijednosti od 400 tisuća eura je sufinanciran iz programa Interreg, s ciljem razvoja turističke ponude kroz povezivanje regija Baranje i Baranye, odnosno Hrvatske i Mađarske.

No ovo nije priča o tom projektu, već o stanju vinskog turizma u Hrvatskoj. Idealno vrijeme za propitkivanje te turističke niše je upravo sada, u vrijeme berbe, u vrijeme kada vinogradi postaju destinacije, za rad i druženje, uz ubiranje slatkih plodova sunca i truda vinogradara.

U uobičajenim okolnostima, ovo bi bilo i vrijeme berbe plodova turističke sezone, vrijeme kada bi se oduševljeno zbrajala noćenja i računala potrošnja turista. Ovu godinu se računaju tek postoci od prošlogodišnje turističke berbe, s nadom da su veći od crnih proljetnih predviđanja.
 

Što vinarstvo znači za turizam i obrnuto?

Vinarstvo bez turizma može, vinski turizam bez vinarstva ne može. Otkrivamo toplu vodu, ali zapravo želimo reći da vrhunska vina putuju po svijetu i pronalaze svoje štovatelje i bez turističkih migracija - 40% svog vina proizvedenog u svijetu se popije u zemljama u kojima nije proizvedeno. Postotak je to za 2016. godinu, a u ovoj pandemijskoj bi lako mogao biti i veći. Ne tako daleke 2000. godine je postotak izvezenih vina bio samo 22%.

A to znači da je sve popularnije, da tako kažemo, kušanje destinacije kroz kušanje njenih vina - u čaši vina kao da su otopljene sunčane padine vinograda, topli tonovi zemlje, rijeke i polja, livade i mora neke zemlje. Okusimo vino i poželimo se naći u vinogradima otkud potječe - tako vinski turist započinje svoje eno putovanje.
 

A eno putovanja doprinose brendiranju i popularnosti vinskih regija. Postoji li netko, ne mora nužno biti ljubitelj vina, a da nije čuo za Toskanu ili Pijemont u Italiji, Bordo ili Burgundiju u Francuskoj, Alentejo u Portugalu? Vinske regije su inspiracije za putovanja motivirana upoznavanjem gastronomije, običaja destinacije i lokalnog načina življenja

I opet se vraćamo brojkama iz 2016. godine koje kažu da vinske ceste povećavaju prihode od turizma za 15% u Španjolskoj, a Kaliforniji donose 2 milijardi dolara prihoda godišnje. Brojke potvrđuju da je vinski turizam značajna turistička niša.

Nazivat ćemo ga još i vino-turizam ili eno turizam, a osim posjeta vinarijama i vinogradima i kušanja vina, može nuditi i sudjelovanje u berbi grožđa i proizvodnji vina, općenito, upoznavanje vinarske tradicije destinacije.

Vinski turizam je podvrsta gastronomskog turizma. Zašto onda ne bi bio i pivski turizam ili viski turizam? Pa zapravo, i te vrste postoje. Posjeti festivalima piva ili čuvenoj viski destileriji Jameson u Irskoj, primjer su i jedne i druge podvrste, ali sva putovanja motivirana kušanjem određene vrste jela ili pića sva spadaju u nišu gastro-turizma.

Za razliku od navedenih pića ili neke vrste prehrambenog proizvoda kao temelja gastro ponude destinacije, vino, odnosno sorte vina, imaju snažna geografska obilježja pri čemu vino svoju aromu duguje lokaciji. Zato je vino, više od ostatka gastronomske ponude, dio identiteta destinacije u prirodnom i kulturnom smislu.

Vinski turizam u Hrvatskoj <a target=Istra" src="https://www.cimerfraj.hr/slike/zajednica/vinski-turizam-hrvatska-5.jpg" style="width: 100%;" />
Vinogradi i vinske ceste unutrašnjosti Istre

Sljubljeno s domaćom hranom, vino kao dio gastro ponude kraja može snažno utjecati na produljenje sezone, a posebnost vinskog turizma je i uključivanje malih obiteljskih gospodarstava što može utjecati na snažniji gospodarski razvoj ruralnih sredina i prosperitet lokalnih zajednica.
 

3 vrste vinskih turista

Vinarstvo je danas rasprostranjeno diljem svijeta, ali europski vinari i dalje drže 3/4 ukupnog svjetskog izvoza vina. Možda je zato Europa najpopularnije vinsko odredište pa je tako Francuska u 2018. godini zabilježila posjete 10 milijuna turista motiviranih kušanjem autohtonih vina. Sad već razlikujemo i nekoliko vrsta vinskih turista:
  1. Vinski geek - vrhunski je poznavatelj vina, profesionalac u kušanju i razlikovanju sorti i berba. On svoje putovanje planira isključivo prema vinskim kartama, a često konzumira i privatne ture, na kojima upoznaje vlasnike ili voditelje vinarija. Zna sve o proizvodnji i očekuje samo najbolje, a najdragocjenija otkrića pakira i otprema kući u velikim količinama.
 
  1. Gastro turist - putuje svijetom da bi kušao sve što nepce može kušati, naravno, uz birana vina. Savršeno iskustvo je kad se poklope arome jela i vina - takvo putovanje ne zaboravlja. On ili ona će se, na svom putovanju, rado priključiti kakvom kulinarskom tečaju i posjećivati restorane s Michelinovim zvjezdicama. Među suvenirima će se obvezno pronaći barem jedna boca vina.
 
  1. Usputni vinski turist - motivi zbog kojih putuje su različiti, ali je posjet vinskom baru i kušanje lokalnih vina obavezno. Neće nužno ponijeti bocu vina kući, oni žele uživati u trenutku.
 

4 vrste vinskog turizma

Zašto se danas sve dijeli u vrste i podvrste, teško je objasniti. Jedan od razloga je svakako da bismo lakše razumjeli ponašanja turista i, u skladu s tim saznanjima, učinkovitije provodili ciljano oglašavanje svoje turističke ponude. Pa tako imamo i četiri vrste vinskog turizma:
 
  1. Vinski turizam otvorenih vrata - nije teško pretpostaviti, radi se o posjetima vinarijama i kušanju vina.
 
  1. Edukativno-zabavni vinski turizam - nadogradnja prethodne vrste, organiziraniji oblik u čijoj ponudi ćemo još pronaći različite edukacije i aktivnosti poput berbe grožđa, šetnji vinogradom, kupažiranja vina, kulinarskih radionica, itd.
 
  1. Visokobudžetni vinski turizam - odnosi se na objekte koji su namijenjeni široj publici, a koji promoviraju vina različitih proizvođača. Mogu u pitanju biti restorani, hoteli, muzeji i slično.
 
  1. Manifestacijski vinski turizam - ova vrsta se odnosi na jednokratne događaje kojima je u fokusu vino. Tu ćemo obići različite festivale vina, gastro šetnje, festivale berbe, itd.

Iako se vinski turizam u stručnoj literaturi prvi put spominje tek 1996. godine, mnoga naša mala mjesta njeguju tradiciju održavanja događaja u čast vinarstva, s velikim brojem posjetitelja koji koriste priliku za kušanje lokalnih vina i kulinarskih delicija koja ih prate. Jedna od najpoznatijih takvih manifestacija je jelšanska Fešta vina, koja je potekla od nekadašnjeg Sajma vina, prvi put održanog 1953. godine. 

No, začetke vinskog turizma, kakvog poznajemo danas, pripisujemo Francuzima koji su prvi imali vinsku cestu 1934. godine u pokrajini Burgundiji. 
 

Vinske ceste u Hrvatskoj

Što mislite u koji oblik turizma bi spadale vinske ceste? Za označavanje i zaštitu vinskih putova, potreban je određeni budžet. Iako se u sklopu sustava vinskih cesta, organiziraju različite manifestacije, vinske ceste su kompleksniji sustav koji je posebnim propisima zaštićen kao kulturno-povijesni spomenik, primjer ruralne raznolikosti, prirodna i kulturna baština i turistički potencijal nekog kraja.
 

Vinske ceste prolaze kroz vinorodna područja i uključuju vinograde, vinarije, kušaonice, smještajne objekte, i druge objekte turističke namjene

Najpoznatija regija u Hrvatskoj po vinskim cestama je Istra. Štoviše, čitava Istra je ove godine uvrštena na prestižnu listu novih vinskih regija u svijetu po izboru najboljih svjetskih sommeliera. Imamo i još jednog šampiona - prošlu 2019. godinu je Međimurska vinska cesta ocijenjena najboljom vinskom cestom na svijetu, s čak 11 osvojenih Decantera - nagrade globalno popularnog vinarskog časopisa.

Što najbolja vinska cesta na svijetu može ponuditi? Zaputimo li se na sjever Hrvatske, prema Muri, naići ćemo na prvi ekomuzej u Hrvatskoj, 800 kilometara biciklističkih i pješačkih staza, 60-ak kulturnih lokaliteta, 3 zaštićena prirodna, 70-ak sportskih objekata, 4 centra za interpretaciju baštine, cesta tradicije s radionicama učenja starih zanata, čuvene međimurske toplice i, naravno, 36 kilometara cesta s vinogradima, 30-ak vinarija i podruma, gdje se godišnje održi 60-ak različitih manifestacija.

Vinski turizam u Hrvatskoj
Za Mađerkin breg su vezane brojne legende i priče o dobrom vinu, a mnogi smatraju ovo mjesto najljepšim u Međimurju

Višegodišnje ulaganje u održivi turizam kroz organiziranje vinske ceste, inovativni modeli privlačenja gostiju, a posebno udruživanje na lokalnoj razini, što je osnovni preduvjet za organiziranje vinskog turizma, doveli su do toga da je Međimurska županija ostvarila najbolje turističke rezultate u ovoj kriznoj 2020. godini - jedina je županija koja bilježi veći broj dolazaka gostiju u prvoj polovici godine, u usporedbi s 2019. godinom!

Međimurje je izvrstan primjer kako iskoristiti prirodne i kulturne potencijale. No, i Međimurci će sami reći da su njihov najveći potencijal ljudi. Bez ljudi i bez povezivanja na lokalnoj razini, različitih dionika, od vinara do privatnih iznajmljivača, uspješne međimurske priče ne bi bilo.
 

Koliki je potencijal vinskog turizma u Hrvatskoj?

Krenemo li od pitanja, koliko je vinskih cesta u Hrvatskoj, razočarat ćemo se. Ne postoji mjesto na webu kojem bi se mogao pronaći točan podatak.

Zašto? Zato što se "ne prati statistika na razini turističkih proizvoda te ne raspolažemo podacima o veličini vinskog turizma", izjavit će Neda Telišman-Košuta, stručna savjetnica u Institutu za turizam, u tekstu pod nazivom “Vinski turizam u Hrvatskoj može jačati uz ozbiljnija umrežavanja i partnerstva”, objavljenom 25. lipnja 2019. u Poslovnom dnevniku.

No, stručna savjetnica tvrdi da je potencijal veliki, ističući rezultate istraživanja TOMAS Ljeto 2017. gdje je trećina gostiju istaknula "uživanje u gastronomiji" kao motiv dolaska u Hrvatsku, a jednak motiv je važan čak 93% posto turista u svijetu.

Nije teško zaključiti da dobra vinska priča, zaokružena dodatnom ponudom, što smo vidjeli i gore na primjeru Međimurja, ima veliki potencijal privlačenja gostiju, uz ciljanu promociju.
 

2 regije, 12 regija i 66 vinogorja - vinogradarska podjela je Hrvatske, a to znači najmanje 66 vinskih priča, od kojih su mnoge još neispričane

 Vinski turizam u Hrvatskoj vinske regije

Broj turista raste, proizvodnja vina pada

Iako se statistički ne prati vinski turizam (što je nevjerojatno s obzirom na to da je turizam najjača domaća industrija), prati se proizvodnja vina. Nažalost, u tom segmentu su brojke pogubne - Državni zavod za statistiku (DZS) objavljuje da je 2016. godine u Hrvatskoj proizvedeno 760 tisuća hektolitara vina, dok je 5 godina ranije, 2011., proizvedeno skoro duplo više - 1,4 milijuna. Istovremeno je udvostručen uvoz vina, među kojima prednjače jeftina vina iz Makedonije, Francuske i Italije.

Posljednje dvije zemlje su svjetske vinske velesile, koje zajedno bilježe polovicu svjetskog izvoza vina, u vrijednosti od 18,3 milijardi dolara. Hrvatski izvoz vina je procijenjen na 18 milijuna dolara, što je 1000 puta manje u usporedbi sa susjednom Italijom i nešto daljom Francuskom. Ni prošle, rekordne turističke 2019. godine, situacija se nije značajno mijenjala - proizvedeno je 737 tisuća hektolitara vina, od čega 80% s oznakom izvornog podrijetla.

Naravno, usporedbe sa svjetskim vinskim velesilama su besmislene - mala smo zemlja sa skupom proizvodnjom i jakim uvoznim lobijima. Najznačajniji plasman vina na domaćem tržištu ostvarujemo kroz turizam - očito, s nedovoljno jakom promocijom koja bi podržala rast proizvodnje.

No, bez obzira na to, potencijal vinskog turizma, bez statistika koje prate domaću ponudu i emitivna tržišta, možemo prikazati samo kroz primjere dobre prakse. A njih preko granica Lijepe naše ima mnogo. Uzmimo npr. Španjolsku. 2014. godine je rađena analiza s 43 vinara u pokrajini Aragoniji. Trećina aragonskih vinara su obiteljska gospodarstva s manje od 10 zaposlenih. 50% prihoda su ostvarivali izvozom, a dobit izravnom prodajom, radeći čitavu godinu, uz dulje radno vrijeme ljeti. 73% je nudilo samo jedan proizvod vinskog turizma, a prosječno su imali čak 5573 posjetitelja godišnje. Posjet aragonskim vinarima bio motiv za 239,639 dolazaka turista godišnje. Naše kontinentalne županije ostvaruju značajno manji broj dolazaka godišnje, bez obzira na motive putovanja gostiju. Potencijal je, dakle, veliki, samo je pitanje hoćemo li ga znati i kada iskoristiti. 
 

I mi, mali privatni iznajmljivači, možemo pomoći u promociji domaćih vinara - boca vina domaćeg proizvođača, kao poklon dobrodošlice, jer vino je puno više od prehrambene namirnice - dio kulturnog identiteta naše destinacije

 

Zanimljivosti o vinu

  • 22 litre - potrošnja vina po glavi stanovnika u Hrvatskoj u vinogradarskoj godini 2017./2018.
  • Crno vino ili crveno - jedino u Hrvatskoj su oba naziva ispravna i crveno vino se ujedno naziva crnim (prilika za brendiranje, možda?)
  • 2500 godina - duga je tradicija vinogradarstva kod nas. 
  • 400 - broj je autohtonih hrvatskih sorti koje poznaje stručna literatura, ali su mnoge nestale pojavom filoksere i peronospore - bolesti loze prije 150 godina.
  • 1/3 - ili čak 1/4 je zapremina čaše u koju se ulijeva vino zato da bi se u čaši razvila aroma koja uživanje u vinu dovodi do vrhunca.
  • 268 tisuća kuna - košta najskuplja boca vina na svijetu, Essencia 2008, mađarskog podruma Royal Tokaji.
  • 9000 godina - su stari prvi nalazi o konzumaciji vina, pronađeni u Kini. Prvi nalazi na tlu Europe su nešto mlađi i potječu iz Gruzije 7000 godina prije Krista, a smatra se da je najstarija vinarija bila u Armeniji 4100 godina prije Krista.
  • 600 i više - kemijskih spojeva sadrži vino, od kojih su mnogi blagotvorni za ljudsko zdravlje. Čaša crnog vina čuva krvožilni sustav i djeluje antikancerogeno - negativni efekti na zdravlje dolaze tek od prekomjernog uživanja ovog zdravog pića. 
 

Mali rječnik vinskih pojmova

  • Ampelografija - znanost o sortama loza i lozica.
  • Sorta - vrste grožđa. U Hrvatskoj ih službeno ima 198, od čega 60 autohtonih sorti. Autohtone sorte su one koje su porijeklom iz terroira na tlu Hrvatske.
  • Terroir - posebnost vinograda zbog kombinacije vrste zemlje, klime, nagiba i izloženosti suncu.
  • Kategorije vina:
    • stolna vina, bez ili s oznakom kontroliranog podrijetlaproizvedena su od jedne ili više sorti grožđa vinove loze, koje ne može nositi oznaku sorte. Stolno vino oznake kontroliranog zemljopisnog podrijetla je vino proizvedeno od jedne ili više sorti grožđa, koje potječu iz jedne vinogradarske regije.
    • kvalitetna vina s oznakom kontroliranog podrijetla - proizvedena od jedne ili više sorti grožđa koje potječu iz jedne vinogradarske podregije s izraženim kvalitetnim organoleptičkim svojstvima značajnim za ekološke uvjete i sorte određene vinogradarske podregije, vinogorja ili položaja čiju oznaku nosi, koje je odnjegovano u toj podregiji.
    • vrhunska vina s oznakom kontroliranog podrijetla - proizvedena od određene sorte ili grupe sorti grožđa koje potječu iz jednog ili više vinogradarskih položaja u okviru jednog vinogorja s osobito izraženim kvalitetnim, posebnim organoleptičkim i kemijskim svojstvima značajnim za ekološke uvjete položaja i sorte, odnosno grupe sorti grožđa. To vino mora biti i odnjegovano i punjeno u boce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvaća određeni zemljopisni položaj.
    • predikatna vina - vina koja u izuzetnim godinama i prikladnim uvjetima dozrijevanja grožđa na trsu, ovisno o postignutom stupnju prezrelosti grožđa te vremenu berbe i prerade, postižu posebnu kakvoću, a moraju biti proizvedena samo od grožđa preporučenih sorti za pojedino vinogorje.​ Npr. ledeno vino koje se radi od grožđa koje je ubrano pri temperaturi od najmanje -7°C i prerađeno u smrznutom stanju.
    • arhivska vina - kvalitetna i vrhunska vina, odnjegovana i odležana u podrumskim uvjetima dulje od optimalnog zrenja, a najmanje 5 godina od dana prerade grožđa u vino, od čega najmanje 3 godine u boci, na propisanoj temperaturi s odgovarajućom etiketom. 
    • specijalna vina - dobivena posebnim načinom prerade grožđa, mošta ili vina bez dodatka ili s dodatkom određene količine vinskog alkohola, vinskog destilata, šećera, koncentriranog mošta i mirisavih ili drugih dopuštenih tvari biljnog podrijetla. Svojstva ovih vina ne potječu samo od grožđa nego i od korištenih tehnika proizvodnje. Specijalna vina su desertno vino,  likersko vino i aromatizirano vino.
    • pjenušava vina - dobivena prvim i drugim alkoholnim vrenjem svježeg grožđa, mošta od grožđa i vina podobnog za dobivanje stolnog vina, kao i kvalitetnog i vrhunskog vina koja, kada se otvori posuda, otpuštaju ugljični dioksid, koji potječe isključivo od vrenja i ima tlak od najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenog ugljičnog dioksida pri temperaturi zatvorene posude od 20°C.
  • Godina berbe - godina berbe nije važna jer je starije vino bolje, već zato što kvaliteta grožđa i vina ovisi o vremenski uvjetima koji su obilježili godinu. Većina sorti gubi na kvaliteti duljim stajanjem, tek pojedine sorte, oko 5% njih, bolje su odležane. Postoje i podneblje u kojima su klimatski utjecaju jednoliki i tamo godište berbe ne igra značajnu ulogu.
  • Dekantiranje - postupak pretakanja crnih vina u staklene posude širokog dna, a uskih grla. Koristi se da bi se razvila aroma vina koja je bila zarobljena u boci pod čepom vina odležanih godinama
  • Vinogradarska godina - počinje 22. siječnja na blagdan Sv. Vinka - Vincekovo.
  • Grand cru - oznaka za potencijal vinograda, odnosno terroira za uzgoj vinove loze, koja se koristi u klasifikaciji najboljih položaja. Nije oznaka za kakvoću vina i kao takva ne jamči da je neko vino kvalitetno ili vrhunsko.
  • Barrique - bačva na francuskom i oznaka za vino koje je dozrijevalo u posebnim hrastovim bačvama od 225 litara
  • Sommelier- educirani poznavalac vinske kulture, u smislu konzumacije vina. Sommelier je osoba koja razvija vještinu prepoznavanja vina, načina čuvanja, serviranja i sljubljivanja uz odgovarajuća jela.
  • Bouquet (buke) - vino razvija različite arome. Zanimljivo je da nikad nema aromu grožđa, ali često podsjeća na drugo voće. Te voćne arome se nazivaju primarnima. Bouquet je naziv za sekundarne i tercijarne arome vina. Sekundarne nastaju pri vrenju mošta, a najčešće su aroma kvasca, maslaca, vanilije, prepečenca i svježe ispiljene hrastovine. Tercijarne arome nastaju tijekom zrenja vina, a najuočljivije su arome meda ili benzina i petroleja.
Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Turizam posljednje šanse: U potrazi za destinacijama i doživljajima koji nestaju

Sufinanciranje solara privatnim iznajmljivačima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima

Popularno: