Ideje i trendovi
8.6K

Kamo za vikend: 9 ideja za nezaboravne izlete do manje razvikanih domaćih atrakcija

Kamo za vikend, pitamo se često, a toliko je čudesnih mjesta oko nas. Uzmemo li šestar, zabodemo ga na karti tamo gdje smo pa označimo perimetar uz pola sata ili sat vožnje dostupan, sigurno ćemo pronaći mnoštvo kulturnih i prirodnih znamenitosti vrijednih posjeta. Evo nekoliko ideja...

Nekako s proljeća, uvijek nam se luta i ta čežnja je neodoljiva pa tražimo slatka bliska odredišta za jednodnevna vikend putovanja koja će biti vrijedna naše škrinjice uspomena.

Srećom, živimo u predivnoj zemlji u kojoj je divljina prirode još neobuzdana pa, kad s proljećem sve probuja, možemo birati među brojnim izletištima i atrakcijama u svim regijama. Ovdje smo odabrali po jedno takvo u svakoj regiji, mjesto manje popularno, ali bismo ga i sami rado posjetili pa svojim gostima preporučili.
 

1. Slavonija: Spačvanska šuma

“Ako želite kušati pravi konjak, idite u francusku pokrajinu Cognac, a ako želite vidjeti pravi hrast lužnjak, idite u Slavoniju”, rečenica je koju je izgovorio stanoviti Lanier, profesor šumarstva, osvrćući se tako na činjenicu da se u Slavoniji nalazi najveća šumska zajednica hrasta lužnjaka u čitavoj Europi. Prostire se na oko 40 tisuća hektara terena između rijeka Save i Dunava, kao i u porječju rijeka Studve i Bosuta te njenih pritoka Spačve, Brežnice i Lubnja. Usporedbe radi, plitvička jezera se prostiru na 23 tisuće hektara. Toliko je velika Spačvanska šuma.

Spačva
(Foto: TZ općine Nijemci)


Hrast raste 100 godina, 100 godina živi, 100 godina umire, kaže narodna poslovica, međutim, mnogi primjerci tog drveća u Spačvanskoj šumi su stari i preko 800 godina, a stručnjaci tvrde da ovo drvo koje naraste i do 50 metara, može živjeti dvije tisuće godina.
 

Nekada je Spačva bila prašuma, danas je ipak kultiviranija, najviše zbog činjenice da je u Županji bila jaka drvna industrija. Ali još uvijek je ovo mjesto gdje možemo sresti zeku, srnu, jelena, divlju svinju i brojne druge vrste

Obilazak šume je najbolje započeti u Lovačkom domu Kunjevci gdje se može dogovoriti i stručno vodstvo, vožnja Dunavom, fotosafari ili zaigrati nogomet i streličarstvo. Šumarski muzej u Bošnjacima je 20 kilometara daleko, a 15-ak kilometara od Spačvanske šume je Vrbanja, mjesto gdje se može i udobno prenoćiti u slučaju da poželite izlet u višednevan pretvoriti. Povoljan smještaj u blizinama nude i Županja, Vinkovci, Ilok, Vukovar. Jer jedan dan je malo za sve čarobno ovoga kraja iskusiti.
 

2. Zagreb i okolica: Bilogorska vinska cesta

Šandrovac - Bilogora
(Foto: Šandrovac - Vlado Šestan)


Nema ceste, do vinske ceste, čak i ako nismo ljubitelji vina, ova nas vozi kroz očuvane prirodne krajolike s gostoljubivim domaćinima koji nude autentičnost okusa. Bilogorska vinska cesta obilazi 19 sela podno Bilogore u kojima još živi tradicija vinogradarstva, uzgaja se stoka, proizvodi mlijeko, sir i vrhnje, njeguje umijeće priprave tradicionalnih jela s organski uzgojenim namirnicama.

Možda se neće svatko složiti da je Bilogora okolica Zagreba, ali dijeli ih tek jednosatna vožnja. Vinska cesta započinje u Velikom Trojstvu, 10-ak kilometara sjeveroistočno od Bjelovara. Guste šume, pitome njive i pašnjaci, rječice i potoci, ribnjaci i lovišta, brojna izletišta, sve to nudi Bilogorska vinska cesta koja vijuga pitoresknim obroncima gore koja se proteže na području dugačkom čak 80 kilometara.

Najviši vrh Bilogore, Rajčevica, ima samo 309 nadmorskih metara pa je i planinarenje ovdje nezahtjevno i jednostavno za ljude svih fizičkih spremnosti i uzrasta.
 

3. Dubrovnik i okolica: Sokol kula i Sniježnica

Sokol grad Dunave
(Foto: HTZ / Zoran Jelača)


Dunave u Konavlima su odredište koje želimo posjetiti u našoj najjužnijoj regiji prepunoj kulturnih i prirodnih atrakcija. Ovdje se nalazi Sokol grad ili Sokol kula, utvrda bosanskih velikaša koja se spominje još u dokumentima iz 14. stoljeća. Kula je obnavljana i održavana, može se posjetiti pa s njenih zidina uživati u pogledu na ravni Konavala.

Kad smo već tu, kušat ćemo gostoprimstvo i domaća jela, konavoskih OPG-ova i skoknuti do Sniježnice, najjužnijeg grebena Dinarskog gorja. 1234 metra broji njen najviši vrh Sveti Ilija, a do njega vodi nekoliko planinarskih staza srednjih težina. Vrh nudi predivne vidike na sve strane svijeta.
 

4. Split i okolica: Izvor rijeke Rude

Izvor rijeke Rude
(Fotografiju ljubazno ustupila TZ  grada Sinja, autor fotografije: Željko Zrnčić)


Izvor rijeke Rude je zaštićen kao značajan krajobraz i nebrušeni dijamant cetinskog kraja. Ruda je dugačka oko 10 kilometara i jedna je od glavnih pritoka Cetine, a i sama ima dvije - rječice Grab i Ovrlju.

Izvor Rude se nalazi na 350 metara nadmorske visine kod istoimenog mjesta, na području Kamešnice. Poseban je zbog bujne vegetacije zbog čega ga vole mnoge ptice. Nisu mu nesklone ni riblje vrste pa je Ruda poznata po ugroženim ribljim vrstama koje obitavaju u njenom slikovitom kanjonu. Ribolov je, naravno, zabranjen, ali šetnja uz njen tok je nezaboravna, savršenstvo kristalnih voda sa slapištem pored starog mlina, podsjeća na ljepotu rijeke Krčića.

Proljeće je savršeno za istraživanje i upijanje ljepota cetinskog kraja, vrijeme cvjetanja raslinja i bujanja riječnih voda.
 

5. Šibenik i okolica: Selo Stari Popovići

Stari Popovići
(Foto: Zlatka Rodin)


Priča se da su davne 1689. godine 48 članova, očito brojne, obitelji Popović, naselili plodno mjesto nadomak Knina čija polja vlaži Kosovčica rijeka, u blizini pitkog izvora. Istočni je to rub Dalmatinskog kosova polja, u Općini Biskupija. Sve donedavno o ovome selu se nigdje nije moglo pronaći ni slova!

Tridesetak kuća zbijenih i zaspalih ispod spletova gustog bršljana, otkriveno je tek nedavno i učas postalo prava senzacija. Popovićima ni traga. Ostale su za njima nijeme kuće. Ne i prazne jer one su poput bljeska prošlog vremena, sve u njima netaknuto kao da domaćine čeka. U Popovićima je očuvan svaki detalj svakodnevnog života, namještaj, odjeća, osobni predmeti stanovnika. Sve je još ovdje i čeka. Podrumi i konobe još su pune alata i bačvi, kao da su Popovići samo zaspali i očas će se začuti topot koraka i užurbana priprema za odlazak u polja.

Priča se da su Popovići bili škrti i negostoljubivi prema susjedima, da su živjeli kao zatvorena rodbinska zajednica. Zato o njima nema spomena, a misterij nestanka seljana senzacija. Ostavština Popovića je nacionalno blago i spomenik ruralnog života. Posjetiti Popoviće je tim zanimljivije što se u blizini nalaze i druge atraktivne lokacije, poput slapa Krčića, jezera Bračići, ostataka crkve Lopuška glavica... Jedan dan je malo i zato pomalo.


6. Zadar i okolica: Kanjon rijeke Bijele

Karin
(Foto: Karin)

Da jedna rječica dugačka tek 3 kilometra može u šarenom vapnencu izdubiti takav kanjon, teško bismo povjerovali da nije ovog bisera zadarskog zaleđa. Štoviše, ona izvire nekih 40-ak minuta vožnje automobilom od Zadra, negdje iznad Karina. Sezonska je rijeka i postoji samo kad njenim tokom huči silna voda - od brojnih slapova i kaskada je odista bijela. Bijelo je i njeno korito ljeti kad je suha pa je i taka hodačka atrakcija i mjesto očaranosti i izazova. 

Za razliku od korita, njen izvor ne presuši nikada. Izvire iz široke pećine pa se spušta dubokim usjekom između dva brda do Karinskog mora. Tok Bijele zaštićen je visokim stijenama od kojih su neke dulje od 300 metara pa je kanjon meka za penjače koji potegnu ovamo i iz Njemačke i Slovenije. Od mjesta za parkiranje do izvora uspon traje 30-ak minuta. Taj dio nije previše zahtjevan, ali ipak je potreban oprez. 

Na 15-ak minuta vožnje je Obrovac i ljepote magične Zrmanje, a samo 10-ak minuta vožnje dalje je izvor Karišnice, jeoš jedno čarobno mjesto sa starim mlinom Marije Terezije iz 18. stoljeća i bujnim životinjskim i biljnim svijetom koji tu živi od pamtivijeka.


7. Kvarner: Edukativna staza Ponikve

Tri sata laganog hoda istražujući zaleđe Bakra, prilika je za zavirivanje u prirodne fenomene Kvarnera i okolice. Teško je odlučiti se što prvo posjetiti ovdje, odabrali smo Ponikve jer se radi o rijetkoj pojavi, triku prirode - jezeru koje se pojavljuje i nestaje. U proljeće su nam najveće šanse da ga uhvatimo u punoj čaroliji nabujale vode iz koje vire zelene krošnje. Brojne su ovdje životinjske i biljne vrste, uz endemsku cjelolatičnu žutilovku. Lutaju Ponikvama ris, vuk i medo, a okolne gradine čuvaju povijesne ostavštine. 

Jezero kojeg sad ima, sad nema proglašavaju mnogi najbajkovitijim mjestom Lijepe naše, a voda zna biti ugodna i za kupanje. Zaroniti pod krošnje ili zaploviti među njima čini se nemoguće - sve dok ne otkrijemo Ponikve. A one su svaki put drugačije. Suha bura brzo potjera vodu nazad u podzemne krške tokove, malo jača kiša opet izmami magiju prirode.

Ponikve - Forrest Dive
(Foto: TZ Bakar)

Ovdje se organizira jedinstveno ronilačko natjecanje Ponikve - Forrest Dive, održano 2022. u listopadu. Kakvo je jesensko ronjenje? "Pa...vrlo neobično! Lebdiš između krošnji i iznad šafrana na livadi. Sve je čarobno i prekrasno, poput mistične šume. Zaroni li se dovoljno rano i uhvati pokoja sunčeva zraka, krošnje drveća na površini reflektiraju narančaste zrake kroz sićušno lišće i slože najljepšu igru svjetla i sjene", tvrde sudionici iz kluba Roniti se mora.


8. Istra: Putovanje zmajevim linijama

Zmajeve linije su energetske brazde koje, prema vjerovanjima stručnjaka, označavaju mjesta s obiljem pozitivne energije. Elektromagnetska strujanja su mjerljiva, a mjerenja na području Istre potvrđuju teorije o postojanju putanja s pojačanim zračenjem pozitive. Ley Lines su prvi izučavali znanstvenici iz Velike Britanije i otkrili da na njima leže brojni sakralni objekti i hramovi, poput čuvenog Stonehenga ili Avebury Stone Circe.

Picuge
(Foto: Gradina Picuge - Turistička zajednica grada Poreča)

Najpozitivnije područje je ono na kojem se križaju zmajeve brazde - jedno od takvih mjesta u Istri je Motovun, možda zato uživamo na tom brdašcu i punimo svoje zalihe dobre energije. Mordele i Picuge su iduće dvije arheoastronomske istarske lokacije. Dok se u Motovunu križaju tri, ovdje upijamo snagu dvije brazde, a, prema nekim teorijama, Mordele se geometrijski odnose prema Picugama jednako kao tri zvijezde iz Orionova mača prema trojki iz njegovog pojasa.

Od Motovuna do Kopra, posebno kod Momjana energija puca od života pa je ovaj izlet prilika da pobjegnemo od proljetnog umora (i čišćenja), napunimo se sokovima života i pozitivnog razmišljanja. Uz obilazak kojeg gastro kutka s istarskim delicijama, vratit ćemo se kućama i punih trbuha i nezaboravnih uspomena.

 

9. Otoci: Babac

Svaki otok je priča za sebe i teško je odabrati, u obilju naših naseljenih i nenaseljenih otoka, mjesto za izlet. Posjetili bismo najradije sve pa i one najudaljenije. Ovom smo prilikom odabrali Babac, otok čija površina je manja od četvornog kilometra, ali dugačke obalne crte koja opasava brojne intimne i skrivene uvale. Najveća je Uvala Bora Bora koja gleda prema Pašmanu, otoku pred kojim se pružio Babac, na pola Pašmanskog kanala i putanje od obližnjeg Turnja.

Babac
Pogled s Pašmana na Babac i kopno

Babac je jedini naseljeni otočić od 16 njih koji se gnijezde na plavoj morskoj površini između Pašmana i kopna,. Broji tek jednog stanovnika. Nismo, doduše, sasvim sigurni je li i on odustao od samotnog života, ali sigurno znamo da se život na Babac vrati s prvim tonovima proljeća i ljeta. Desetak privatnih kuća, ostaci ljetnikovca iz 15. stoljeća, jedan svjetionik i jedna konoba, sve to bliže od 2 kilometra od kopna, zvuči kao prilika za brz bijeg od buke prometa i kopnenog meteža. A to je i cilj naših jednodnevnih izleta. Bijeg i upoznavanje hrvatskih ljepota. 

Upoznajmo svoju zemlju da bismo je voljeli više, proputujmo njenim magičnim predjelima da bismo prikupili priče.
Spremi

​Kako kroz TikTok profil ostvariti povećanje broja rezervacija smještaja?

Kupuj lokalno: 81% Europljana radije troši novac na domaće proizvode lokalnih proizvođača

Recept za kekse - brzo, jednostavno i ukusno

Lijepljenje tapeta: 6 koraka za uspješno i brzo lijepljenje tapete na zid

Planiranje vrta i uređenje okućnice smještajnog objekta

Festival aMORE iznajmljivačima: Uvedite "morski red" u svoje apartmane

Može li turizam bez tehnologije? Saznaj na 3T – prvoj domaćoj konferenciji koja spaja turizam i IT

​Kreativnost i turizam: Kako ispričati priču?

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Kalendar sadnje povrća za jestivu i ukusnu okućnicu smještajnog objekta

Popularne serije imaju sve veći utjecaj na odabir destinacije za putovanje

Popularno: