​10 trendova koji bi mogli potrajati i nakon krize u turizmu

Da se turizam uslijed pandemije polako mijenja, svjesni smo svi. Trendovi koje nam je COVID kriza donijela, a koji se očituju kroz ponašanje i potražnju turista, idu na ruku nama domaćinima. Sve smo poželjniji - sve je poželjnije direktno bukiranje pri čemu je važno upoznavanje domaćina i iznajmljivača unaprijed, kako bi se stvorilo povjerenje koje jamči sigurnost gosta na putovanju.

Tu su i drugi trendovi koji pogoduju iznajmljivačima u ruralnim krajevima, a škode onima u popularnim urbanim turističkim odredištima. Neke od trendova ćemo zavoljeti, a neki nam se neće naročito svidjeti. Što nam je donijela pandemija?
 

9 trendova koji bi mogli ostati i poslije pandemije

Već smo pisali o 15 trendova u turizmu u 2021. - ovaj put ćemo izdvojiti one koji, prema anketi provedenoj na uzorku od 851 ispitanik platforme Guesty, imaju najviše šanse da ostanu s nama i u godinama kada koronavirus bude samo loše sjećanje. Ispitanici su pozvani da iskažu mišljenje o tome koji će od pandemijskih trendova najviše koristiti sektoru iznajmljivanja turističkog smještaja. Odgovori su sljedeći:
 

1. Rad na daljinu

27% ispitanih, što je gotovo trećina, smatra da će iznajmljivači turističkog smještaja najviše profitirati od sve češće prakse rada na daljinu. Smatraju da će ta praksa ostati i nakon pandemije - digitalni nomadi bi mogli značajno povećati popunjenost turističkog smještaja, a sezona bi se mogla protegnuti kroz čitavu godinu. 
 

2. City-scaperi

City-scaperi*, što bismo u slobodnom prijevodu mogli nazvati "bijeg iz grada" nije novost u turizmu, ali potražnja za ovim oblikom turizma raste. Vrlo je blizak ruralnom turizmu, ali za razliku od njega, city-scaperi ne biraju nužno ruralne sredine za svoj odmor, već to mogu biti i manji gradovi - jedino im je važno da pobjegnu iz gradova u kojima je velika gustoća stanovništva u manje napućene sredine. 23,3% ispitanih smatra da će ovaj trend pogodovati oporavku tržištu najma nekretnina u turističke svrhe. Trend je usko povezan s rastom domaćih putovanja jer su najčešća odredišta ona najbliža, a najviši rast se bilježi u vikend putovanjima. (*cityscape - engl. gradska vizura)
 

3. Domaći turizam

Da će rast u domaćem turizmu ostati i pogodovati oporavku turizma na globalnoj razini, smatra, također, 23,3% ispitanika. Činjenica je da je u 2020., unatoč padu broja noćenja u Hrvatskoj od 55,3% u odnosi na 2019., domaći turizam zabilježio neznatan pozitivan pomak u datim okolnostima. Hrvatska ima udio stranih gostiju u ukupnim statistikama noćenja i dolazaka oko 90%, što je, uz Maltu i Cipar, najviši udio na Mediteranu. I u 2020. je ta brojka bila slična jer su domaći turisti ostvarili 13,3% od ukupnog broja noćenja, uz pad od 23,7%, dok strani turisti upisuju pad broja noćenja od čak 58%. Prognoze stručnjaka predviđaju daljnji rast broja domaćih putovanja na globalnoj razini, s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u svijetu. 
 

4. Beskontaktno gostoprimstvo

Može li se biti dobar domaćin bez kontakta s gostima? Stručnjaci kažu da može i da će upravo beskontaktne tehnologije koje ograničavaju ljudski kontakt tijekom boravka gostiju biti važne u godinama pred nama. 21% ispitanih smatra da će te tehnologije pomoći turizmu da se oporavi brže. Posebno ističu beskontaktne digitalne brave i digitalne vodiče, a sve zbog ograničavanja kontakata sukladno epidemiološkim preporukama. Sigurnost je iznad svega, poručuju. Činjenica je i da možemo biti dobri domaćini svojim gostima uz minimalne kontakte. Možemo ih informirati porukama u smještajnoj jedinici ili digitalnim vodičem, tj. preporukama o atrakcijama u destinaciji, koje smo sami posložili i poslali gostima e-mailom. Važno je da smo dostupni kad nas gost treba. 
 

5. Dulji boravak

Dulji boravak je sve popularniji u pandemiji, između ostalog i zato što štedi novac. Gosti očekuju popuste za rezervacije s više noćenja, a boravak u jednoj destinaciji im odgovara i zbog manjeg rizika od infekcije. U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen porast prosjeka broja noćenja. Od 2000.-ih do 2019., prosječan broj noćenja stranaca konstantno pada, da bi u rekordnoj godini iznosio 4,8. U 2020. su nam strani gosti ostajali čak 6,4 noćenja u prosjeku, a porasla je ta brojka i kod domaćih turista s 3,2 na 3,7 posto. 
 

U 2020. su nam najduže ostajali gosti iz Njemačke - 7,9 noći, a prate ih Poljaci, Česi i Slovaci s prosječno 6,8, odnosno 6,7 noćenja

6. Last-minute

Last minute je trend koji je svoju popularnost doživio još mnogo prije nego što je pandemija potresla svijet. No, ovdje, u neizvjesnim epidemiološkim okolnostima i uz mjere koje se stalno mijenjaju, doživljava puni procvat. Upita ima, rezervacija nema. Jer svi čekaju da vide kakvi će biti uvjeti prelaska državnih granica i povratka kući. Čak 16,4% ispitanih smatra da su last minute aranžmani dobri za oporavak turizma i da treba na njih računati i u godinama koje slijede. 
 

7. Ruralni turizam

Sve vrste ruralnog turizma, a posebno seoski turizam, i u Hrvatskoj, konačno postaju sve zanimljiviji turistima. Po prvi put je jedna kontinentalna županija zabilježila rast statistika, i to u pandemiji - Koprivničko-križevačka županija je u prvih 9 mjeseci prošle godine ostvarila 15,1% više noćenja nego u 2019. A 16% ispitanika smatra da rast vrijednosti ruralnog turizma može pomoći oporavku čitave turističke industrije. 
 

8. Viši higijenski standardi

Ili je čisto, ili nije, moglo bi se reći, zapravo. Međutim, 13% ispitanika vidi pojačane higijenske standarde kao trend koji pomaže oporavku turizma i na kojeg će se naročito paziti i nakon pandemije. Nama domaćinima su higijenski standardi oduvijek bili važni, dodatak su jedino sredstva za čišćenje i dezinfekciju koje sada, eventualno, ostavljamo gostima na raspolaganje. 
 

9. Preraspodjela turističkog prometa

Kada kažemo "preraspodjela turističkog prometa", mislimo na sve manju popularnost poznatih turističkih odredišta, u korist manje poznatih destinacija. 9,8% ispitanih smatra da je to dobro za oporavak turizma i da će taj trend ostati. Zanimljivo je i kako isto istraživanje pokazuje da 21,4% stručnjaka i radnika u turizmu smatra kako će se taj trend negativno odraziti na oporavak turizma u globalnom smislu. Brine ih propadanje poduzetnika u turizmu koji su svoje poslovanje izgradili u velikim turističkim odredištima.
 

---

Trendovi su nešto poput gledanja u kristalnu kuglu i predviđanja što nam nosi budućnost. Nekako nam se učini da, ako znamo što bi nam ta budućnost mogla donijeti, lakše ćemo ju podnijeti i bolje rezultate u poslovanju ostvariti. Međutim, sezona pred nama je sva bliža, a upitnika je sve više. 

U petak 19. ožujka, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je izdao Uputu stožerima civilne zaštite - mjere za pripremu turističke sezone. Ta uputa sadrže čak dvije stavke, od kojih jedna nalaže lokalnim stožerima da stupe u kontakt s područnim turističkim zajednicama i razmotre aktivnosti kako bi njihovo područje bilo sigurna turistička destinacija. Druga uputa obvezuje županijske stožere na pravovremeno reagiranje i uvođenje epidemioloških mjera po potrebi.

U usporedbi s takvim uputama, koje izbjegavaju bilo kakve jasne protokole, ovi trendovi i predviđanja su mnogo konkretniji. Osim toga, jedan trend je sasvim siguran - ljudi i dalje žele putovati i spremni su prihvatiti mnoga ograničenja koja putovanja u pandemiji donose.
 

Čak 53% ispitanih u anketi Guesty-ja je izjavilo da bi putovalo iz inata, a 29,1% samo da promijene okolinu

I zato, pripremimo vlastite protokole aktivnosti za sigurnost svog poslovanja i gostiju. Ako već nismo, pripremimo se na last minute rezervacije, definirajmo politiku otkazivanja i povrata akontacije, osigurajmo beskontaktnu uslugu tamo gdje procijenimo da je to poželjno, proučimo higijenske protokole, pripremimo popuste za dulje boravke, pogodnosti za digitalne nomade i budimo informirani i spremni. Na još jednu turističku sezonu za pamćenje.