Aktualni ministar turizma, Anton Kliman, je najavio proces rekategorizacije postojećih privatnih smještajnih objekata, a stručnjaci upozoravaju na besmisao takve akcije

Iznajmljivačev dnevnik: zvjezdani nadnevak: 3. svibnja 2016., hrvatski turizam, destinacija: čitava Hrvatska.
Već smo pisali o dilemi je li privatni smještaj mana ili prepoznatljivost hrvatskog turizma, a sada, gotovo godinu dana kasnije, opet se nameću ista pitanja. Prošli tjedan je iznjedrio još jednu konferenciju o turizmu, onu u organizaciji Poslovnog dnevnika pod nazivom Hrvatski turistički kongres 2016., održanoj u Makarskoj. Ovdje je prisustvovao i aktualni ministar turizma, Anton Kliman, te najavio novitete u iznajmljivačkom sektoru. Ministarstvo turizma pokreće proces rekategorizacije postojećih obiteljskih smještajnih kapaciteta.


Previše apartmana?!

Nije novost da se hrvatskom turizmu zamjera preveliki broj privatnih smještajnih objekata: 2014. godine obiteljski smještaj je obuhvaćao 48,2 posto ukupnih smještajnih kapaciteta sa svojih 470.694 ležaja. U odnosu na godinu ranije, privatni smještajni kapaciteti su porasli za 3,2 posto, a taj trend rasta bilježimo i u ovoj godini te se procjenjuje da je privatni smještaj nadmašio hotelski.

Na tragu navedenih statističkih podataka, ministar Kliman je za Poslovni dnevnik izjavio: `Svjesni smo da obiteljski smještaj nije samo opredjeljenje, već je nekad pitanje nužde i krpanja budžeta, no naša je obveza da podignemo razinu kvalitete destinacija na četiri ili pet zvjezdica. Svega ima na tržištu. Ono što je kategorizirano zadnjih godina je dovoljno dobro da konkurira na tržištu, no rekategorizacija obiteljskog smještaja jako dugo nije provedena.´

A `ono što je kategorizirano zadnjih godina´ se odnosi na činjenicu da važeći propisi u turizmu razlikuju postojeće od novih objekata te su i minimalni uvjeti za dobivanje kategorije različiti ovisno o godini gradnje. Na Javnoj raspravi tijekom ožujka su se našli novi prijedlozi pravilnika o kategorizaciji. U jednom su se složili svi, da se ne bi trebala praviti razlika između postojećih i novih objekata za kategorizaciju, no hoće li na temelju toga biti donešeni novi pravilnici, ne znamo još. A ne znamo niti da li će u pravilnike biti uvedena obvezna wi-fi internet veza za objekte s tri i više zvjezdica. Dosadašnji pravilnici nisu propisivali ovu obvezu, ali gosti jesu. Danas je gotovo nemoguće iznajmiti objekt bez wi-fi veze ili klimatizacijskog uređaja.


Minimume kvalitete propisuje tržište, a ne kategorija

Trenutno je najviše obiteljskih apartmana, soba i kuća za odmor, s kategorijom od tri zvjezdice. Najavljena rekategorizacija bi najviše pogodila pružatelje usluga smještaja u kućanstvima koji su već dugo u ovom poslu, a nisu ulagali u smještajne objekte. Oni bi ostali bez prava na iznajmljivanje ako ne bi uspjeli zadovoljiti propisane minimume. No, minimume već odavno propisuje potražnja na tržištu, a ne zastarjeli pravilnici o razvrstavanju i kategorizaciji. Zahtjevno domaće tržište s velikom konkurencijom je samo po sebi filter kvalitetnog smještaja. 

`Većina smještaja danas je zapravo iznad onog što im je država propisala kategorijom, jer je to od njih tražilo tržište. Booking.com i Airbnb već drže oko 50 posto tržišta, kad se dodaju turoperatori specijalisti, bar dvije trećine kreveta na tržištu ovise o komentarima i ocjenama gostiju, i tu službene zvjezdice više nisu važne. Tko nije zadovoljio zahtjeve turoperatora i gostiju, već je automatski ispao iz igre´, navodi Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja HGK, podsjećajući kako turisti malo znaju o kategorijama i zvjezdicama, a više se oslanjaju na ocjene gostiju i kvalitetne fotografije, što danas možemo pronaći na svim stranicama internetskih oglašivača smještaja.
 

Slučaj Airbnb

Najnovija vijest s turističkog tržišta je kako je u Berlinu zabranjeno iznajmljivanje apartmana i soba preko popularnog Airbnb-ja. No, to nije prva takva zabrana. Slični su pokušaji već zabilježeni i u drugim gradovima, primjerice u New Yorku. Zabrana je provedena zbog manjka stanova za dugoročan najam što značajno podiže cijene stanova za stanovnike koji ne posjeduju vlastitu nekretninu u navedenim destinacijama.

Međutim, ostaje i činjenica da hotelski smještaj gubi prevlast nad privatnim iznajmljivačima i to, u velikoj mjeri, zahvaljujući internetskim servisima oglašavanja smještaja. Dostupnost, kratak period rezervacije, konkurentnost koja rezultira nižim cijenama, tek su neki od razloga zbog kojih putnici radije biraju smještaj u privatnim kućama.

privatni smjestaj vs hoteli - airbnb

Najnovije statistike pokazuju kako se Airbnb opasno približava renomiranim hotelskim kućama po prihodima u 2015. godini što je najbolji pokazatelj atraktivnosti privatnog smještaja i onoga što gosti zapravo žele.

Američko hotelsko udruženje (AH&LA) je još prije dvije godine pokrenulo borbu protiv privatnih iznajmljivača, zamjerajući im ponajviše niže poreze i slabu kontrolu (mogućnost iznajmljivanja `na crno´) te nisku sigurnost turista

 

Mikrokrediti s posebnim uvjetima?

Iz Ministarstva turizma najavljuju mikrokredite HBOR-a u iznosu od 10 do 15 tisuća eura kojima bi se poticalo ulaganje u podizanje kvalitete smještaja. Uvjet za dobivanje kredita bi bilo opremanje turističkog objekta isključivo namještajem i tehnikom proizvedenima u Hrvatskoj. U tu svrhu je rezervirano 400 milijuna kuna povoljnih kredita za pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvima.

Prema tvrdnjama iz resornog ministarstva, tako se `ubiju dvije muhe jednim udarcem´: podiže se kvaliteta smještaja te se potiču domaći proizvođači roba i usluga.

Stručnjaci podržavaju kreditiranje privatnika koji žele ulagati u svoje smještajne objekte, ali ne i rekategorizaciju, uz zamjerku kako takav postupak zahtjeva i još jedan birokratski sustav te, na kraju krajeva, troši novac poreznih obveznika, uz diskutabilne rezultate.

Kome smeta privatni smještaj kad znamo da je to prihod koji ostaje u Hrvatskoj i financijski priljev kućanstvima koja te iste novce troše u Hrvatskoj? Zbog čega se privatnom smještaju stalno mijenjaju pravila igre u namjeri da se smanji broj smještajnih kapaciteta i statistike preokrenu u korist onog hotelskog, koji je nerijetko u rukama stranih investitora?
Spremi

Besplatne edukacije za privatne iznajmljivače u Trogiru, Splitu, Poreču...

Gosti traže maksimalnu fleksibilnost politike otkazivanja

"Peglanje" kartica je najpopularniji način plaćanja usluga u turizmu

21 top mjesto za fotografiranje u Hrvatskoj

Koliko je popularan first minute za 2023. u svijetu u kojem "samo mijena stalna jest"

Solarna pismenost - besplatni interaktivni digitalni tečaj za sve građane

Channel manager Hrvatska: Što nudi domaće tržište softvera?

Božićni borovi: Kako ukrasiti božićno drvce i stvoriti predivnu blagdansku atmosferu?

6 komentara Uključi se u raspravu
Milan - Ugljan 04.05.2016 17:29
Kome to smetaju u hrvatskoj privatni iznajmljivači? Kad će konačno u toj napačenoj Hrvatskoj zemlji doći za kormilo čovjek koji će znati gledati za dobrobit Hrvatskog čovjeka,a ne samo za bogate strance.Tko se to boji domaćek malog ulagača? Bok nam je podario prekrasni dio zemljine kugle, sa plodnom baranjom i slavonijom, sa prekrasnim plavim i toplim morem sa 1000 otoka, sa ogromnim zalihama pitke vode, sa prekrasnim prirodnim parkovima itd.Zelena hrvatska može hraniti 50 miliona ljudi,a naše more sa otocima može ugostiti pola Evropskih turista.Netreba nam više podjela i svađa. Ima mjesta za sve koji žele raditi i ulagati u turizam.Treba svima omogućiti i pomoči u realizaciji ulaganja u turizam Hrvatske.Što prije to svatimo i krenemo sa realizacijom to če nam i prije biti bolje,u protivom će mo i dalje tonuti u još veće siromaštvo i bjedu. Pomozimo si sami i bok će nam pomoći.Ostanimo na svojoj grudi,sunce tuđeg neba neće Vas grijat kao što vas ovdije grije.Samo je jedna Majka!
Lidija - Split 05.05.2016 09:11
Moje lamentiranje na ovaj tekst je i za i protiv. Mi smo siromašna zemlja i tako se ponašamo. Čini mi se da nismo spremni prihvaćati promjene. Rekategorizacija ima smisla. U 21.stoljeću još uvijek ljudi koji imaju apartmane sa 3 zvjezdice naplaćuju klimu, nemaju internet itd. Možemo mi i ovako i onako ali se tržište mijenja. Netko tko dolazi na odmor zahtjeva sve ono što možda ni u vlastitom stanu nema. Oni plaćaju i mogu zahtijevat. Samo se stavimo u poziciju da mi odemo na putovanje, tražimo svašta za onaj novac koji smo u 12. rata platili. Cijela zemaljska kugla je lijepa, ima rezvedenu obalu, bezbroj otoka itd. Bog ne može pomoći nego mi sami sebi i prilagoditi se tržištu.
Odgovori
Smiljana - Pula 08.05.2016 06:25
Komentirali mi ovo ili ne, zakonodavac će napraviti svoje bez slušanja struke. Ja osobno nemam ništa protiv rekategorizacije, iako će izbaciti iz konkurencije jedan dobar dio apartmana koji neće zadovoljiti kriterij veličine prostora, npr. kupatilo ne manje od 200x200... Na stranu to što će proces trajati tko zna koliko godina primjer legalizacije. I što onda? I dalje će neki iznajmljivači naplaćivati klime i internet, i dalje će se dobar dio apartmana iznajmljivati nelegalno. I dalje će inspekcija kontrolirati iznajmljivače samo ljeti i to samo one koji imaju pločicu sa zvjezdicama, u protivnom u kuće se ne ulazi, a i kad se uđe kontroliraju se samo papiri...Još nešto: mislim da je vrijeme definirati što znači obiteljski apartmanski smještaj, jer mislim da to ne može biti zgrada izgrađena u svrhu najma apartmana. U svom oktuženju imam takve zgrade, to su pravi hoteli, a radimo po istim pravilima.
Esma - Fažana 24.07.2016 10:46
Kategorizacija u Hrvatskoj na žalost ne mora biti istinita, imamo slučajeva da se u određene objekte ne može ući, a dobili su kategoriju s 4 zvjezdice. Novi nameti nam ne trebaju, npr. energetski certifikat, većina ga ima i šta će s njime ako ne misle prodavati nekretninu. A i to je upitno, tko je napravio energetski certifikat za 349,00 kn pa si vi mislite. Svaka čast svima, gosti su nam najbolja zvjezdica te popunjenost naših aparmana ili kuća za odmor. U objekte treba ulagati, ali smo skoro došli na rub zaduživanja da bi si produžili sezonu za koji dan. Kaže se da svaka roba ima svog kupca, tako i iznajmljivači koji ekstra naplaćuju klimu, internet, te šta još sve ne, ako im gosti takve stvari plaćaju skidam kapu, iznajmljivačima, a ne gostima.
Eva - Mihalić Selo - Duga Resa 21.11.2016 12:06
Ne znam zbog čega bi wi fi trebao biti standard i to u mjestima koja su totalno van civilizacije, gdje nema T-com optike, kablova, gdje nema mogućnosti fiksne telefonske linije, a mjesta koje stranci obožavaju. Koga briga da li apartman ima 2, 3 ili 4 zvjezdice - tržište, odnosno zakon ponude i potražnje, kao i komentari gostiju diktiraju cijenu. Moje prvo pitanje je TKO će platiti rekategorizaciju? Turističke zajednice? Općine i gradovi? Državni proračun? Ili će to opet, po sili zakona, pasti na leđa nas - privatnih iznajmljivača? Državni proračun se puni slabo, pa se izmišljaju novi pravilnici i zakoni koji bi dodatno napunili gladan državni aparat.
Anton - Crni Lug 29.11.2016 09:35
Slažem se sa komentarima. Pitam sebe i one koji zastupaju brigu o našim apartmanima, kako to Nizozemci ili Španjolci vode brigu o nama Hrvatima, ako ih želimo posjetiti? Tržište je to koje će izvršiti i vrši kategorizaciju, a svačiji novčanik odabir destinacije. Zar je to naša demokracija, ako želimo eliminirati one koji ne mogu platiti visoku kategoriju? Ako je pak netko prevaren u plaćenom prema dobivenom, ta imamo mi institucije koje rade svoj posao.
Odgovori
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Kulturne konferencije – kulturne težnje hrvatskog turizma

Porezi i doprinosi za iznajmljivače smještaja

Popularno: