Postoji li veza između gostoljubivosti i šparoge i kako bi iznajmljivači smještaja, koji znaju što je briga o gostu, mogli iskoristiti tu vezu? Pronašli smo dva slasna recepta sa šparogama kako bi ispričali priču o ovoj kraljici samoniklog proljetnog bilja našeg priobalja

Postoji tajna veza između gostoljubivosti i šparoge, jednog od najzanimljivijih poklona majčice prirode u našim krajevima. Iznajmljivači smještaja dobro znaju što je briga o gostu, a većina nas zna i što je šparoga. Ili barem mislimo da znamo. Mnogi bi se mogli iznenaditi pred činjenicom da je šparoga trajnica iz porodice ljiljana. Raste do visine metra, a cvate od svibnja do lipnja. U našim krajevima se beru mladi izdanci šparoge prije nego procvjeta. U pučkoj medicini se, osim izdanaka, koriste još i korijen te sjemenke ploda šparoge. Postoji mnogo vrsta šparoga, od uzgojenih do samoniklih, a nama su najzanimljivije ove naše divlje, priobalne, koje su zauzele nezamjenjivo mjesto u domaćoj gastronomskoj ponudi, posebno među specijalitetima istarske i dalmatinske kuhinje.
Hranjivi sastojak šparoga - male tajne gostoprimstva
Nutritivne vrijednosti šparoge


Tajna veza šparoge i gostoprimstva

Da bi otkrili povezanost šparoge i brige o gostu, moramo otputovati u daleku povijest izvan prostora Mediterana. Prije gotovo 5000 godina, Kinezi su prvi otkrili čudesne sposobnosti ove neugledne biljke. Nije bila u pitanju mediteranska vrsta, već Asparagus lucidus, koja se u Kini upotrebljavala za liječenje respiratornih i dermatoloških problema. I danas se šparoga u pučkoj medicini slavi kao jedna od ljekovitijih biljki te se, bez obzira na vrstu, upotrebljava za proljetno čišćenje organizma zbog svojih diuretičkih svojstava, za skidanje temperature, ublažavanje bolova, a novija znanstvena istraživanja dokazuju i antikancerogeno djelovanje.
 

Mnogi joj pripisuju i afrodizijačka svojstva. U indiji je najpoznatija Shatavari, vrsta šparoge koju Indijci nazivaju `ona koja ima tisuću muževa´, jer potiče ženski libido do nezamislivih visina, a Shatavari se koristi i za izradu tonika za pomlađivanje

Vjerojatno su sve to razlozi zbog čega su stari narodi šparogu poklanjali gostima u znak dobrodošlice. Od korijena šparoge pripremala se blagotvorna kupka koja je ujedno bila simbol najveće pažnje prema gostu. Kineska medicina, koja i dan danas ima svoje poklonike, ističe šparogu kao sredstvo za izazivanje uzvišenih osjećaja ljubavi i prijateljstva. Otud veza između šparoge i gostoprimstva. Pa zašto onda ne bismo i mi taj dar krša iskoristili da pokažemo uvažavanje gostu koji odsjeda u našim apartmanima?


Šparoga, kraljica jednostavnih jela

Šparoga se bere u travnju i svibnju, a ponekad je nalazimo i u listopadu, za toplijih godina koje su učestale u našem podneblju. Smrznuta šparoga zadržava svoj aromatičan i jedinstven okus. Dovoljno ju je kratko prokuhati u uzavreloj vodi, ocijediti te pospremiti u plastičnim vrećicama u zamrzivač. Tako pripremljenu šparogu možemo kasnije koristiti za različita tradicionalna jela: salate s jajima, rižoto ili kao prilog uz mesne nareske.
Šparoga s pršutom recept za dobrodošlicu gostu
U tradicionalnoj dalmatinskoj kuhinji, šparoge se pripremaju na jednostavan, pomalo starinski način, načešće u salatama i fritadama, dok moderan kulinarski izričaj šparogama pridaje božansku moć u oplemenjivanju raznolikih jela: od ukusnih juha, preko rasplesanih kombinacija plodova mora i mesa u rižotima ili tjesteninama.Šparoga - tajni sastojak recepta za dobro gostoprimstvo
Šparoga iz uzgoja je mesnatija i manje aromatična, a slabija su i njezina blagotvorna svojstva. Europljani vole bijelu šparogu. Ona se razlikuje od šparoge uobičajene zelene boje samo po načinu uzgoja. Prekriva se nepropusnom folijom kako bi izgubila klorofil koji joj daje karakterističnu boju. Takva šparoga ima niže nutritivne vrijednosti. Mi još uvijek iznimno cijenimo divlju šparogu koju možemo pronaći na plodnim tlima uz morsku obalu. I divlja šparoga se može kiseliti te posluživati uz pršut ili neke druge specijalitete iz domaće kuhinje.

Recepti

 


Kisele divlje šparoge


Sastojci:

1. 7 dcl vode
2. 3 dcl bijelog octa
3. 5 žličica malih šećera
4. 1 žličica mala soli
5. par zrna papra
6. oko 1/2 kg šparoga


Priprema:

1. Vodu, ocat, šećer, sol i papar kratko prokuhati i pustiti da se tekućina ohladi.
2. Šparoge očistiti tako da ostavimo samo mekani dio biljke te ih svježe poslagati u teglice s vrhom prema gore, ali tako da čitave stanu u teglicu
3. Ohlađenu prethodno pripremljenu tekućinu uliti u teglice tako da u potpunosti prekrijemo šparoge
4. Otklopljene teglice poslažemo u veći lonac te dolijemo vode tako da voda dođe gotovo do vrha teglice
5. Stavimo lonac na vatru i pustimo da voda proključa
6. Kuhamo 15 minuta
7. Nakon 15 minuta vadimo teglice te ih još vruće zatvaramo kako bi nastao vakuum od topline
8. Čuvamo ih na tamnom mjestu iduća 2 mjeseca. Taman do sezone!


Napomena: Drvenaste dijelove stabljike koji vam ostaju nakon čišćenja ne morate baciti. Od njih se može napraviti ukusna juha ili temeljac za neko drugo jelo, na primjer rižoto.
 



Čaj od šparoge


Goste možemo počastiti i čajem od šparoge koji je izvrstan za detoksikaciju:

Sastojci:

1. 15 g korijena šparoga
2. 1/2 l bijelog vina


Priprema: Što sitnije isjeckani korijen šparoge prokuhamo u vinu te poslužimo po 1 dcl u znak pažnje i dobrodošlice.
 


Dozvola za branje šparoga

U Hrvatskoj rastu četiri vrste šparoga: Asparagus acutifolius (oštrolisna šparoga), Asparagus tenuifolius (tankolisna šparoga), Asparagus maritimus (morska šparoga) i Asparagus officinalis (ljekovita ili vrtna šparoga). Prije nekoliko godina se podigla bura oko uredbe da je za branje šparoga potrebno ishoditi dozvolu Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. To je točno, ali, prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08), odnosno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09), dozvola je potrebna samo za tri posljednje navedene vrste šparoga. One su rjeđe u prirodi i ne koriste se u komercijalne svrhe.

S druge strane, oštrolisna šparoga je široko rasporstranjena i najčešća vrsta na našim obalama. Najveći je problem što je mlade izdanke svih vrsta vrlo teško razlikovati. Međutim, odrasle biljke zaštićenih vrsta šparoga imaju zeljastu stabljiku koja zimi odumire, dok oštrolisna šparoga ima drvenastu stabljiku koja prezimljuje i koju prepoznajemo po šumama i obroncima kao bodljikavi grmić ili šparožinu.
Oštrolisna šparoga koja je najrasprostranjenija u Hrvastkoj

U proljeće, šparožina čuva desetak do petnaestak mladih izdanaka koje rado susrećemo u našim tanjurima. Berba oštrolisne šparoge je dozvoljena i neograničena. Nije potrebna nikakva dozvola, već samo strpljenje i `oko sokolovo´.

Za uspješno poslovanje u turizmu također je potrebno strpljenje i `oko sokolovo´ kako bismo uočili priliku da ponudimo svojim gostima nešto drugačije, nešto što može iskusiti samo kod nas. Nešto poput gostoprimstva s jedinstvenom aromom šparoge. Znamo, šparoge su toliko slasne da bismo ih radije pojeli sami, ali i odricanje je jedan od tajnih sastojaka uspjeha.. zar ne :)
Spremi
2 komentara Uključi se u raspravu
Štefka J. - Novi Vinodolski 22.03.2016 21:48
ja ih volim i danas sam ih brala. Moja berba je mršava, jedva 4 do 5 komada
Ana M. - 30.01.2019 19:22
Šparoge rado poklanjam gostima jer ih i ja obožavam.
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Dvostruka rezervacija – što sad?

Kalendar branja ljekovitog bilja našeg podneblja

Popularno: