Uradi sam
1 146K

​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati?

Samoniklo jestivo bilje je privlačno jer ga bez puno muke nalazimo u prirodi, a nudi čaroliju okusa od proljeća do jeseni uz brojne blagodati za zdravlje. Dalmatinska mišancija je savršena kombinacija divljeg bilja i tradicije preživljavanja na našim prostorima

Iako se dalmatinska mišancija ili mišanca najviše konzumira u Dalmaciji, neobična mješavina samoniklih biljaka je pronašla put do trpeza i na kontinentu pa je lako uočimo na štandovima tržnica i menijima maštovitijih restorana.

Proljeće odjeveno u zeleno ruho, satkano od obilja mladih biljaka, nudi mnoštvo divljeg bilja čije blagodati na zdravlje ljudi su nedvojbene. Od najpoznatijeg korova koprive, do kraljice samoniklog bilja, plemenite šparoge.

No, tu je još i mnogo drugih vrsta, za koje nismo nikada sasvim sigurni jesu li korov ili plemenite biljke, mogu li se uzgojiti ili samo rastu po livadama i šumarcima, uz poljske puteve i na rubovima naselja. Naizgled obična trava, a čuva elemente i spojeve nužne za očuvanje zdravlja, fizičke spremnosti i ljepote. Mnoštvo takvih biljaka ćemo pronaći u mišanciji koja se ne jede samo u proljeće, već i tijekom godine, ali u drugačijoj kombinaciji biljaka.


Ljekovitost mišancije

Povijest uporabe samoniklog bilja u prehrani, medicini i njezi, Dalmatinci duguju tisućljetnom nasljeđu i škrtoj zemlji koja u vrtačama kamenjara nudi tek male površine obradive i plodne zemlje. Žitelji Dalmacije su naučili iskoristiti sve što im priroda nudi i često je mišancija bila glavno jelo, dok su se riba i meso konzumirali tek u posebnim prigodama.
 

Danas mišancija postaje sve popularniji prilog, pogotovo zahvaljujući raširenosti vegetarijanske prehrane koja u biljnim jelima pronalazi vitamine i minerale kao nadomjestak onima u mesu i ribi. Obiluje klorofilom i vlaknima uz mnoštvo minerala i vitamina, s naglaskom na C vitamin i karotin. Izuzetan je antioksidans i čisti organizam uz blagotvoran učinak na jetru.

Mladi izdanci luka, koje ćemo pronaći u proljetnoj mišanciji imaju antibiotička i antiseptička svojstva te su izuzetna pomoć kod prehlade, česte u prijelaznom proljetnom razdoblju. Posebnu vrijednost mišancije krije vlaknasta struktura koja djeluje blagotvorno na probavne organe.

Dalmatinsku mišanciju obilježava neobičan gorkast okus, a kako doba godine odmiče prema hladnijim mjesecima, gorčina mišancije je izraženija. Biljke su tvrđe i drvenastije pa se koriste pretežno mekani i mladi vrhovi biljke, dok je u proljeće iskoristivost biljaka veća.
 

Koje biljke idu u mišanciju?

U proljeće je mišancija najraskošnija, s mnoštvom biljaka koje nude svoje mlade zelene listove za gurmanska nepca diljem Hrvatske. Kako godina stari, stare i biljke, a njihova sve tvrđa struktura nije više ukusna. Ali mišanciju još uvijek možemo brati u jesen, a nekolicina biljaka dobro podnosi i mrazeve pa se u siromašnijim kombinacijama, konzumira i zimi.

Veliki broj jestivih biljaka našeg podneblja pripada porodici glavočika - Asteraceae. U našem podneblju ima najviše glavočika, a prepoznat ćemo ih po glavičastim cvjetovima, najčešće žute boje. Najslavniji pripadnik glavočika je maslačak, a mnoge druge jestive biljke izgledom podsjećaju na njega. Koje su to biljke?

 
  1. Kostriš ili svinjak (kostrić, ostrak)
    Kako se nazivi biljaka mijenjaju od jedne mikroregije do druge, riječ mlič se nerijetko koristi za različite biljke. Zanimljivo je da je obična mliječ otrovna, dok mlič u nekim krajevima Hrvatske označava kostriš koji je najčešći sastojak mišancije. Jestivu mlič ćemo teško zamijeniti s otrovnom, to su izgledom potpuno različite biljke. Milč ili kostriš ublažava gorčinu ostalog bilja, a njegovi ukusni, samo naizgled bodljikavi listovi, se beru u proljeće i u jesen. 
    ​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Kostriš
     

  2. Kozja brada
    Kozju bradu vole i ljudi i pčele. Dugačka plavkastozelena stabljika se razvija u prvoj godini, a iduću cvjeta žutim laticama. Dvogodišnja biljka se lako pronađe u vlažnim tlima uz rijeke i pašnjake. Jestiva je sva i bogata vitaminom C. Mladi nadzemni dijelovi sadrže i do 55 mg%. Može se jesti i sirova jer je ugodnog slatkastog okusa.
    ​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Kozja brada
     
  3. Divlja mrkva
    I divlju mrkvu vole pčele, ali u ljudskoj prehrani ne koristimo njen paučinasti bijeli cvijet. Mladi listovi se koriste i u salatama i u mišanciji, zahvaljujući svojem mirisu koji podsjeća na uzgojenu mladu mrkvu. Koristiti se može i plod biljke za likere i marmelade.
    ​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Divlja mrkva
     
  4. Koromač ili komorač
    Koromač nalazimo na vlažnim staništima sjenovitog tla, iako uspijeva i na osunčanim mjestima. Cvate u kasno ljeto, a za salate i mišancu se koriste listovi. Često ga uzgajamo u vrtovima zbog njegove arome koja opušta pa se koristi i kao sastojak čajeva i jela u kojima ublažava nadutost i probavne tegobe.
    ​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Koromač
     
  5. Laktac (jagušac, kraska, prašči radič, ušac)
    Jestivi su mladi listovi prije razvoja stabljike i cvatnje. Može se jesti sirova, ali je ukusnija kuhana, kada otpusti dio svoje gorčine.
    ​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Jagušac
     
  6. Lavlji zub
    Lavlji zub je još jedna biljka iz porodice glavočika Asteraceae, a raste na osunčanim terenima, pašnjacima i livadama. Mladi listovi se jedu i u salati, iako se kuhanje preporučuje zbog gorčine. Korijen lavljeg zuba se može konzumirati kao zamjena za kavu. Cvate od svibnja do rujna.
    ​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Lavlji zub
     
  7. Žutenica (cikorija)
    Vrsta cikorije, također glavočika, s plavim cvatom. Beru se mladi listovi u proljeće prije cvjetanja. Blagotvorno djeluje na žuč i potiče apetit, a sadrži 50 mg% vitamina C i 14 mg% karotina.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati?
     
  8. Divlja salata (divlja loćika, rđobrad)
    Divlja salata nudi jestive mlade listove gorkog okusa u rano proljeće. Kako biljka stari, akumulira veće količine bakra, kadmija, olova i cinka. Raste uz neobrađena i neplodna zemljišta, poljske puteve, na toplim i osunčanim tlima.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Divlja salata
     
  9. Štavelj (kovrčava kiselica)
    Listove biljke beremo u ožujku i travnju prije rasta stabljike. Raste po livadama i šumarcima. Izuzetno bogat vitaminom C, do 18 mg% i karotinom, 12 mg%.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Štavelj
     
  10. Broćika (lepuša)
    Pod ovim nazivom ćemo pronaći nekoliko biljaka - od prave do ljepljive broćike. Prava broćika nudi žućkaste cvjetiće za ukusne čajeve, a ljepljiva mlade izdanke i listove u ožujku i travnju. Djeluje blagotvorno na poremećaje živčanog i probavnog sustava, urino-genitalnih puteva i potkožnog tkiva.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Bročika
     
  11. Dimak
    Još jedna Asteraceaea koja raste na vlažnim pjeskovitim tlima s mladim listovima koji se beru i konzumiraju u proljeće.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Dimak
     
  12. Divlji mak
    Cvate u svibnju, a prije cvatnje nudi mlade jestive listove. Za razliku od vrtnog maka, ne sadrži opijumske alkaloide pa osim što ukrašava polja i vaze s poljskim cvijećem, ukusan je sastojak proljetnih mišancija.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Divlji mak
     
  13. Vlasac
    Vlasac često nalazimo u prirodi, ali ga uzgajamo i u vrtovima. Raste i na osunčanim tlima, ali podnosi i slabije uvjete. Sadrži spojeve sumpora čime odvraća štetočine pa ga nije loše imati u vrtu. Koriste se nadzemni dijelovi biljke i svibnju i lipnju.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Divlji vlasac
     
  14. Pupavica (zvjezdan, kosovac)
    Beru se mladi listovi u ožujku i travnju prije nego postanu pregorki. Dosta je otporna i ne bira tlo za rast.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Pupavica
     
  15. Prosenica (kozji rog, jarčev rog, grohotuša, piskavica)
    Jestivi su mladi listovi koji se beru u travnju i svibnju. Nema posebnog okusa. Više su u upotrebi sjemenke koje se piju kao čaj i pomažu kod povišenog kolesterola, povećavaju broj eritrocita i smanjuju šećer u krvi. Naziva se još i grčko sjeme jer su ga, prema predaji, olimpijci prije natjecanja u staroj Grčkoj, uzimali za snagu.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Prosenica
     
  16. Divlji luk
    Raste na većim nadmorskim visinama, a nudi aromu češnjaka bez neugodnog mirisa u ustima nakon jela. Konzumiramo gomolj i listove. Ponekad ćemo čuti da se i medvjeđi luk naziva divljim lukom, iako su to dvije različite biljke.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Divlji luk
     
  17. Medvjeđi luk (srijemuš)
    Za razliku od divljeg luka, medvjeđi luk često koristimo i kao salatu bez miješanja s drugim biljkama. Mladi listovi se beru u ožujku i travnju, a osim antiseptičnih svojstava, snizuju krvni tlak. Berbu medvjeđeg luka moramo provoditi oprezno jer nalikuje otrovnim đurđevku i mrazovcu. Najočitija razlika je izraženi miris luka kod ove biljke, ali nerijetko dolazi do zabune pa je berbu medvjeđeg luka najbolje prepustiti znalcima.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Medvjeđi luk
     
  18. Mačja muda
    Poprilično nejestiv naziv krije ukusne mlade listove koji se mogu jesti kuhani i sirovi, a beru se u svibnju i lipnju.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Mačja muda
     
  19. Tušt
    Rasprostranjen po čitavom svijetu kao korov u nizinama do 800 metara nadmorske visine. Sukulentna mesnatica slabe hranjive vrijednosti, ali jestiva čitava i otporna na sve vremenske uvjete. Bere se u lipnju i srpnju, a osim ogromne količine vode koju sadrži, nudi i nešto vitamina C, karotina, bjelančevina, ugljikohidrata, masti, željeza, fosfora i kalcija.
    Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Tušt
     
  20. Radič (cikorija, vodopija)
    Radič voli sunčana tla s mnogo vlage, a odlično podnosi i hladnije temperature. Uspijeva i u vrijeme kada nema mnogo drugog povrća pa ćemo ga pronaći u mišancijama jesenske ponude samoniklog bilja. Usto, lako se uzgaja, a mesnati listovi nude bogatstvo vitamina A, kalija i magnezija.
    ​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Radič
     
  21. Raštika
    Raštika je svojevrstan simbol Dalmatinske Zagore, povrće koje je othranilo generacije, povrće koje ćemo najčešće pronaći u vrtovima, a najukusnija je poslije prvog mraza i kroz zimu. Osim te, većini povrća nesvojstvene otpornosti na hladnoću, raštika je antioksidans bogat vlaknima, kalcijem, cinkom, manganom, te vitaminima A, C, E i B skupine.
    ​Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Raštika

Jesmo li nabrojali svo bilje koje u čarobnom plesu okusa mogu u mišanciju? Sasvim sigurno nismo. Tu su još i mladi vrhovi koprive, listovi maslačka, čimulice, a možda i neke druge biljke koje smo zaboravili ili neke koje se beru u vašem kraju i čiji neobičan okus poznajete samo vi.

I dok nam prijeti rekategorizacija, a mi se još brinemo oko ovogodišnjih rezervacija, pronađimo trenutak opuštanja i pođimo tragom proljetnog jestivog bilja i ljepotom njegova okusa. Uz malo soli i kapljicu maslinovog ulja u slast!

 

 

Recepti s dalmatinskom mišancijom

Tradicionalno se dalmatinska mišancija priprema na lešo, kratko prokuhana i blanširana 10-ak minuta u kipućoj vodi, začinjena maslinovim uljem, solju, često uz dodatak tvrdo kuhanih jaja ili češnjaka po želji. Mišanca se može pripremati i na brojne druge načine i sve češće je inspiracija kreativcima u kuhinji koji pripremaju sočne i neobične složence, pesta, pite, i slična jela od dalmatinske mišancije. 


Pesto od mišancije

  • 350 do 400 g mišancije
  • 75 g pinjola ili badema
  • 120 g parmezana
  • 3,5 dcl maslinovog ulja
  • mala žlica soli, malo šećera


Pinjole ili bademe popržite na vrućoj tavici, kratko, pazite da ne zagore. Mišanciju oprati i očistiti od tvrdih stabljika. Nasjeckati sitno nožem pa smiksati uz dodatak dijela maslinovog ulja. Posebno smiksati pinjole s ostatkom ulja, tako da ostanu zrnaste teksture, ne pretjerati s miksanjem. Kasnije promiješati dvije mješavine uz dodatak parmezana.

Pesto od mišancije se može jesti kao namaz ili kao dodatak tjestenini, pri čemu se zagrije dok se parmezan ne rastopi. Ovako pripremljena mišancija se može i zamrznuti.
Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Pesto od mišancije

 


Pita od mišancije

  • 1/2 kg mišancije
  • 800 g svježeg sira
  • 400 g vrhnja
  • 2 jaja
  • kora za pitu
  • maslinovo ulje i žličica soli


Mišanciju očistite od tvrdih dijelova i operite. Blanširajte u kipućoj vodi 5 minuta, a potom dobro ocijedite i nasjeckajte. Pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva. Pomiješajte jaja, sol i vrhnje te dodajte usitnjenu mišanciju. Koru raširite, namažite maslinovim uljem, nadjevom, zarolajte i mišancija je spremna za pečenje.
Dalmatinska mišancija - koje biljke brati i kako pripremati? Pita


Dobar tek!
 

Spremi

Besplatne edukacije za privatne iznajmljivače u Trogiru, Splitu, Poreču...

Crni zid u dnevnom boravku: Elegantno rješenje za naglašavanje prostora

Iz fonda od 100 milijuna kuna sufinanciranje obnovljivih izvora energije i za privatne iznajmljivače

Svjetski dan turizma 2021. u Hrvatskoj - besplatni razgledi gradova, koncerti i popusti na turističke usluge

Najbolje boje za spavaću sobu: Kako ofarbati zidove spavaće sobe?

Što je first minute ponuda smještaja i koja je razlika u odnosu na last minute aranžman?

Božićna dekoracija za kupaonicu: Kako ukrasiti kupaonicu za uživanje u blagdanima?

Poziv članovima Zajednice iznajmljivača za sudjelovanje u on-line javnoj raspravi

1 komentara Uključi se u raspravu
Davor - Zagreb 17.04.2018 22:22
E to je eliksir.
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Domaći kolač s orasima - jednostavan recept za dobrodošlicu gostu

Uradi sam: Adventski kalendar sa slatkom dobrodošlicom gostima

Popularno: