Ideje i trendovi
2.4K

Plavi turizam - što je i gdje smo mi u svemu tome

Plavi turizam je mnogo više od turizma u obalnim područjima. Koje sve aktivnosti obuhvaća i koji su primjeri dobre prakse na našim obalama Jadrana?

Plavi turizam nisu samo turističke migracije na obalnim i morskim područjima. Plavi turizam uključuje analize i istraživanja za dugoročno planiranje i inovacije u turizmu s ciljem očuvanja okoliša i efikasnim upravljanjem obalnog i pomorskog turizma.
 

Plavi turizam je skup politika i inicijativa različitih dionika koji sudjeluju u jačanju održivog razvoja na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini

Obalna područja privlače najviše turista na čitavom svijetu. Zemlje blagoslovljene morskim obalama posjeduju izrazit gospodarski potencijal koji vrlo često ugrožava okoliš. I zato je plavi turizam nužan kao alat za promociju turističkih praksi koje osiguravaju isključivo pozitivne učinke, kako za prirodu, tako i za lokalne stanovnike.
 

Ekonomija u plavom

Plavi turizam je dio plave ekonomije koja uključuje:
 

  • plavu energiju (energiju pučinskog vjetra, plime, oseke i valova, toplinsku energiju oceana);
  • akvakulturu;
  • turizam u obalnom i morskom području;
  • morski prijevoz;
  • morska mineralna bogatstva;
  • morsku biotehnologiju (resursi za farmaceutsku i kozmetičku industriju);
  • desalinizaciju;
  • zaštitu obale;
  • sigurnost, nadzor i praćenje stanja u okolišu;
  • pomorsko prostorno planiranje za korištenje pomorskog dobra.


Ovaj ekonomski model je stvorio Belgijanac Gunter Pauli 1994. godine. On je, naime, preispitivao postulate zelene ekonomije koja ima slične principe pa obuhvaća obnovljivu energiju, zelenu gradnju, ekološki prijevoz, upravljanje okolišem, poljoprivredom, šumarstvom i zemljištem, proizvodnju i preradu hrane i eko turizam. Međutim, Pauli je uočio da zelena ekonomija traži velika ulaganja i značajne financijske napore kako bi se ti postulati ispoštovali.

Stoga njegova plava ekonomija inzistira na korištenju isključivo lokalnih resursa što smanjuje troškove prijevoza. Lokalna potražnja bi se trebala zadovoljiti lokalnim proizvodima, proizvodima koji su dostupni - osnovna je ideja plave ekonomije.

Analogno, plavi turizam u svojoj ponudi smije sadržavati samo lokalno dostupne proizvode i usluge. Lokalno gospodarstvo je glavni izvor ponude, što smanjuje troškove i zagađenje zbog prijevoza iz dalekih područja, a ujedno i potiče održivi razvoj lokalne zajednice.
 

U praksi bi to značilo zbogom velikim trgovačkim lancima u kojima se hrane naši primorski turisti

Značajna stavka plave ekonomije i turizma je maksimalno iskorištavanje otpada. Razvrstavanje otpada i recikliranje mora biti maksimalno - održivo upravljanje obalom i moreskim pojasem mora imati zero waste ciljeve.


Gdje smo mi u svemu tome?

Geografski položaj na Jadranskom moru je konkurentska prednost u odnosu na mnoge susjedne zemlje. Nije samo položaj u pitanju - po duljini obalne crte od 5835,3 kilometara na 21. mjestu smo na svijetu, dok smo po kvadraturi tek 127. Naravno, značajnoj duljini obale doprinosi činjenica da imamo veliki broj otoka i indeks razvedenosti 11,1.

Ta konkurentska prednost nas, prije svega, svrstava u atraktivne turističke destinacije.

Međutim, naša obala je smještena u prilično zatvorenom sustavu Jadranskog mora koji je sve više pod utjecajem različitih gospodarskih aktivnosti, neadekvatnog upravljanja otpadom, prekomjernog ribolova i gradnje. Tu su još i klimatske promjene kao inhibitor onečišćenja i negativnih pojava u zatvorenom ekosustavu Jadrana i na našoj obali.

U siječnju prije dvije godine, Svjetska banka je objavila dokument pod nazivom Hrvatska: Cijena degradacije okoliša. Podaci su iz 2018. i procjenjuju troškove sanacije štete gospodarenjem otpadom u različitim privrednim sektorima i podsektorima. Primjerice, trošak sanacije otpadnih voda koje ostanu poslije turista je procijenjen na 7,9 milijuna eura, trošak zbrinjavanja krutog i opasnog otpada nautičkog turizma na 4,3 milijuna eura, itd.

Te procjene pomažu tvorcima plavih politika za usmjereno djelovanje. Vlada RH je 2018. osnovala Nacionalno vijeće za održivi razvoj da bismo 2021. bili na 14. mjestu globalne ljestvice održivog turizma.

U studenom prošle godine, Hrvatskoj je dodijeljeno 243,6 milijuna eura iz Europskog fonda za pomosrtvo, ribarstvo i akvakulturu pa je jasno da se čine određeni napori u smjeru uspostave postulata plave ekonomije.
 

Koje aktivnosti uključuje plavi turizam?


Plavi turizam je:
 

  • održivi ribolov i promocija odgovornog konzumiranja ribe i morskih plodova kao dio zaštite morskog ekosustava i očuvanja ribljeg fonda;

  • ponuda eko-tura i edukativnog sadržaja koji podižu razinu svijesti o važnosti zaštite obalnog i morskog pojasa i vrsta koje žive u njemu;

  • poticaj aktivnostima niskog utjecaja na okoliš kao što su ronjenje, kajakarenje, jedrenje, koji minimiziraju štetan utjecaj na morski ekosustav i smanjuju onečišćenje;

  • podrška lokalnim zajednicama u nabavci robe i usluga od lokalnih dobavljača i proizvođača i promocija lokalnih turističkih inicijativa;

  • razvoj zaštićenih područja i provedba propisa za zabranu aktivnosti koje štete pomorskom životu i staništima;

  • podrška smještajnim kapacitetima, poput eko i održivog smještaja, koji koriste obnovljive izvore energije, sustave za manju potrošnju pitke vode i recikliranje otpada;

  • promocija održivog prijevoza kao što su morski taksi prijevoz, električni brodovi ili pješačenje, u svrhu redukcije zagađenja i karbonskih emisija;

  • podrška naporima u zaštiti obalnog pojasa i mora kroz organizaciju akcija čišćenja i sličnih aktivnosti.


Jedan od konkretnih primjera implementacije postulata plavog turizma u Hrvatskoj, prekogranične suradnje i inovativnog turističkog proizvoda je Blue Pass (Plava propusnica) koja je rezultat suradnje pet partnera pod vodstvom Sveučilišta u Dubrovniku. Turistička zajednica Kotora, Sveučilište Crne Gore, Turistička zajednica Mostara i Park prirode Hutovo Blato iz BiH, sudionici su ovog projekta potiče turistime na posjet Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH kroz upoznavanje prekograničnih vodenih bioraznolikosti. Jedna tematska ruta predstavlja prirodno i kulturno nasljeđe triju zemalja.

Kupnjom Blue Pass, turist štedi novac kroz popuste na ulaznice atrakcija na ruti, educira se uz pomoć elektroničkog vodiča i putuje od atrakcije do atrakcije spomenutog područja.

Na stranicama Održivi turizam Hrvatska možemo pronaći primjere dobre prakse u Hrvatskoj zelenog i plavog turizma. I zeleni i plavi turizam kao prakse usmjerene ka održivom razvoju lokalnih zajednica važan su pokret kojeg možemo slijediti i vlastitim primjerima. Zvao se on plavi, zeleni ili eko-friendly smještaj ciljevi su jasni - aktivno sudjelovanje u čuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti destinacije. To više nije trend, već potreba, ali i prilika za biti drugačiji u moru istovjetne smještajne ponude i najbolja moguća preporuka za buduće goste.   

Spremi

Besplatne edukacije za privatne iznajmljivače u Trogiru, Splitu, Poreču...

​Koliko u prosjeku košta izgradnja apartmana na moru?

UNWTO: Oporavak turizma brži od predviđenog, snažan rast zabilježen na Mediteranu

Zašto wellness turizam nije rezerviran samo za hotele i kako nam može donijeti rezervacije izvan sezone

Kupuj lokalno: 81% Europljana radije troši novac na domaće proizvode lokalnih proizvođača

Konferencija 3T 2024. o ulozi tehnologije u razvoju otpornije i inovativne turističke ponude

Pravokutni, ovalni ili okrugli blagovaonski stol – koji je najbolji izbor za vas?

​10 trendova koji bi mogli potrajati i nakon krize u turizmu

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Kako ljubazno odbiti gosta s instant rezervacijom smještaja?

Koliko često treba mijenjati madrace u apartmanima?

Popularno: