Ideje i trendovi
42 1.4K

#plasticfree smještaj: Kako možemo pomoći u borbi protiv jednokratne plastike

Jednokratna plastika ugrožava zdravlje ljudi, životinja i prirode koja nas okružuje. I iznajmljivači privatnog smještaja mogu pomoći u suzbijanju korištenja potrošnih plastičnih proizvoda, a time i brendirati svoju smještajnu ponudu kao #plasticfree smještaj

Dugo smo već svi svjesni problema jednokratne plastike. Dugo smo svjesni, ali malo tko nešto poduzima, malo tko od nas zbilja ne koristi takve proizvode. Nije to za osudu. Često smo u žurbi, zaokupljeni svakodnevnim egzistencijalnim problemima pa, čak i kad odlučimo da više nećemo kupovati proizvode zapakirane u plastičnu ambalažu ili jednokratne plastične vrećice, popustimo onda kada uletimo u trgovinu da bismo kupili nešto na brzinu i odjurili u susret nekoj novoj obvezi kojima obiluje naš radni dan.

Često se dogodi i da nam se ne nudi alternativa - još uvijek je većina proizvoda zapakirana u plastičnu ambalažu, a neke trgovine nude isključivo plastične vrećice pa, i kada bismo htjeli izbjeći jednokratnu plastiku, nemamo priliku za to. Činjenica je - problem je u sustavu, ne isključivo u nama, pojedincima koji konzumiramo takve proizvode.

Međutim, to nije opravdanje, a tromi sustav će se lakše promijeniti onda kada mi zauzmemo stav protiv konzumacije proizvoda koji koriste jednokratnu plastiku. Promociji takve prakse posebno mogu doprinijeti mali i mikro poduzetnici, kakvi smo i mi, domaćini, vlasnici obiteljskog smještaja.
 

Što je najbolje, izbacivanje proizvoda od plastike iz naših smještajnih jedinica može značajno poboljšati našu poziciju na tržištu smještaja, može pojačati promociju naših apartmana, soba i kuća za odmor, može biti put ka brendiranju našeg smještajnog objekta. Zašto ne bismo nosili oznaku #plasticfree smještaja?

Izbacivanje jednokratne plastike iz poslovanje je i put ka ecofriendly smještaju, sve popularnijem među turistima, posebno u ova vremena klimatskih promjena i pandemije koja potencira promišljanje održivog razvoja turizma i suživota u lokalnim zajednicama.

Za početak bismo mogli razmisliti što to imamo u svojim smještajnim jedinicama, a što bismo mogli izbaciti kako bismo zaslužili plasticfree oznaku.
 

Što je jednokratna plastika i kako nam šteti?

Jednokratna plastika nije samo ono što konzumiramo samo jednom, neke od tih proizvoda možemo upotrijebiti više puta, ali je upotreba ipak ograničena i vrlo brzo takvi proizvodi završe u smeću.

Plastika se, zbog jeftinog i brzog procesa proizvodnje, koristi kao ambalaža za niz proizvoda, a najčešće upotrebljavamo vrećice i plastične boce, no tu su još i slamke, jednokratni plastični tanjuri i pribor za jelo, čaše, štapići za uši, žličice ili štapići za miješanje pića, držači za balone, baloni, različiti spremnici za hranu, omoti, čak i vlažne maramice.
 

Plastika završava u hrani koju jedemo i u našem organizmu, a posljedice su još uvijek slabo istražene

Ono što sigurno znamo - plastična ambalaža utječe na povišene razine hormona estrogena u hrani i piću koje konzumiramo. Estrogen je ženski spolni hormon, čiji višak ne pogađa samo žene, već i muškarce, posebno djecu. Jedan od simptoma više razine estrogena u tijelu je debljina, a potom i oni drugi "nevidljivi" simptomi poremećaja hormonalnog sustava, veći rizik obolijevanja od karcinoma, kao i preuranjeni pubertet kod djece.

Zbog svega toga je i Europska komisija izdala direktivu kojom obvezuje države članice da do 2025. godine organiziraju prikupljanje plastičnog otpada do 90%. Prema procjenama, u ovom trenutku se reciklira samo 3% plastičnog otpada u svijetu.

No, već od iduće 2021. godine, kreće 1. faza zamjene proizvoda od jednokratne plastike dostupnim alternativama. Od iduće godine, u Europskoj uniji će biti zabranjeni plastični štapići za uši, slamke, jednokratni pribor za jelo, plastične žličice za miješanje pića, štapići za balone, posude za hranu i čaše od proširenog polistirena. Bit će zabranjeni i svi proizvodi od oksorazgradive plastike.

Oksorazgradiva plastika se ne razgrađuje u prirodi, kako se to često pogrešno tumači, već se raspada na mikroplastiku koja ostaje u zemlji i vodama pa dospijeva u hranu ljudima i životinjama.
 

Porazne činjenice o rasprostranjenosti plastičnog otpada

Koliko razmišljamo o posljedicama svojih djela? Našim životima i razmišljanjima sve više upravlja težnja čovječanstva da nam bude što lakše, pri čemu se sve više prepuštamo događajima, bez puno razmišljanja vlastitim glavama - poput djece, sve manje preuzimamo odgovornost i sve manje uočavamo posljedice svojih djela.
 

Jednokratna plastika je nastala upravo zbog težnje da nam život bude lakši. Ona je korisna, lagana i jeftina u proizvodnji

Potrebne su sekunde pa i stotinke sekundi da se proizvede jedan plastični proizvod, npr. slamka za piće. Taj proizvod se koristi svega par minuta, a treba mu stotine godina da se razgradi. Jesmo li ikada pomislili na to što samo jedna slamka koju smo upotrijebili učini našem okolišu i nama, ljudima, koji smo neodvojivi dio prirode i svega što nas okružuje?
 

1. U posljednjem desetljeću smo proizveli više plastike, nego u čitavom posljednjem stoljeću.

2. Svake sekunde se potroši 160.000 plastičnih vrećica.

3. Plastični otpad se nalazi svuda oko nas - u morima, rijekama, šumama, na ulicama.

4. 80% otpada u moru je jednokratna plastika koja često završi u ribama i pticama.

5. Već sada je mikroplastike u oceanima 6 puta više, nego planktona.

6. Postoje čitavi otoci plastike koji plutaju oceanima pri čemu je ono najveće veličine Francuske.

7. Ni voda koju pijemo nije pošteđena plastičnog zagađenja - više od 70% vodovodne vode diljem Europe sadrži mikroplastiku.

8. Mikroplastika je pronađena i u pivu, šećeru, soli, medu, kišnim kapima.

9. Istraživanje sedimenta prikupljenih s morskog dna u Parku prirode Telašćica (Blašković i sur., 2017.) je pokazalo da se mikroplastika nalazi u 88% prikupljenih uzoraka. I da, spojevi koji sačinjavaju plastiku mogu ući u naš organizam kroz kožu, što znači da samo kupanje u moru može postati opasno za naše zdravlje. A bismo li imali turizma bez mora kojeg volimo i čijoj se ljepoti divimo s našim gostima?


Ovo je tek blaga selekcije poraznih činjenica kojih se može pronaći pregršt na internetskim prostranstvima. Čak i ako su neke od njih "nabildane", ostaje činjenica da je stanje iz dana u dan sve gore. Što možemo učiniti, počevši od sebe i svog domaćinstva?
 

11 koraka do #plasticfree smještaja

plasticfree smjestaj
Infografika prikazuje kako možemo smanjiti potrošnju jednokratne plastike u svojem kućanstvu i ponuditi plasticfree smještaj svojim gostima


Ne tako davno, plastika se uopće nije koristila. Začeci komercijalnog korištenja plastike sežu do početka 19. stoljeća, ali u široku upotrebu ulazi tek u onom prošlom, 20. stoljeću. Većina nas, koji smo rođeni u tom stoljeću, još pamti kućanstva naših djedova i baka gdje su predmeti izrađeni od plastike bili izuzetno rijetki.


Danas se u svijetu proizvede oko 200 milijuna tona plastike godišnje, a navodno ta količina premašuje količinu obrađenog metala. Plastika je posvuda i čini savršen materijal za brzu konzumaciju tekovina modernog društva.
 

Osvrnimo se oko sebe, pogledajmo koji su to plastični predmeti zamijenili one tradicionalne koji su se nekada koristili u našim kućanstvima. Možemo li još uvijek pronaći te tradicionalne predmete i zamijeniti one jeftinije plastične varijante pa tako dodati vrijednost našoj smještajnoj ponudi?

Pri tome moramo biti svjesni da to nije samo marketinški trik i dodatak ponudi, to je način na koji jedan mikropoduzetnik u turizmu može pomoći u rješavanju problema plastičnog otpada s kojim se suočava čitavo čovječanstvo i koje može biti ključno za opstanak života na planeti kakvog ga poznajemo.
 

Jasni standardi za smještaj bez plastike

"Već dvije godine radimo na tome da Zlarin postane prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike. Veselje je raditi u zlarinskoj zajednici jer smo stvorili krugić ugostitelja i trgovaca koji su se velikom većinom beskompromisno obračunali s jednokratnom plastikom i izbacili je iz poslovanja. Idući korak, kojeg na Zlarinu želimo napraviti, upravo je uspostava suradnje sa zlarinskim iznajmljivačima. Ove smo godine prije početka sezone, u partnerstvu s Ninom Novinić iz Destinove, tvrtke za savjetovanje o održivom turizmu, osigurali besplatno savjetovanje o uvođenju održivih praksi u njihovim smještajnim kapacitetima. Zdravstvena situacija nije nam dozvolila puno više od toga u sezoni 2020. No za iduću nam je cilj, u suradnji sa samim iznajmljivačima, postaviti jasne standarde te oznaku "Za Zlarin bez plastike" uvesti i u ovaj dio turističkog sektora", istaknula je Ivana Kordić, pokretačica inicijative "Za Zlarin bez plastike" i predsjednica udruge Tatavaka.

Plasticfree smještaj Ivana Kordić

Ivana Kordić, pokretačica inicijative "Za Zlarin bez plastike" i predsjednica udruge Tatavaka
Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

K(o)ronična promjena: Kako razumjeti nove prilike i turizam poslije korone

Varivo od bundeve i slanutka – aromatični užitak za bezbojne jesenske dane

Popularno: