Aktualno
8K

Ograničavanje ludom radovanje

Ograničavanje broja apartmana i drugih vrsta privatnog smještaja će biti jedna od ovlasti JLS-ova temeljem aktualnog prijedloga Zakona o turizmu. Može li to biti kraj iznajmljivanju smještaja u domaćinstvima kakvog ga poznajemo?

Besmisleno bi bilo navoditi sve reakcije oporbe na prvom čitanju Zakona o turizmu kojeg je u četvrtak 12. listopada 2023. Saboru predstavila ministrica turizma Nikolina Brnjac. I prije tog izlaganja Zakon je podigao buru - na javnoj raspravi je bio u jeku turističke sezone, kada svi oni na koje izravno utječe rade punom parom. Na temelju istog su stanoviti selo i gradonačelnici već počeli lupati šakama o stol i prijetiti zabranama registracije novih privatnih objekata za smještaj, kao i smanjenjem broja već kategoriziranih objekata.

Saborska rasprava je trajala deset sati. Što u tom Zakonu uopće piše da se o njemu raspravlja toliko dugo i burno? Krenimo redom. Hrvatska još nema sličan zakon, a odnosi u turizmu su uređeni raznim drugim zakonima i propisima, od kojih su najizravniji Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o pružanju usluga u turizmu, Zakon o članarinama u turističkim zajednicama i Zakon o turističkoj pristojbi.

Novi Zakon o turizmu bi trebalo pratiti i novih pet pravilnika pa se procjenjuje da će stvarna primjena ovog Zakona krenuti za godinu i pol od stupanja na snagu iduće godine. Šuma propisa će tako biti još šumovitija, bit će zanimljivo pratiti koliko prohodna. Brojne zadaće se daju lokalnim turističkim zajednicama, čiji kapaciteti rješavanja istih su, u najmanju ruku, upitni. Posao kojeg im nalaže ovaj propis (izračun prihvatnog kapaciteta, plan upravljanja destinacijom, integrirano upravljanje destinacijom u smjeru održivosti, upravljanje turističkim tokovima, itd.) tako će najvjerojatnije skicirati konzultantske tvrtke za skupe naknade. Znamo vrlo dobro u kojem smjeru idu njihove analize. Prisjetimo se konzalting tvrtke Horwath HTL i njihovih izvješća, mahom naručivanih od hotelskog lobija, koja već godinama pozivaju na ograničavanje broja apartmana privatnog smještaja.


Ograničavanje broja apartmana kao alat za održivost

Članak 31. spomenutog Zakona za upravljanje održivim razvojem turizma u destinaciji ovlašćuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave da na temelju gore spomenutih izračuna i planova turističkih zajednica donese odluke, između ostalog, i o "broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja u dijelu ili na cijelom području jedinice lokalne samouprave na temelju izračuna prihvatnih kapaciteta".
 

JLS može, ali ne mora, donijeti odluku o ograničavanju broja apartmana i drugih vrsta smještaja u domaćinstvima

Zanimljivost ovoga članka je dio istoga stavka prema kojem JLS-ovi mogu odlučiti i o "popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije temeljem plana upravljanja". Poučeni iskustvom, to otvara široku paletu mogućnost za pogodovanja na lokalnim razinama, bez obzira na to što se u članku 34. pokušava definirati što to mogu biti projekti od posebnog značaja.
 

Zabrane - putokaz za sive zone

Je li veliki udio privatnog smještaja u ukupnoj smještajnoj ponudi samo hrvatski slučaj? Sličnu strukturu turističkog smještaja ima, primjerice, Grčka. Ni Italija nije daleko - ISTAT, talijanska statistička agencija, strukturu smještaja prvenstveno dijeli na hotele i ne-hotele, pri čemu je u 2019. evidentirano 185.597 ne-hotelskih objekata i 32.730 hotelskih objekata u Italiji, što je oko 15%. Hotelski kapaciteti u Hrvatskoj imaju jednak udio u ukupnoj strukturi turističkog smještaja.

Iako i Talijani promišljaju turizam na sličan način i traže puteve ka održivosti, prepoznaju trend koji pokazuje da će potražnja da ne-hotelskim kapacitetima i dalje rasti. Rješenje za "diznifikaciju", kako oni to nazivaju, središta gradova, popularnih turističkih odredišta, vide u usmjeravanju turističkih tokova u manje popularne destinacije, radije nego u zabranama.

Početkom rujna, New York je uveo nova pravila za oglašavanje na popularnim platformama. Do sada su ta pravila bila prilično opuštena, a sad samo registrirani domaćini smiju iznajmljivati svoje domove i to za najviše dva gosta i ako su i sami prisutni u objektu. Broj oglasa je pao s 22 na 7 tisuća, ali to nije spriječilo Njujorčane da i dalje iznajmljuju svoje domove. Kako navodi Wired u tekstu "Njujorška Airbnb zabrana pretvara se u potpuni kaos" iznajmljivači su se prestali oglašavati na platformama, ali iznajmljuju i dalje - kapacitete pune na društvenim mrežama, neposredno i preko manje poznatih platformi koje se ne uklapaju u sustave kontrole.
 

Zabrana potiče ilegalno iznajmljivanje smještaja, čega na našem tržištu ne manjka - prema nekim procjenama čak 25% turističkog smještaja u Hrvatskoj nije registrirano. Veliki dio tog smještaja pripada stranim državljanima koji mahom kupuju nekretnine na Jadranu. Događa nam se ono što se događa na čitavom Mediteranu, stranci kupuju atraktivne nekretnine uz more, a domicilno stanovništvo iseljava, ili vani, ili na sela. Zašto nam povijest nije učiteljica pa se ovakvom trendu pokoravamo na bezbroj načina?


Poligon za malverzacije?

Zakon o turizmu sam po sebi može biti dobra namjera. Ali, čitajući ga između redova, teško se oteti dojmu da će biti poligon za bezbroj zloupotreba. Slično kao i Zakon o pomorskom dobru i lukama, nedavno izglasan u saborskim klupama. U 54. članka opsežnog Zakona o turizmu, koji bi trebao poticati održivi razvoj turizma, lokalno stanovništvo se spominje svega četiri puta, a naša mjesta se nazivaju isključivo "destinacijama". 

Niti u izlaganju ministrice niti u medijskom prostoru, koji posljednjih mjeseci vrvi optužbama na račun "malog" poreznog opterećenja malih iznajmljivača, ne spominju se mehanizmi kontrole i suzbijanja crnog tržišta, niti klasifikacija "smještaja u domaćinstvu" koja bi konačno odvojila rentijere od pravih domaćina. Hoćemo li ikada saznati koliko je pravih hrvatskih iznajmljivača koji pružaju usluge smještaja u svojim domovima i onih koji tako krpaju tanak kućni budžet, iznajmljujući nekoliko ležajeva, a koliko je nekretninskih biznismena, koji kao privatne osobe iznajmljuju i više od 20 postelja? Hoće li pravilnici koji će pratiti ovaj Zakon opet dopuštati različitu interpretaciju od jednog do drugog lokalnog šerifa? U međuvremenu, ziđat će se sedmerokatnice u srcu Geoparka na rubovima Modrog jezera, hoteli poput Boutique Hotela Bellevue u Crikvenici ili mastodonta u Postirama, iscrpljivat ćemo prostor kojeg još nismo ne bismo li privukli kojeg (stranog) investitora, kriveći i dalje malo lokalno stanovništvo za pokušaj dostojanstvenog življenja i oplemenjivanja svoga nasljeđa. Tko će biti krivac kada ne bude više hrvatskih domaćina?
Spremi

Maslinarstvo i turizam nude potencijal u nizu vrhunskih doživljaja - od uljnih spa do interpretacijskih centara

Rekordna turistička 2018. godina - ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim zemljama Mediterana

Kada su tepisi visokog flora bolja opcija od tepiha ravnog tkanja?

Biljke za interijere - Sedam nijansi zelene

Check-in gostiju i kako dolazak u smještaj učiniti pamtljivim

Kvarner Family edukacija za iznajmljivače obiteljskog smještaja Primorsko-goranske županije

Hrvatski turizam sada treba stalnu komunikaciju s emitivnim tržištima na svim kanalima promocije

Granice otvorene za građane deset europskih zemalja - brže u Hrvatsku preko stranice Enter Croatia

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Cjelogodišnji turizam: Je li naša šansa za razbijanje sezonalnosti već tu?

Ian Yeoman: Hrvatski turizam će se u iduća dva desetljeća značajno promijeniti

Popularno: