Propisi i Zakoni
3 9.1K

​Ilegalno iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor – kako stati na kraj nepoštenoj praksi?

Ilegalno iznajmljivanje smještaja nije samo briga turističkih inspektora Državnog inspektorata - sivo tržište smanjuje i našu konkurentnost na tržištu, snižava cijene smještaja i ugrožava ionako krhko poslovno okruženje u turizmu. Kako prijaviti sumnju u neregistriranu djelatnost "iznajmljivača"?

Svakog legalnog iznajmljivača muči nelojalna konkurencija. Nije to samo načelno pitanje, iznajmljivači koji posluju legalno manje su konkurentni na tržištu turističkog smještaja.
 
Iako mnogi laici smatraju da iznajmljivači paušalci plaćaju niske poreze, u praksi to nije tako. Svaki legalni iznajmljivač je dužan platiti paušalni porez (+ prirez) na dohodak, paušal turističke pristojbe i paušal turističke članarine koji su značajno porasli posljednjih godina. Na svaku realiziranu rezervaciju putem stranih kanala za oglašavanje, iznajmljivač je dužan obračunati i platiti PDV na proviziju.
 

Osim poreznih obveza, koje ilegalni iznajmljivači nemaju, domaćin koji legalno iznajmljuje smještaj mora zadovoljiti i niz propisa kako bi ishodio dozvolu za iznajmljivanje, što također iziskuje značajna financijska sredstva

Prilikom nabave proizvoda i usluga za opremanje svog smještajnog objekta, privatni iznajmljivač plaća PDV i nema pravo na pretporez kao što je to slučaj s obrtima i tvrtkama.
 
Sve to, naravno, omogućava nelegalnim iznajmljivačima da snize cijene noćenja u svojim objektima i "uzmu" goste legalnim domaćinima. Iako je i državni proračun na gubitku zbog manjka paušalnih davanja, inspekcijska kontrola je nedostatna. Sivo tržište uzrokuje gubitke svima - svima, osim iznajmljivačima na crno. A njih je sve više.


Gosti ne stižu, porezi na naplatu stižu

U ovim korona-vremenima, legalnim iznajmljivačima je još teže. Iako su u 2020. bili oslobođeni dijela svojih davanja, ovu godinu oslobođenje dijela poreznih obveza nalazimo još uvijek samo u medijskim obraćanjima i obećanjima političara. A gostiju nema.
 
Prva rata paušala na dohodak je plaćena, uskoro će krenuti naplata i ostalih poreznih potraživanja. A trećina godine je već prošla bez ikakvog turističkog prometa. 
 

Što se čeka? Zašto već na javnoj raspravi nije prijedlog o smanjenju paušala turističke pristojbe, o oprostu rate paušala na dohodak, o nižim članarinama u turističkim zajednicama?

To čekanje i neizvjesnost turističke sezone će pogubno utjecati na poslovanje malih iznajmljivača, pružatelja usluge smještaja u kućanstvima. Ilegalno iznajmljivanje je i ovdje u prednosti – nelegalnim iznajmljivačima je svejedno hoće li biti otpisa dijela poreznih obveza. Mogli bismo čak reći da im izostanak takvih odluka vladajućih i koristi. Jer legalnih iznajmljivača je sve manje.


U Splitu 15 posto kreveta manje

Prema podacima koje je iznijela voditeljica Odsjeka za turizam Splitsko-dalmatinske županije, Stjepanka Marčić, samo na području te županije u 2020., odjavu djelatnosti je zatražilo 3266 domaćinstava. Najviše je odjavljenih ležajeva bilo u gradu Splitu i to čak 15% od ukupnog broja kreveta, dok otoci bilježe najmanji broj odjavljenih. I u drugim dalmatinskim gradovima je manji broj domaćina – u Šibeniku je "ugašeno" 781 domaćinstvo, a u samom gradu Dubrovniku je 328 iznajmljivača zatražilo prestanak pružanja ugostiteljskih usluga u svojim kućanstvima. Na područjima čitavih županija, broj odjava je značajno veći.
 
Je li dio iznajmljivača koji su odjavili svoje krevete prešao u sivu zonu i sada iznajmljuje na crno kako bi "spasili glavu" u krizi, teško je procijeniti. No, činjenica je da crno tržište buja, a svoje nekretnine na Jadranu iznajmljuju i brojni stranci.
 

Sve to stavlja u podređenu poziciju domaćina, odnosno osobe koje svojem poslovanju u obiteljskom smještaju pristupaju profesionalno u svakom smislu, i u onom pravnom i u gostoprimstvu

Ilegalno iznajmljivanje u bespravno sagrađenim vilama i kućama za odmor

Svi znamo i za slučajeve nelegalne gradnje, pa i najma u nelegalnim objektima, poput prošlogodišnje afere s vilom na otoku Zmajanu. Zmajan je nenaseljeni otok na kojem nije dozvoljena gradnja, a sporna vila je izgrađena s pratećim sadržajima na zemljištu s kojim se u vezu dovodi i bivša gradonačelnica Grada Vodica Juričev-Martinčev. Vila se za vrtoglavu cijenu noćenja nudila za najam na brojnim internetskim stranicama za oglašavanje smještaja i nakon nekoliko prijava nadležnim tijelima.  No u ovom trenutku rezervacija smještaja na Zmajanu više nije dostupna.
 

 

Kako prijaviti ilegalno iznajmljivanje turističkog smještaja?

Za nadzor neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga je zadužena turistička inspekcija Državnog inspektorata. Od 307 inspekcijskih nadzora možebitnog neregistriranog obavljanja ugostiteljskih djelatnosti provedenih prošle godine, turistički inspektori Državnog inspektorata su utvrdili povredu propisa u 107 slučajeva, odnosno kod 107 subjekata je utvrđeno neregistrirano obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje ugostiteljskih usluga, uključujući i neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu.
 
Da bismo prijavili sumnju u neregistrirano pružanje ugostiteljskih usluga, iskoristit ćemo mogućnost podnošenja prijava na web stranicama Državnog inspektorata. Na navedenoj poveznici se nalazi obrazac u kojem su obvezna polja: Prijavljeni subjekt - naziv mogućeg počinitelja prekršaja; Ime i prezime - subjekta kojeg se prijavljuje; Opis prijave - činjenice u vezi prekršaja. Nudi se i mogućnost prilaganja dokumenata u različitim formatima kojima prijavitelj može poduprijeti svoju prijavu. Prilaganje dokumenata nije obvezno.
 

Prijave se mogu podnijeti i osobno, u područnim uredima Državnog inspektorata. Osim Središnjeg ureda Državnog inspektorata u Zagrebu, područne urede, nadležne za iste poslove, ima Zagreb, Osijek, Rijeka, Split i Varaždin

obrazac Državnog inspektorata za podnošenje prijava

Može li prijava biti anonimna?

Člankom 58. stavkom (2) Zakona o državnom inspektoratu je propisano da se "zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora".
 

Člankom 57. stavkom 2, istog Zakona je propisano da je "inspektor je dužan u obavljanju inspekcijskih poslova čuvati identitet podnositelja predstavke"

Iz navedenog proizlazi da se inspekcijski nadzor ne pokreće na temelju anonimnih prijava, međutim, u odgovoru kojeg smo dobili iz Državnog inspektorata stoji da se inspekcijski postupak često pokreće i na temelju anonimnih prijava koje ukazuju na moguće neregistrirano obavljanje djelatnosti jer upravo takvim prijavama inspektori najlakše dolaze do saznanja o kršenju propisa.
 
Bez obzira na to je li na temelju vaše prijave pokrenut nadzor, dobit ćete pisanu obavijest o poduzetim mjerama, sukladno stavcima 3. i 4. članka 58. spomenutog Zakona.
 

Pogrešno je vjerovati da su samo institucije odgovorne za ilegalno iznajmljivanje. Odgovorni smo svi. Nitko ne može bolje od nas znati što se događa u našoj lokalnoj zajednici. Prijava ilegalnih djelatnosti nije "cinkanje", već doprinos izgradnji društva bez sive ekonomije i korupcije

Prijaviti nekoga nije ugodno, ali treba li nam biti neugodno, s obzirom na to da je vrlo upitno je li neregistriranom iznajmljivaču imalo neugodno zbog ugrožavanja egzistencije onih legalnih. "Ne razumijem kako se usude", rekao nam je jedan domaćin, uz obrazloženje da ilegalan iznajmljivač ne može jamčiti sigurnost gostu. I zato je odgovornost na svima nama i jedino s takvim stavom se možemo nadati snažnijoj državi i boljem poslovnom okruženju za održivi razvoj turizma i drugih legalnih gospodarskih djelatnosti.
Spremi
3 komentara Uključi se u raspravu
Zvonko i Vesna - Metajna 30.04.2021 12:07
Tome treba već jednom prestati. Dojave tj. prijave su samo ključ u vrata, bile javne ili tajne. Korupcija kod insp. je također prisutna od strane onih sa više kapaciteta. Smatram da država treba stimulirati dojavu kroz osjetno smanjenje prireza ili poreza za prijavitelja, a drastičniju kaznu ilegalcu. Kazna bi trebala osjetno kompenzirati nagradu. Država ne gubi ništa i lov na ilegalce može početi. Posebno treba oštro prema strancima koji nas doživljavaju kao retarde i mogu da rade sve. Opet zbog korupcije sa lokalnim šerifima. Takvi su dijelom i naši imućniji koji dolaze iz unutrašnjosti, s viškom novca kojeg upucavaju ili peru u apart. biznis. Tada im cijene nisu važne jer od toga ionako ne žive. Glede nameta na prazne postelji, to je drskost i krajnje nepoštivanje legalaca.
Barbara - Prvić Šepurine 30.04.2021 12:16
​Ilegalno iznajmljivanje apartmana i kuća za odmor – Pa di baš sliku mog apartmana...
Josip 01.05.2021 08:05
Pažljivo sam čitao sve napisano, i odgovorno tvrdim da inspekcija ne želi riješiti ovaj problem sive ekonomije. Postoji spisak svih legitimnih iznajmljivača. Zar je problem na portalima naći sve one koji se oglašavaju, a nemaju dozvole. Takvih je 40% i još se rugaju onima koji sve plaćaju. Nije to samo slučaj kod iznajmljivanja nego i u drugim granama, naročito usluge. U svakoj državi gdje siva ekonomija čini 30% nikada neće biti uspjeha.
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Bez prijave i plaćanja turističke pristojbe za smještaj građana s potresom stradalih područja

50% niža članarina i turistička pristojba u 2021., rokovi plaćanja pristojbe se odgađaju do kraja kolovoza

Popularno: