Aktualno
125 12.4K

Znače li veći prihodi od turizma i veći životni standard građana?

Ovu godinu bilježimo novi porast broja turističkih dolazaka i porast prihoda od turizma te povećanje udjela istih u ukupnom BDP-u. Ekonomski stručnjaci upozoravaju na moguće opasnosti od jačanja samo jednog gospodarskog sektora

Prihodi od turizma u prvoj polovici 2016. godine su iznosili 2 milijarde i 443 milijuna eura. Isti period prošle godine donio je 2 milijarde i 290 milijuna eura što upućuje na rast od 6,7 %.

U ukupnom BDP-u, udio prihoda od turizma je 11,3 %, odnosno 0,2 % više nego što je to bilo u 2015. godini. U drugom tromjesečju (travanj, svibanj, lipanj) ove godine, udio prihoda od turizma je 18,1 % u ukupnom BDP-u.

Spomenuto drugo tromjesečje bilježi najveće prihode s 2 milijarde i 56 milijuna eura u 2016. godini. U odnosu na isti period prošle godine, kada je prihod od turizma iznosio 1 milijardu i 953 milijuna eura, to je rast od 5,3 %.


Turističke brojke u stalnom porastu

Tu su i statistike za rujan koje pokazuju da je ovaj mjesec zabilježio čak 11,3 % više dolazaka stranaca nego isti mjesec prošle godine. Srpanj i kolovoz su ovu godinu zajedno zabilježili tek 1,6 % rasta u odnosu na prošlu godinu, ali im brojke pridruženog rujna podižu prosjek čak na 3,5 % rasta.

Navedeni prihodi od turizma se odnose na prihode od stranih turista koje obrađuje HNB, a aktualni ministar Kliman izražava velika očekivanja i predviđanja kako će prihodi od domaćih i stranih gostiju u 2016. godini premašiti 9,5 milijardi eura. Ističe i kako su ostvareni prihodi od stranih gostiju u prvoj polovici godine pokazatelj sve jače predsezone te kako ostvareni rezultati nisu maksimum hrvatskog turizma.

No, što je maksimum hrvatskog turizma? Iz godine u godinu, posljednje desetljeće, turističke brojke rastu.
 

Danas je Hrvatska s više od 20 noćenja po glavi stanovnika jedna od vodećih zemalja na svijetu po turističkom intenzitetu.

S druge strane, taj intenzitet je uzrok neviđenih gužvi u sezoni, devastaciji obale, ekološkim i urbanističkim katastrofama, ubrzanom rastu kvantiteta smještajne ponude, ali ne i kvalitete.

Zahvaljujući sustavu eVisitor, ovu godinu je evidentirano čak 70.000 novih postelja (ili starih koje nisu ulazile u prošlogodišnje statistike) u privatnom smještaju. Tako se ponuda privatnog smještaja popela na oko 600.000 postelja, mahom jednake kvalitete i cjenovnog razreda. Na štetne posljedice masovnog turizma koji ubire prihode uglavnom od rente, a ne od rada, upozorava Nenad Bakić, ekonomski analitičar.


Što je `nizozemska bolest´?

Bakić ističe kako "rentni turizam", koji nesumnjivo donosi gospodarski rast, povećava opasnost od eskalacije "nizozemske bolesti", od koje, kako tvrdi, već sada bolujemo. Što to zapravo znači?

Rast prihoda u turizmu, dovodi do porasta vrijednosti valute.
 

Porast vrijednosti valute smanjuje konkurentnost sektora proizvodnje i poljoprivrede te pojeftinjuje uvoz.

Naglo jačanje jednog gospodarskog sektora povećava i njegovu potražnju za radnom snagom. Navedenom smo mogli posvjedočiti već proteklo ljeto kada je potražnja za turističkom radnom snagom na domaćem tržištu bila puno veća od ponude. Dobar dio naglih deviznih prihoda troši se unutar zemlje što dovodi do porasta cijena u uslužnom sektoru koji nije u stanju naglo povećati svoje kapacitete.

Slijedi čitav niz promjena od kojih Bakić ističe i regionalne razlike koje se stvaraju: "Dodatni problem koji imamo u našim okolnostima je što, kod nas, građani kupuju državne usluge po realno visokoj, i sve većoj, cijeni. I to ne svojevoljno, nego im ih ona prodaje prisilno, zapljenjujući im prihode velikim porezima svake vrste! I dok ovakva razina poreza ne može potopiti Dalmaciju, potapa Slavoniju. Kao da su Ante i Pero visoki 2,0 i 1,8 metara, a voda se podigne na 1,81. U prosjeku ni jednog ne potapa, ali u stvarnosti Peru da."


Uspjeh turizma, smrt poljoprivrede?

Bakić sugerira kako država mora sniziti porezne stope, ali i hitno pronaći mehanizme zaštite poljoprivrede i proizvodnje, kao i njihova povezivanja s turističkim sektorom. Domaća proizvodnja u funkciji obogaćivanja izvanpansionske ponude mogla bi biti ključ za veću potrošnju turista i privlačenje gostiju veće platežne moći. Stručnjaci tvrde da privlačenje takvih gostiju nije moguće bez ulaganja u hotelske kapacitete i podizanja kvalitete privatnog smještaja.  

Miroslav Dragičević, ugledni turistički konzultant, tvrdi da je nužno zaštiti domaću poljoprivredu i proizvodnju i to povećanjem udjela hotelskih kapaciteta u ukupnoj smještajnoj ponudi: "Kako nema ozbiljnog hotelijerstva, tako ni drugi industrijski sektori, proizvodnja hrane, opreme, graditeljstvo ne surađuju s turizmom jer s takvom strukturom ne mogu ostvarivati ambicioznije poslovne planove." 

Onda kada se turistički rast više ne bude oslanjao na rentanje postojećih objekata i crpljenje postojećih resursa, možemo računati na bolji standard svih građana RH. Udruživanje privatnih iznajmljivača, primjerice u raspršene hotele, jedna je od ideja kako se može podići kvaliteta privatnog smještaja i povezati obiteljski turizam s domaćom proizvodnjom. Treba nam turizam s idejom, turizam koji nudi kvalitetan turistički doživljaj koji pokreće cjelokupno domaće gospodarstvo. 
Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Kakvim gostima se nadati izvan glavne sezone?

Turistička članarina još 5 % manja?

Popularno: