Aktualno
2 50 46.8K

Božićni običaji u Hrvatskoj - što ćemo jesti za blagdane?

Božićni običaji u Hrvatskoj sve više nalikuju na one u svijetu. Ipak, postoje navade koje još uvijek njegujemo, ponajviše u ruralnim sredinama, te tradicionalna božićna jela koja se ponešto razlikuju među regijama Lijepe naše

Božićni običaji u Hrvatskoj sve više nalikuju on ima u svijetu. Ipak, još uvijek postoje sitne razlike po regijama čije korijene pronalazimo u tradiciji. Koja su to božićna jela posebna za pojedine regije i čime ćemo se počastiti u ovo najveselije doba godine? Čime ćemo dočekati svoje goste i kako pokazati koliko smo dobri domaćini?

Pripreme za Božić počinju tjednima ranije. Slažu se meniji i izvlače prašnjave knjige recepata, ali većina već unaprijed zna što će se naći na blagdanskom stolu u danima koji prethode Božiću i na sam Božić.
 

Svatko od nas ima neko jelo bez kojeg ne može zamisliti Božić, jelo koje se najčešće priprema u kraju iz koje potječemo

Bili vjernici ili ne, Badnjak ćemo najčešće obilježiti posnim jelima, jelima od ribe i različitim salatama. Ni u čemu nećemo pretjerivati jer nas već sutradan, na sam Božić, čeka bogata trpeza gdje će se najčešće pronaći više sljedova jela, uz nezaobilazno pečenje. Što će se okrenuti u pećnici ovisi od regije do regije.

Božićna jela po regijama Hrvatske


Slavonija – medna rakija i strogi post na Badnjak

Badnji dan započinje svečano već na doručku uz mednu rakiju i posna jela. Stari običaj je bio da se ne jede ništa do večere koja je obilna i posna, a danas se često već za objed priprema fiš paprikaš. Osim fiša, na meniju se mogu naći biranije slatkovodne vrste poput pastrve, soma ili šarana. Jedno od čuvenijih i slasnijih slavonskih ribljih specijaliteta je šaran s rašlja.

Na božićnom stolu će se najčešće naći pečena junetina u umaku ili piletina. Kolača će biti u izobilju – svi znamo da su slavonski kolači najbolji. Od mnoštva suhih kolačića, ističe se orahnjača i makovnjača kao nezaobilazno slatko u ovo vrijeme Božića, ali će se nerijetko na sam Božić na stolu naći i slasna torta.
 

Središnja Hrvatska – slatka je patka

Badnjak će ovdje također biti obilježen slasnim ribljim jelima, najčešće od slatkovodne ribe te različitim salatama koje će predvoditi ona od graha, ali tu se još mogu naći i francuska salata te druge inačice od popularnih grahorica.

Međimurci će za Božić ispeći patku, a južnije će se peći odojak, nerijetko ćemo u danima poslije Božića uživati u sarmi.
 

Zagreb – purica z mlincima

U glavnom gradu Hrvatske, trenutno i najatraktivnijoj adventskoj destinaciji u Europi, nema čega nema. Ovdje se za Badnjak jedu različite vrste ribe – od slatkovodne do morske, a nije rijetkost da se na blagdanskom stolu nađu i lignje, spremljene na različite načine. Čest prilog je grah salata koja se jede i na sam Božić uz pečenje, ali i francuska ili kupus salata.

Za božićno pečenje u Zagrebu i okolici glavom će najčešće platiti purica, rjeđe picek ili odojak. Puricu prate nezaobilazni mlinci, ali će se često ovdje pronaći slasni pečeni krumpir te štrukli. Kao predjelo se zna poslužiti hladetina. I ovdje ćemo za desert jesti orahnjače i makovnjače uz pregršt suhih kolačića.
 

Istra i Kvarner – riblja juhica, maneštra, posutice

Osim pečene, naravno, morske ribe, Istrijani će se na Badnjak počastiti još i bakalarom, a često se kuha i riblja juha te pašta na različite načine, ali bez mesa. Ipak, tradicionalna istarska posna jela su maneštra sa slanutkom (u ovom slučaju bez suhih svinjskih rebara čime se često nadopunjuje ovo varivo), posutice (domaća tjestenina koja se danas poslužuje uz bakalar, salsu, zelje i slično, a nekada samo uz češnjak i maslinovo ulje), broskva na padelu (dinstano zelenje s krumpirom) te bakalar. Usto, nekada se često spremala supa, uvarak od vina kruha i šećera.

Za Božić će Istrijani ispeći puricu, a često i domaći kruh. Među kolačima ćemo birati između kiflica, roščića, kroštula, čupavaca, orahnjače ili biskupskog kruha – biskvita sa suhim voćem.
 

Lika – janjetina s polama

Robna razmjena iz starih vremena na lički stol za Badnjak će iznijeti posna jela od morske ribe.

Za Božić se jede sarma, a poslije odojak ili janjetina. Od priloga, ovdje su najčešće pole, u prijevodu, pečeni krumpir prerezan napola, najslasniji kad je pečen na kominu u žaru. Još ako je lički...
 

Dalmacija – od bakalara do luganiga

Zanimljivo je kako se bakalar našao kao nezaobilazno jelo dalmatinske kuhinje na Badnjak. Pomorska tradicija koja je karakteristična za mediteranske zemlje, bakalar je uvela na sve trpeze, kao simbol blagostanja. Primjerice, bakalar na različite načine je u Portugalu tradicionalno jelo, a ne lovi se u nacionalnim vodama. Jednako je i s Dalmacijom gdje se uvozni bakalar obvezno priprema na Badnjak i to najčešće `na bijelo´ uz dodatak vina, začina i krumpira.

Šibenik i okolica će se pohvaliti luganigama, posebnom vrstom kobasica s obiljem začina koje se pripremaju samo u ovom kraju. Potječu iz Italije, ali, suprotno imenu prema kojem biste mogli pomisliti da potječu Lugana, zapravo su iz Bologne. Od pečenja će se najčešće jesti tuka, tj. purica, a česta je i pašticada koja se priprema od najfinijeg goveđeg mesa. Kolači će često biti od suhog voća, poput mandulata u Splitu i okolici, ili hiba od smokava ili koromača, na Visu.

U Dalmaciji se još uvijek rade fritule koje se u mnogim mjestima mijese poslije večere na Badnjak. Osim pripreme blagdanskih jela, diljem Hrvatske postoje zanimljivi običaji koji se vežu uz božićno vrijeme.
 

Božićni običaji

U Drenovcima u Slavoniji se na Badnjak ide u kokodakanje. Običaj sličan koledavanju, pjevanje i recitiranje po kućama uz druženje i pokoju rakijicu. U Lici se nekada u kuće unosilo sijeno čime bi se pokrivao pod glavne prostorije. Takav "tepih" je ostajao sve do blagdana Sveta tri kralja. Slični običaji su postojali i u drugim ruralnim sredinama Hrvatske. U Istri se na ognjištu palio panj koji je trebao gorjeti do Sveta tri kralja, a iz čijeg su plamena predviđali kakva će biti godina. Pepeo panja se kasnije koristio za posipanje vrta protiv gusjenica, kao lijek i sredstvo protiv tuče.

Iako nam se kićenje božićnog drvca čini kao prastari običaj, na ovim prostorima se drvca kite tek od druge polovice 19. stoljeća dok isti običaj u većem dijelu Europe postoji još od 16. stoljeća.
 

Prva božićna drvca bila bjelogorična, a kitila su se voćem, jabukama, suhim šljivama, pozlaćenim orasima ili lješnjacima.

Danas se u Hrvatskoj proizvede oko pola milijuna božićnih drvaca, ali većina ukrasa nam stiže iz Kine. Takozvano "Božićno selo" u kineskom gradu Yiwu ima 600-tinjak tvornica u kojima se proizvede čak 60 % božićnih ukrasa u svijetu. Budimo maštoviti i ukrasimo svoja drvca voćem i papirnatim dekoracijama iz kućne radinosti. Dopustimo božićnom duhu da zapali u nama svjetlo humanosti pa darujmo za Božić one potrebite. Jedan od najljepših božićnih običaja s ovih prostora je dijeljenje s onima koji nemaju za raskošan blagdanski stol. Kakvi su običaji u vašem kraju?
Ne zaboravimo svojim partnerima i gostima poslati blagdansku čestitku.
Čestitajmo im receptom za domaću orahnjaču! Čestitku preuzmite ovdje.

Čestit vam Božić i uspješno novo ljeto!
Spremi
2 komentara Uključi se u raspravu
Karmen - Ljubljana 05.12.2019 15:30
Vrlo dobro napisan članak. O božićnim običajima pišem i sam, ali u Sloveniji. Ako vas zanima, pogledajte moj članak Božićna večera: http://unisvet.si/bozicna-vecerja/, gdje sam predstavio tradicionalna slovenska jela i neka strana. U Sloveniji je božićna potica uvijek na stolu za božićnu večeru, a druga jela variraju od sela do sela. Zadovoljna sam svakim odgovorom i komentarom.
Cimerfraj.hr - Hrvatska 06.12.2019 12:17
Poštovana gđo. Karmen, moramo priznati da je Vaš članak odličan, vrlo detaljan, s mnoštvom zanimljivih recepata. Pokušat ćemo pripremiti neke od slovenskih jela... Hvala na čitanju i komentaru. Svako dobro, Cimerfraj.hr tim
Odgovori
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Ponudimo domaće: Salenjaci - najpoznatija slastica kontinentalne Hrvatske

7 koraka do bolje sezone koji ne uključuju sjedenje s natpisom uz cestu

Popularno: