Aktualno
74 3.4K

Što je viza za digitalne nomade i koje zemlje već nude takvu vrstu dozvole za boravak turista

Vizu za digitalne nomade, kao svojevrsnu radnu dozvolu za turiste koji rade online, prva je uvela Njemačka, a slične "poslovne" vize već nude Češka i Portugal, uz neke druge neeuropske zemlje

U srijedu 26. kolovoza, na svojem je Twitter profilu premijer Andrej Plenković objavio fotografiju susreta s Jan de Jongom, s kojim je raspravljao o novom Zakonu o strancima, kojim bi se regulirao boravak digitalnih nomada u Hrvatskoj, zbog čega bi bili, kako Plenković tvrdi, "jedna od prvih zemalja u svijetu".
 
Jan de Jong je široj javnosti poznat kao Nizozemac, splitski zet i 35-godišnji poduzetnik. Otkad je prije 14 godina doselio u Hrvatsku, pokrenuo je nekoliko uspješnih tvrtki na području digitalnog marketinga i njegov posao stalno raste. Zagovara uvođenje viza za digitalne nomade, kojima bi se regulirao boravak i plaćanje poreza za sve one koji žele okusiti život u Hrvatskoj, a nisu za svoj posao vezani mjestom.
 
Povod susretu Plenkovića i Jonga je bilo otvoreno pismo premijeru na Jongovom LinkedIn profilu u kojem se, uz navedeni poziv da se uvedu vize za digitalne nomade, spominju i brojni prazni apartmani izvan sezone i visoke plaće digitalnih stručnjaka koje ne veže mjesto.
 
Kao primjer navodi Estoniju za koju tvrdi da je prva uvela vizu za digitalne nomade, te Bali na kojem, kaže, trenutno boravi oko 50 tisuća digitalnih nomada. Viza pri ulasku u Hrvatsku nije potrebna za državljane EU, a digitalni nomadi iz SAD-a mogu boraviti u Hrvatskoj 3 mjeseca uz turističku vizu. Takav boravak ne dozvoljava rad, iako mnogi rade.

Stoga se Jong pita zašto ne bismo dozvolili 12-mjesečni boravak kroz vizu digitalnim nomadima, koja bi bila svojevrsna radna dozvola i kojom bi se taj boravak legalizirao. To bi mogla biti pozivnica mnogim digitalnim nomadima, ali tvrtkama da kod nas šalju svoje radnike, kaže Jong. Tim više što pandemija poziva na rad od kuće i izoliranih mjesta. 
 

Tko su digitalni nomadi?

Digitalni nomad nije nov pojam u turističkoj branši. Prvi put se spominje u istoimenoj knjizi još u prošlom stoljeću, 1997. godine. Razvoj tehnologije i sve veća rasprostranjenost interneta dovodi do pojave nove vrste turista – digitalnih nomada – koji putuju i istovremeno zarađuju novac za svoja putovanja.
 
Digitalni nomadi su česta pojava među milenijalcima, kako volimo nazivati nove generacije turista, i globalni trend, pogotovo u u posljednje vrijeme kada se okupljanja u tvrtkama svode na minimum zbog pandemije.
 

Digitalni nomadi se često brkaju s freelancerima. Zajedničko im je da nisu vezani uz mjesto rada, ali, dok je freelancer samozaposlen pa samostalno bira i odrađuje različite poslove, digitalni nomad može biti stalno zaposlen u jednoj tvrtci

Vrijednost koju digitalni nomadi donose destinacijama je značajna – ostaju dulje i izvan turističke sezone, troše novac zarađen izvan destinacije u destinaciji, a njihova važnost u sociološkom smislu se odražava kroz unošenje drugačijih vrijednosti i stila života u lokalne zajednice.
 
Sve ih je više. Prema anketi WYSE Travel Confederation iz 2017., 1,8 milijuna putovanja godišnje poduzimaju ljudi koji sebe nazivaju digitalnim nomadima. U posljednje 3 godine je taj broj značajno rastao.
 
Digitalni nomadi vole neovisnost pa rijetko rezerviraju putovanja u turističkim agencijama. Za rezervacije smještaja koriste internetske oglašivače smještaja (OTA). Oni žele upoznati lokalce i lokalne običaje pa traže destinacije koje nude local experience aktivnosti u čijoj konzumaciji prednjače žene digitalni nomadi.

viza za digitalne nomade
 
Većina putovanja digitalnih nomada još uvijek traje do 14 dana (42%), ali čak 23% će na putovanju ostati 31 do 60 dana, dok će se samo 9% ostalih turista zadržati toliko dugo u stranoj destinaciji. 
 

Što će nama nomadima viza?

Svi oni koji obavljaju gospodarsku djelatnost na nekom području, podliježu oporezivanju. Digitalni nomadi i građani koji mogu raditi s bilo kojeg mjesta na svijetu često se nalaze u legalnom sivom području.
 
Klasične radne dozvole traže ugovor s poslodavcem na tlu zemlje koja dozvolu izdaje. Turističke vize su često prekratke za boravak digitalnih nomada i u teoriji ne dopuštaju rad na putovanju. Zato se polako u mnogim zemljama uvode tzv. nomadske vize kojima se legalizira boravak online radnika, pri čemu im se omogućava dulji boravak u zemlji.
 
Zašto bi digitalni nomadi tražili visu koja ih obvezuje na plaćanje poreza kad nitko ne može kontrolirati rade li s turističkom vizom a bez te obveze?
 

Njemačka prva uvela vizu za digitalne nomade

Na stranicama ETIAS-a (EU sustava za informacije o putovanjima i njihovom odobrenju), ne nalazimo odgovor na pitanje postavljeno u prethodnom poglavlju, osim u slučaju kad nomad želi dulje boraviti u jednoj destinaciji.

Međutim, o vizama za digitalne nomade ETIAS informira da je prva nacija koja je uvela takvu vizu Njemačka. Dvije su vrste tzv. freiberufler vize, a digitalni nomadi se moraju registrirati za plaćanje njemačkih poreza.
 
Zivnostenské opravneni ili zivno visa postoji već i u Češkoj. To je svojevrsna poslovna viza koja dozvoljava boravak uz rad u trajanju od 90 do 120 dana. U Portugalu digitalni nomadi ostaju legalno 1 godinu uz vizu za privremene rezidente. Estonska viza za digitalne nomade, s početka teksta, je u najavi.
 
Izvan EU, Norveška ima trajnu vizu za sve digitalne nomade koji se žele privremeno ili trajno nastaniti na otočju Svalbard, poznatom odredištu digitalnih nomada na europskom kontinentu. Vize za digitalne nomade nude još Kostarika, Meksiko, Australia i Tajland.
 

Gdje je Hrvatska na listi najboljih nomadskih destinacija?

Dakle, nećemo biti među prvima po uvođenju nomadskih viza, ali ne stojimo loše na listama poželjnih nomadskih destinacija.
 
Nomad List je online baza podataka s gradovima u svijetu koja ih rangira po uvjetima boravka koji su važni digitalnim nomadima. Radi se o složenom algoritmu koji računa cijene, klimatske uvjete i slično, a među najvažnijim odlikama je brzina interneta.
 

Prema procjenama Pieter Levelsa, osnivača Nomad Liste, do 2035. godine bi u svijetu moglo biti milijardu digitalnih nomada

Prema Nomadskoj Listi, najbolji gradovi u Europi za boravak digitalnih nomada, s optimalnim troškovima života, klimom i brzinom interneta, su Lisabon, Berlin i Prag.

Na 6. mjestu najpoželjnijih nomadskih destinacija se nalazi Beograd, a na 26. prvi je hrvatski glavni grad Zagreb. Split je 51., a slijedi ga Osijek na 72. mjestu.
 

Smještaj za digitalne nomade

Na stranicama koje nude smještaj specijaliziran za digitalne nomade, teško je pronaći isti u Hrvatskoj. Najpoznatija zajednica digitalnih nomada na internetskim prostranstvima WiFiTribe, od europskih destinacija nudi smještaj u Španjolskoj, Mađarskoj, Italiji i Portugalu.
 
Ne postoji podatak koliko digitalnih nomada godišnje posjeti Hrvatsku. Možda ih vize za digitalne nomade zbilja privuku, a možda će ih, zbog naših nadobudnih propisa, biti manje. Svakako se radi o zanimljivoj turističkoj niši s tendencijom rasta i potencijalom izvan glavne turističke sezone. 
Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Domaćin na hrvatski način: Gostiju manje, cijene više?

Bespovratne potpore do 5000 kuna po krevetu za OPG-ove s uslugom smještaja u Osječko-baranjskoj županiji

Popularno: