Aktualno
3 14.5K

Umjesto očekivanog smanjenja, novo povećanje stope PDV-a u ugostiteljstvu

Prijedlog porezne reforme ušutkao je višegodišnje spekulacije o smanjivanju PDV-a u turizmu s 13 na 5,5 %. Umjesto očekivane niže stope, ona se gotovo udvostručila te bi ugostitelji od iduće godine trebali plaćati PDV po stopi od čak 24 %

PDV u turizmu zadaje glavobolje već dugi niz godina, a s novom poreznom reformom može lako postati i smrtonosan za mnoge male ugostitelje. Svaka nova Vlada, novi zakoni i propisi. Dugoočekivana i najavljivana porezna reforma, ugledala je svjetlo dana i pokrenula lavinu pitanja i nedoumica. Tako je to oduvijek s promjenama, pogotovo s onima o kojima ovisi životni standard svih građana.

`Hrana skuplja, lijesovi jeftiniji´, duhovita je naslovnica domaćih dnevnih novina, no, tvrdnja je zapravo istinita. Najviše zanimanja javnosti pobudio je PDV, odnosno izmjene Zakona o PDV-u.

Podsjetimo, u Hrvatskoj se stopa PDV-a od 13 % primjenjuje, kako u ugostiteljstvu, tako i na usluge smještaja, smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u hotelima ili objektima za iznajmljivanje u turizmu, uključujući kampove i plovne objekte za nautički turizam.


Samo dvije stope PDV-a u ugostiteljstvu

Predviđene su izmjene stopa PDV-a u dvije etape. Prva bi stupila na snagu već 1. siječnja 2017., i upravo ta prva etapa najviše pogađa ugostiteljstvo i turizam. Sadašnja stopa od 13 % se povećava na 25 %. Smanjuje se PDV s 25 na 13 % na poljoprivredne sirovine, struju, dječje sjedalice, komunalije te lijesove i urne.

Druga etapa bi stupila na snagu godinu kasnije. 2018., kada bi se stopa od 25 smanjila na 24 %, a ona od 13 % na 12 %. Ukinula bi se najniža stopa od 5 % uz izmjene stopa za pojedine kategorije proizvoda. Od 2018. godine bismo imali samo dvije stope PDV-a, 24 i 12 % što znači da bi proizvodi koji se sad oporezuju s 5 % prešli na 12 % i poskupjeli.


Neoporezivi dohodak 3800 kuna

Od 1. siječnja, neoporeziva bi osnovica dohotka porasla s 2.600 na 3800 kuna za svakog zaposlenog, umirovljenika, honorarca i ostale obveznike poreza na dohodak. Njima se također priznaju i porezni odbitci na uzdržavane članove obitelji.

Olakšica za jedno dijete raste s 1300 kuna na 1750, za dvoje na 4250 kuna, troje 7750 kuna, tako da većina građana s više djece neće ni plaćati porez na dohodak.
 

Roditelj s dvoje djece i plaćom do 10.000 kuna bruto, ne bi trebao plaćati porez na dohodak, već samo doprinose.

Ukidaju se porezne stope na dohodak od 12, 25 i 40 %, a dohodak se oporezuje uz primjenu dviju stopa; niža stopa od 24 % će se primjenjivati na poreznu osnovicu do 17.500 kuna, dok će se osnovica iznad 17.500 kuna oporezivati s 36 posto.

Drugi dohodak ili honorar odsada će se oporezivati na jednak način kao i plaće, razlika je samo u tome što se takvi primitci neće oporezivati mjesečno već na temelju godišnje prijave Poreznoj upravi. Autorski rad je dosad bio oslobođen plaćanja doprinosa, no taj se izuzetak ukida.

Porez na promet nekretninama bi se smanjio s 5 na 4 %, ali bez porezne olakšice na kupnju prve nekretnine. Uvode se novi porezi na nekretnine što će opteretiti građevinski sektor. 

Dohodak od imovine, osiguranja i kapitala će se oporezivati kao i do sada po stopi od 12 %. Ukida se olakšica za reinvestiranu dobit, ali se podiže trošak reprezentacije s 30 na 50 %.
 

Mali poduzetnici će plaćati 12 % poreza na dobit, a velike tvrtke 18 %.

Tko će profitirati, a tko izgubiti s novom poreznom reformom 2017. godine?

Kao trošak će se priznavati kupnja automobila, što može pogodovati autoindustriji i prodaji vozila. Mogle bi pojeftiniti i dječje auto-sjedalica kojima će se sniziti PDV s dosadašnjih 25 na 13 %. Mali vinari neće morati više podnositi godišnje obrasce za obračun trošarine te će im se olakšati distribucija u druge države članice EU. OPG-ovi će imati sniženu stopu od 50 % standardne trošarine na proizvodnju do 2500 litara rakije godišnje.

Paralelno, raste PDV na šećer na 25 %, kinodistribucija s 5 na 13 %, trošarine na duhanske proizvode, PDV na lijekove, medicinska pomagala i opremu. I ono najvažnije, poskupjet će kruh i mliječni proizvodi koji se trenutno oporezuju po stopi od 5 %. 
 

PDV u turizmu

Vratimo se nestašnoj stopi PDV-a u ugostiteljstvu koja se mijenja svakih par godina. Ova posljednja, od 13 %, na snazi je od 2014. godine kada je narasla s 10 %.

Stopa PDV-a od 13 % je na snazi od 2014. godine kada je narasla s 10 %. Takva najniža stopa PDV-a počela se primjenjivati u 2013. godini, dok je snižena stopa PDV-a od 10% u oporezivanju usluga smještaja u komercijalnim ugostiteljskim objektima još od 1. siječnja 2006.

Najavljeno povećanje je šok za ugostitelje i turističke poduzetnike, tim više što smo proteklu godinu imali priliku slušati samo izjave kako će sporna stopa biti smanjena na 5,5 %. Predviđanja o većoj konkurentnosti i povećanju broja radnih mjesta u hotelijerstvu koje bi niža stopa osigurala, zamijenio je protest sindikata i strukovnih udruga u turizmu.
 

PDV za hotelski smještaj u Portugalu je 6 %, u Grčkoj 6,5 %, Malta i Crna Gora imaju stopu od 7 %, Cipar i Slovenija 9 %, a Italija, Francuska i Španjolska 10 %. Restorani u Francuskoj plaćaju PDV po stopi od 5,5 %, a u Sloveniji 9,5 %.

Porast PDV-a u ugostiteljstvu prebacuje dio poreznog tereta na turiste, što osigurava mogućnosti smanjenja stope za poljoprivredne repromaterijale, transport smeća i struje, itd. Nagli turistički rast uz stagnaciju ostalih privrednih grana nije dobar za ekonomski razvoj zemlje, ali podizanje poreza jedinoj gospodarskoj granu koja bilježi rast je, u najmanju ruku, diskutabilno.

Danas, 28. listopada, prijedlog porezne reforme ide u Vladu te počinje teći rok od 7 dana za primjedbe iz ministarstava. Usuglašavanje prijedloga na užem kabinetu Vlade će biti 4. studenog, a usvajanje Vlade slijedi 11. studenog. O paketu reformi će se raspravljati u Saboru do 9. prosinca. Iako se najave porezne reforme čine kao gotova stvar, ugostitelji se nadaju kako će se o spornoj stopi još raspravljati te kako navedeni prijedlog neće biti prihvaćen u Saboru.  
Vjerujete li da će povećanje PDV-a u ugostiteljstvu proći glasovanje u Saboru i što mislite kakve posljedice na hrvatski turizam može imati ovakva porezna reforma?
Spremi

Kako izmjeriti efikasnost u poslovanju: 7 ključnih pokazatelja uspješnosti (KPI) iznajmljivanja turističkog smještaja

I noćni ormarić može biti čaroban sastojak za ugodu i zadovoljstvo gosta vašom smještajnom ponudom

Zašto cili svit hoće u Split?

Kvaliteta smještaja – ključna vrijednost za turistički razvoj destinacije

Uradi sam: Tegle za cvijeće od drva i bakra

Kaktus u apartmanu: Gdje posaditi kaktus i donosi li zaista negativnu energiju?

Zavjese za prozore: Kako odabrati idealne zavjese za kuću ili stan?

Koliko su važne recenzije gostiju i kako upravljati komentarima na smještaj

3 komentara Uključi se u raspravu
Vesna - Crikvenica 28.10.2016 20:15
Žao mi je, ali to nam je jako loše za konkurentnost prema našim susjednim zemljama koje imaju stope od od 6-10! I ovako se Hrvatska prodaje po popustnim cijenama, a to znači da će manje ostati za investicije i nova ulaganja! Da ne govorimo da su i svi ostali rashodi od komunalija, vode, struje do renti, isto tako svake godine sve veći!
Nebojša - Pula 02.11.2016 12:49
Zbog ovoga ćemo biti prinuđeni povećati cijene, a to znači manja konkurentnost na tržištu te i manji priliv novaca, kako nama, tako i državi. Na taj način nisu ništa postigli, naprotiv!!!!
Goran - Baška Voda 06.11.2016 12:23
Osvrnuti ću se samo na zaposlenost, sivu zonu i rad na crno. Hotlijerstvo i ugostiteljstvo imaju jako sporu isplativost i obrt kapitala. Da bi se neki objekt, hotel isplatio treba i 10, i to dobrih, sezona. Već sada imamo problem sa prijavljivanjem radnika, npr. čistačica. Ako ih prijavimo 4 mjeseca na puno plaću one, najčešće, gube pravo na dječji doplatak, a većina ih ima više djece. To, plus jako često blokiran račun djelatnika, užasno otežava zapošljavanje i prijavljivanje radnika. Nama fali cca 100.000 hotelskih soba. S ovakvom poreznom politikom nitko od privatnih iznajmljivača neće preći u tu kategoriju makar bi mogli ispuniti uvjete. Zaradili bi više i bili duže popunjeni, ali odmah 12 više ide državi. Znači opet će nam faliti hotelskih kreveta, a imat ćemo viška kod privatnih iznajmljivača, što dovodi i do pada cijena kod drugih, a prvima otežavamo poslovanje i malo tko će se upustiti, od velikih turističkih igrača, u hotelsku investiciju u zemlji gdje je PDV 2 ili 3 puta veći nego kod ostalih sredozemnih zemalja.
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Upoznajmo svoje goste (3) – Austrijanci

Turizam u funkciji očuvanja prirodne i kulturne baštine

Popularno: