Aktualno
20.4K

O kulturi straha i "novim" porezima za iznajmljivače

Koji su to "novi" porezi za iznajmljivače obiteljskog smještaja?

Strah. Jedna riječ koja s ciglih pet slova nekako uspijeva poslati četu ježuraka niz leđnu moždinu, raširiti zjenice i orositi pesnice. Strah je temeljno ljudsko čuvstvo, kažu, jer je to prvi osjećaj kojeg osjetimo kada nas iščupaju iz majčine utrobe, emocija koja nas natjera da zaplačemo u taj prvi, u životu svakog čovjeka, neponovljivi čas.

Strahu će se uskoro potom pridružiti radost, gnjev i žalost, primarna čuvstva također, koja imaju iznimnu motivacijsku snagu, ali strah nekako ipak ostaje usamljen, možda i zbog svoje dualne prirode -  strah ima snažnu negativnu, ali i pozitivnu moć.
 

Kultura straha uzima maha

U životu svakoga čovjeka, strah je prvo oruđe instinkta, prvobitni alarm koji nas upozorava na opasnost i štiti od stradanja. U okvirima čovječanstva, i života na Zemlji uopće, znači opstanak vrste. To je pozitivna moć straha.
 

Međutim, strah je i alat negativnih sila, oruđe za kontrolu čovjeka i ljudi, sredstvo kojim su se oduvijek koristile vlasti i društveni sustavi za manipuliranje i eksploatiranje pojedinaca i naroda

Kultura straha je bila naročito izražena u totalitarnim režimima. Kapitalizam u suštini nije drugačiji. I u kapitalizmu je strah alat za kontrolu i manipulaciju ljudima. Kapitalistički sustav potencira strah od siromaštva, hraneći ga stalnom nesigurnosti. Prisiljeni da se natječemo jedni protiv drugih za posao i resurse, strahujemo od gubitka posla, kuće i zdravstvene zaštite.

Još kad takvoj društveno-ekonomskoj praksi, pridodamo domaću inačicu kapitalizma, s rođačkim stečevinama i socijalističkim nasljeđem, jasno je da je psihologija straha temeljni element našeg kapitalističkog sustava, koji se koristi za održavanje postojećih odnosa moći i nejednakosti.

Jedan od načina na koji se strah koristi u kapitalističkim društvima je kroz proces kulture straha. Kultura straha je društveni kontekst u kojem je strah sveprisutan i stalno se potencira. Ona se stvara kroz medije, koji prikazuju svijet kao opasno i nepredvidivo mjesto.
 

Mediji kampanja odustajanja

Godinama već svjedočimo različitim načinima i angažmanu medija u jačanju kulture straha. Privatni smještaj je tek mali segment tog “tržišta”. Medijska hajka na male iznajmljivače i porezno opterećenje obiteljskog smještaja je postala stalnost, pomalo već i dosadna.

Posljednji naslovi bombastično najavljuju “nove” poreze, podgrijavajući lončić straha posebno za domaćine. Cilj je uvijek isti, pritisak na iznajmljivače da odjavljuju smještajne objekte kako bi se pogodovalo velikim hotelskim lancima i potencijalnim ulagačima. Svrha je promjena, već opjevane, nepovoljne strukture smještaja u kojoj prevagu odnose domaćinstva, kojima se pripisuje sva krivica za nisku kvalitetu turističke ponude u Hrvatskoj koja privlači goste niske platežne moći.
 

Strah se u kapitalističkim društvima koristi za poticanje potrošnje. Marketinške kampanje koriste strah kao alat kako bi potaknule ljude da kupuju određene proizvode ili usluge. Na primjer, kampanja za osiguranje apartmana uvijek prikazuje poplave ili požare da bismo kupili osiguranje. Tako nekako strah od novih poreza potiče iznajmljivače da odjavljuju djelatnost, dolazi do promjene smještajne strukture. Zato mediji najavljuju “nove” poreze, pri čemu lako skupljaju jeftine klikove

 

Koji su to "novi" porezi za iznajmljivače?

Posljednjih dana čitamo brojne tekstove o tome kako porezna šalje pisma iznajmljivačima tražeći u njima PDV i PDV-S obrasce, i druge odnosne račune. Iz naslova vrište fraze kao što je “novi porez za iznajmljivače”.

Plaćanje PDV-a na proviziju stranih posrednika nije novost. Ta je obveza prisutna od ulaska Hrvatske u EU 2013. Istina, kontrola provedbe propisa kojim je prenesena porezna obveza na naše domaćine je nova. Porez nije. Za sada je u tijeku samo akcija koja će potaknuti iznajmljivače koji nisu do sada izvršavali ovu obvezu da to konačno učine. Nije razlog za strah, već za preuzimanje obveze ako već to iznajmljivač učinio nije.

Nadalje, iz Ministarstva financija su se 12. rujna 2023. očitovali o uvođenju “novog” poreza iznajmljivačima po medijima.

“Aktualnim izmjenama Zakona o lokalnim porezima (dalje: ZLP) ne uvodi se novi porez, niti se proširuje ili mijenja način njegove primjene... Ovim izmjenama ZLP, na zahtjev pojedinih jedinica lokalne samouprave, povećava se gornja granica za propisivanje visine ovog poreza te se preciziraju odredbe o utvrđivanju statusa kuće za odmor u slučaju kada se predmetna nekretnina koristi za iznajmljivanje u turizmu.”

U suštini, porez na kuće za odmor već postoji, odlukama jedinica lokalne samouprave već ga plaćaju neki iznajmljivači.
 

Psiholozi i sociološki teoretičari ističu da strah može imati ozbiljne negativne posljedice za pojedince i društvo u cjelini. Strah može dovesti do povećanja agresije, nasilja i diskriminacije. S druge strane, smanjuje kreativnost, inovativnost i društveni angažman

Postoji načini za suprotstavljanje kulturi straha u kapitalističkim društvima. Jedan od njih je obrazovanje i informiranje o stvarnim rizicima. Tek onda kada obrazovanje i raspoznavanje vjerodostojnih i korisnih informacija bude obilježje našeg društva, možemo sanjati o stvaranju sigurnijeg i pravednijeg okruženja u kojem neće biti straha. 

Spremi

Besplatne edukacije za privatne iznajmljivače u Trogiru, Splitu, Poreču...

Iznajmljivanje objekta za robinzonski smještaj

Na ovogodišnji Zagreb Tourfilm festival prijavljeno čak 807 filmova iz 91 zemlje

​Zlatni detalji u interijeru: Je li zlato poželjno u modernom uređenju kuće, stana ili apartmana?

Snijeg i turizam: Donosi li snijeg mogućnost razvoja novog oblika turizma u Hrvatskoj?

Teško je naći dobra (domaćeg) čovjeka - manjak radnika obilježit će turističku 2023.

Pravokutni, ovalni ili okrugli blagovaonski stol – koji je najbolji izbor za vas?

​Bijeli blagovaonski stol: Kako se bijeli stol uklapa u moderan ili tradicionalan interijer?

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Hrvatska dobila svoj treći geopark - Biokovo-Imotska jezera

Cjelogodišnji turizam: Je li naša šansa za razbijanje sezonalnosti već tu?

Popularno: