​Mala škola kompostiranja: Što smije, a što ne smije u kompost?

Nekada je u našim ruralnim krajevima, od pitomih zagorskih brega, preko plodne Slavonije, pa sve do dalmatinskog krša i istarskih gromača, jedno mjesto u kutu dvorišta imalo status svetinje. Naše bake i djedovi nisu znali za moderne pojmove poput "eco-friendly" ili "zero waste", ali su savršeno dobro znali da se iz zemlje sve rađa i da se zemlji vraća. Svaka ljuska jajeta, list kupusa ili ostatak od čišćenja vrta išao je na jedno mjesto. Rezultat? Crno zlato koje je oplemenjivalo obiteljske vrtove.

Danas je kompostiranje postalo pomalo zaboravljena vještina, luksuz koji povezujemo s kompliciranim uputama. No, kao moderni domaćini koji drže do održivog turizma i autentičnog doživljaja, imamo savršenu priliku oživjeti ovu tradiciju. Kompostiranjem ne samo da smanjujemo količinu otpada za trećinu, već stvaramo najzdraviju hranu za ono cvijeće na terasi kojem se gosti dive.

Evo kratkog šalabahtera kako bez puno filozofije pokrenuti svoj kompostarnik.

Zeleni i smeđi miks: Formula uspjeha

Za savršen kompost ključan je balans između zelenih sastojaka (koji daju dušik i vlagu) i smeđih sastojaka (koji daju ugljik i kisik). Pravilo je jednostavno - na jednu mjeru zelenih, idu otprilike dvije do tri mjere smeđih sastojaka.

Što SE SMIJE bacati - zeleno

 

• Ostaci voća i povrća (kore od krumpira, jabuka, ostaci salate...)

• Talog od kave i filtri za kavu, kao i ostaci čaja (čak i filtar vrećice, ako su od prirodnih materijala)

• Ljuske jajeta (dobro ih je malo usitniti rukom)

• Pokošena trava i svježe uvelo cvijeće

• Ostaci zelenog kućnog bilja

Što SE SMIJE bacati - smeđe

 

• Suho lišće i usitnjene grančice

• Smeđi karton i obični papir (jajačke kutije, role od toaletnog papira – usitnjene i bez plastificiranih dijelova)

• Piljevina i slama (pod uvjetom da drvo nije tretirano kemikalijama)

• Ljuske od orašastih plodova (orasi, lješnjaci...)

Što se NIKAKO NE SMIJE bacati

Kako bismo izbjegli neugodne mirise, privlačenje glodavaca ili bolesti u vrtu, ove stvari strogo zaobilaze kompostište:
 

• Ostaci mesa, ribe i kostiju (ovo privlači mačke, štakore i stvara smrad)

• Mliječni proizvodi i ulja (sir, jogurt, maslac, ulje od prženja)

• Citrusi i kore od banana iz trgovine (često su jako tretirani pesticidima koji usporavaju razgradnju; ako su domaći, nešpricani, onda može u manjim količinama)

• Izmet kućnih ljubimaca (pasa i mačaka, zbog mogućih parazita)

• Bolesne biljke (npr. rajčica napadnuta plamenjačom – ne želimo zarazu u novoj zemlji)

• Plastika, sjajni reklamni časopisi i opušci od cigareta

Neugodan miris znači narušen balans

Kompost ne smije smrdjeti! Počne li širiti neugodan miris, znači da je previše vlažan i da ima previše zelenog otpada. Samo ćemo dodati malo suhog lišća ili usitnjenog kartona i promiješati ga vilama da dobije zraka. Priroda će odraditi ostalo, baš onako kako je to radila prije nas stoljećima.

Svaki početak je težak, ali ćete ubrzo zavoljeti svoj kompostarnik, posebno kad shvatite koliko malo kućnog otpada uz kompostarnik imate. Mnogi će moći značajno sniziti i račune za komunalne usluge. Manje odvoza smeća, niži računi, biljkama kompost i sreća.