Aktualno
2.6K

Dalmatinska janjetina dobila oznaku izvornosti, a ovčari moraju iseliti ovce koje smetaju turistima

Dalmatinska janjetina dobila zaštićenu oznaku izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Stočara je sve manje, turista sve više. Ovce, kao ovce, bleje i uznemiravaju goste koji bi ipak janjetinu slasnu jeli. Evo prilike za brendiranje i pomirenje dvije važne gospodarske grane

Izdanje Službenog lista Europske unije od 8. ožujka, dalmatinskoj janjetini je podarilo europsku oznaku izvornosti. Tako je to slasno jelo upisano u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla. Odsada je zaštićen na području čitave EU pa će potrošač imati jamstvo konzumacije autentičnog proizvoda.


Od polja preko brenda do stola

Udruga uzgajivača ovaca i koza Dalmacije, sa sjedištem u Drnišu, pokrenula je postupak zaštite dalmatinske janjetine u Ministarstvu poljoprivrede RH u listopadu 2020. godine. Definirali su proizvod kao "meso janjadi hrvatske izvorne pasmine ovaca dalmatinske pramenke, ojanjene, uzgojene i zaklane isključivo na području Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, koja se kolju u dobi od 70 do 130 dana kada dostižu tjelesnu masu od 15 do 28 kg".

Posebnost dalmatinske janjetine je upravo područje uzgoja - ovce su tijekom čitave godine na otvorenom, tijekom dana na oskudnim i škrtim pašnjacima koji namiruju 80% potreba ovaca za hranom. Ostatak se podmiruje iz livadnog sijena i sijenom lucerne. Janjad se drži s majkama i siše čitav period uzgoja. Njihova prehrana su mlijeko i paša. Klanje i obrada se odvija u klaonicama gore navedenih područja, a nakon veterinarskog pregleda i procjene kvalitete, janjci se označavaju žigom zdravstvene ispravnosti i tek tada plasiraju na tržište. A kada stignu na tržište, znamo što se s njima događa, svijetlo-ružičasto meso srednje masnoće završava u finim pekama, na ražnjevima, u umacima... Mljac.
 

Posebno je cijenjena dalmatinska janjetina s otoka, priobalja i krških područja Dalmatinske zagore zbog nježne strukture mesa bez potkožnih i unutarnjih masti. Dalmatinsku janjetinu odlikuje manja masnoća, sočno meko mišićno tkivo, aromatično zbog načina prehrane, bez tipičnog mirisa ovčjeg mesa


Dalmatinska janjetina je 40. poljoprivredni i prehrambeni proizvod registriran u EU s oznakom izvornosti.


Nije ovca sve što bleji

Ponekad je janje. Izreka iz podnaslova stiže, otkud drugo, doli iz Dalmacije i više je poruga, na onaj način na koji se Dalmatinci rugati sa svima i sa sobom samima znaju. Ovce i janjci su se zavukli pod kožu Dalmatinaca pa ćemo ih tamo susresti u mnogim izrekama. Poput one: Ovca, kad bleji, gubi zalogaj.

Susrećemo ih i po otocima i krškim selima Like i zaleđa Dalmacije. No, koliko ćemo li ih još dugo susretati, pitanje je. Stočara je sve manje, a ovi preostali se susreću s pomalo bizarnim problemima.

"Brkiću, ovce morate iseliti, bleje, smetaju turistima, ima ih 300!" Takva poruka je upućena Goranu Brkiću, stočaru iz Gradine, vlasniku 300-tinjak grla dalmatinske pramenke. Poruka je stigla iz komunalnog odjela Županije šibensko-kninske povodom učestalih prijava susjeda kojima smeta što - ovce bleje! Naime, preuredili su starinu u kuću za odmor pa se blejanje ovaca ne uklapa u mir i tišinu koju turistima obećavaju.

Gradina je naselje u sastavu Grada Šibenika, 7 kilometara sjeveroistočno put Drniša. Iako je nedvojbeno u pitanju selo, ovdje vrijede propisi grada. A oni kažu da se domaće životinje ne smiju držati u blizini stambenih objekata. "Selo trebalo ostati selo, neka se kuće obnavljaju, ali ono izvorno od čega su ti ljudi nekad pretežno živjeli isto treba ostati - poljoprivreda i stočarstvo", istaknuo je Dino Karađole, direktor TZ-a grada Šibenika. 

Stočara je sve manje, a prijava sve više. Janjetinu slasnu bi pak jeli svi. I turisti i njihovi domaćini. Šteta što ista ne raste na grani. Nadamo se da će ovo priznanje dalmatinskoj janjetini i autohtonoj pramenki, pomoći stočaru Brkiću i njegovim kolegama u sličnom položaju da sačuvaju svoja stada i uzgajaju ih tamo gdje obitavaju. Turisti će doći. Oni koji poštuju domaćine i njihovu tradiciju. Koji vole dalmatinsku janjetinu. Ovce bleje, turisti prolaze, janjetina slatka je. Manje blejati da ne izgubimo zalogaj. 
Spremi

​Kreativnost i turizam: Kako ispričati priču?

Besplatne edukacije za početnike u turizmu u Ivancu

Učinkovitost oglašavanja smještaja: Spori u korištenju potencijala društvenih mreža, brzi u odgovaranju na poruke gosta

Koliko često treba mijenjati jastuke?

Neuništive biljke za apartmane - 6 ljepotica koje neće zamjeriti odsutnost domaćina

Kaktus u apartmanu: Gdje posaditi kaktus i donosi li zaista negativnu energiju?

Ukrašavanje kamina za Božić: Kako dekorirati kamin za ljepši blagdanski ugođaj?

DOMOS Rent: Koja je cijena jedinstvenog osiguranja za vaš apartman?

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Paušalu odzvonilo? HUP traži 10% poreza na prihode od iznajmljivanja apartmana

Međimurju Green Destinations - prva regija u Hrvatskoj s ovom prestižnom nagradom

Popularno: