Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama je na javnom savjetovanju do 17. prosinca. Kontroverzan prijedlog jedni hvale, dok drugi tvrde da ćemo ostati bez javnih plaža. Razgovarali smo s članicom radne skupine Vladimirom Mascarell koja žestoko kritizira prijedlog i samu proceduru njegovog donošenja
Dugačke pješčane plaže koje se protežu obalom Jadranskog mora, ne ovom našom, već onom zapadnom, nisu za svakoga. S oko 8 tisuća kilometara obalne crte koja dijeli kopno od Jadrana, Jonskog, Tirenskog, Ligurskog i Sardinijskog mora, Italija je dopustila privatizaciju više od polovine svojih čarobnih plaža.
U pojedinim turističkim destinacijama, poput Forte dei Marmi u Toskani ili Gatteo a Mare, plaže su 94%, odnosno 100%, privatne. Cijene korištenja za svekoliko pučanstvo i turiste se kreću do 30 eura, bez dodataka, pića ili ležaljke. Toliko košta samo šansa za smočiti nožne palčeve u plavičasto more.
Mnogi talijanski gradovi zone bez naplate imaju samo na neprivlačnim mjestima obale, uz odvode, ušća i jarke pa se ovdje ekipa samo sunča, zabranjeno je kupanje. Sve ostalo je iznajmljeno privatnim koncesionarima koji su ogradili svoje barove, ležaljke, kabine i suncobrane.
Ako je suditi po glasnim reakcijama na najnoviji Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, to se neće baš tako lako dogoditi.
Najspornije odredbe Nacrta su one u kojima se uvode pojmovi morske plaže hotela, kampa i turističkog naselja i morske plaže za posebne namjene, koja udovoljava zahtjevima i potrebama posebnih grupa korisnika i njihovim specifičnim potrebama.
"Uvođenje pojmova morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je potpuno nepotrebna i očiti uvod u privatizaciju plaža. Ne želim da se građani na hrvatskim plažama tretiraju kao gosti na plaži hotela, kampa i turističkog naselja. Dok bi se gosti hotela, kampa i turističkog naselja tretirali kao domaćini. Zato predlažem potpuno brisanje pojmova morska plaža hotela, morska plaža kampa i morska plaža turističkog naselja. Osim toga hoteli su privatno vlasništvo. A plaže su opće dobro. Pa se stoga ni ne mogu povezivati u jednu funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu. Očito se ovdje radi o potpuno nepotrebnom ograničavanju dijelova obale u svrhu pripreme terena za lakšu privatizaciju za par godina u nekoj novoj i naravno „nužnoj“ izmjeni zakona o pomorskom dobru."
"Članak 84. razrađuje plaže hotela, kampova i turističkih naselja kao posebnu kategoriju i spominje “dobru povezanost” plaže u funkcionalnu gospodarsku cjelinu. Postojanje plaže uz hotel, kamp ili turističko naselje je vjerojatno i razlog postojanja takvih objekata, ali nije opravdano plažu kao prirodni kapital klasificirati prema objektu koji je tu zbog te plaže nastao. Niti jedan davatelj koncesije nije kapacitiran utvrditi “funkcionalnu gospodarsku cjelinu” (stavak 2) koja uključuje plažu, a koja je javno dobro."
Navedeni komentari su primjedbe na članak 84. Nacrta koji glasi:
(1 Morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je uređena morska plaža u turističkoj zoni, koja je s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu.
(2) Davatelj koncesije na temelju dokumenata prostornog uređenja utvrđuje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovog članka ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata s kojima plaža čini funkcionalnu cjelinu.
"Pomorsko dobro je opće dobro i utoliko se na njemu ne smiju ostvarivati prava koja su razne izvedenice vlasništva. Ni država nije vlasnik pomorskog dobra već samo skrbnik koji ga je dužan čuvati i brinuti se o njemu. Pomorskim dobrom ima se pravo služiti svatko pod jednakim uvjetima i bez ikakvih ograničenja", ističe Mascarell."Jako mi je stalo da to ljudi shvate, posebno privatni iznajmljivači i JLS, kojima se direktno oduzima pomorsko dobro iz nadležnosti ili upotrebe. Lokalno stanovništvo možda više neće imati pristup centralnim dijelovima obalnih mjesta, tj. pomorskom dobru, plažama posebno..."
"Ako ovaj Zakon prođe, Hrvatska se može oprostiti od turizma u privatnom smještaju, zato molim da nam pomognete proširiti stvarne informacije umjesto laži koje idu kroz PR ministarstva", piše Mascarell.
U srijedu 14. prosinca Vladimira Mascarell u razgovoru sa Sanjom Modrić za Telegram detaljnije objasnila svoje stavove pa više detalja možete pronaći na Članica radne skupine Ministarstva: "Vlada i dalje ne govori istinu. Novi zakon zbilja će građanima oteti plaže".
Više informacija se može pronaći i u Facebook grupi Javno je dobro.
Nacrt je na javnoj raspravi od 17. studenog. Proceduralnom greškom, možda, omogućeno je samo općenito komentiranje, ne i po člancima. Do danas se ipak skupilo više od 300 komentara.
Nacrtu se još zamjera nekoherentnost pa i kontradiktornost u nekim odredbama. Nedostatak jasnog sustava nadzora, predugo razdoblje trajanja koncesija. O Nacrtu se oglasilo i Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU s pozivom Vladi da povuče novi prijedlog jer je “pojam pomorskog dobra određen suprotno imanentnom karakteru općeg dobra i treba ga vratiti u javnu raspravu tek nakon što se uskladi s Ustavom, europskom Direktivom o dodjeli ugovora o koncesijama iz 2014. godine i drugim komplementarnim zakonskim aktima, a osobito Uredbom o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora”.
Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je otvoreno do 17. prosinca 2022. do kada možemo svojim komentarima pomoći da javno dobro ostane javno, a plaže dostupne svima pod jednakim uvjetima.
"Pomorsko dobro je opće dobro svima na korištenju pod jednakim uvjetima. Tako stoji i na početku Zakona. Kvaka je u brojnim Zakonom predviđenim iznimkama koje to pravilo poništavaju. Obalni je prostor najvrjednije javno dobro preostalo nakon pljačkaške pretvorbe i privatizacije, a ovim se Zakonom ona samo nastavlja.
Gospodarske djelatnosti koje je prema važećem Zakonu moguće obavljati putem KONCESIJSKIH ODOBRENJA (na pulskim je plažama trenutno izdano oko 100-ak takvih odobrenja), prema novom Zakonu bilo bi moguće obavljati samo putem KONCESIJA na plaže. Koncesijska odobrenja (ili DOZVOLE, po novom Zakonu) bilo bi moguće izdati samo na prirodnim plažama. Neki bi do dugogodišnjeg ekskluzivnog prava na uređenu plažu mogli i bez javnog natječaja - to su hoteli, kampovi i turistička naselja ako je plaža "s turističkim sadržajima izgrađenim izvan granice pomorskog dobra povezana u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu". Čak i samo JEDNA ugostiteljska ili smještajna jedinica u području ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja omogućiti će koncesiju na plažu bez javnog natječaja. S obzirom da će o tome što je "funkcionalna gospodarska cjelina" odlučivati jedinice lokalne i područne samouprave, možemo zamisliti što će s pomorskim dobrom učiniti korupcija i pogodovanje."
Dušica Radojčić, pulski Možemo!
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Romantično putovanje na Bali - može, ali ne za izvanbračne parove
Apartmanija.hr prijava
