Inicijativa Glas poduzetnika traži jednake mjere pomoći i za privatne iznajmljivače

Koliko je puta na druÅ¡tvenim mrežama potegnuta tema o nužnosti udruživanja iznajmljivača kako bi se izborili za stabilniji i povoljniji pravni okvir svojeg poslovanja? Koliko nas sanja pravedniju Hrvatsku, bez korupcije i straha od “represije, inspektora, promjene zakona i pravila igre preko noći...”? 
 
Tekst u navodnicima smo posudili iz izjave Hrvoja Bujasa, predsjednika Inicijative Glas poduzetnika koja je 3. travnja formalno registrirana kao udruga, kakvu trebamo i mi privatni iznajmljivači. No, sada to možda viÅ¡e i nije nužno jer su zahtjevi iznajmljivača uključeni u zahtjeve Inicijative Glas poduzetnika. 
 

Iznajmljivače se tretira kao poduzetnike kada treba naplatiti razne namete, npr. komunalne naknade, ali ne i onda kada treba pomoći mjerama zbog Å¡tete nastale uslijed pandemije. Inicijativa Glas poduzetnika prepoznaje ekonomsku snagu, ali i ranjivost obiteljskog smjeÅ¡taja u ovoj situaciji

Travanjski paket mjera Vlade za pomoć gospodarstvu, sigurno ne bi bio konkretniji od onog u ožujku da nije bilo "glasa poduzetnika" i ljudi koji ga prenose u javni prostor Hrvatske. 

Tko progovara Glasom poduzetnika?

Glas poduzetnika je krenuo kao neformalna inicijativa skupine graÄ‘ana koji su se spontano okupili u drugoj polovici ožujka 2020. na Facebooku, gdje se u roku od 14 dana skupilo preko 45.000 članova. 70% radnika obuhvaća samozaposlene, obrtnike, mikro, male i srednje poduzetnike u privatnom sektoru, i oni su najugroženiji posljedicama pandemije, a premalo zastupljeni u javnom prostoru Hrvatske.
 

U kratkom roku, službeno se inicijativi priključilo više od 5.500 tvrtki, s ukupnim prihodom od preko 30 milijardi kuna i više od 45.000 zaposlenih i stalnih vanjskih suradnika

Inicijativu su, formalno i neformalno, podržali i veliki broj poslovnih udruga, npr. Nacionalna udruga ugostitelja, Lipa, CISEx, HURA, MBA Croatia, Udruženje organizatora i realizatora dogaÄ‘anja, Women in Adria, CRO.AI... 
 
Neki od prvih zahtjeva Inicijative Glasa poduzetnika su usvojeni kroz travanjski paket mjera Vlade. Vjerojatno ne bismo imali subvenciju od 4.000,00 kuna neto primanja niti hitnih niskokamatnih sredstava za obrtna sredstva da nije bilo tih zahtjeva. 
 
Djelomično su ostvareni i neki drugi zahtjevi poput oslobađanja najma nekretnina u državnom vlasništvu i moratorija s ugovorenom kamatom. No, "djelomično" pokretače Inicijative i privatni sektor ne zadovoljava. Inicijativa ide dalje pa traži oslobađanje naplate komunalnih naknada, najma državnih, gradskih prostora i javnih površina te ostalih nameta gradova i općina, u trajanju 3+3 mjeseca.

Svibanjski paket mjera Inicijative Glas poduzetnika

Osim već navedenih mjera koje su djelomično usvojene, a na čijem potpunom usvajanju Inicijativa i dalje insistira, joÅ¡ 7 mjera predlaže za svibanjski paket Vlade: 

1. Ukidanje svih parafiskalnih nameta
Pisali smo o parafiskalnim nametima joÅ¡ 2015. godine u tekstu ZaÅ¡to iznajmljivači moraju plaćati TV pretplatu?, a otada se malo Å¡to promijenilo. Inicijativa posebno ističe “ dobrovoljno” učlanjenje u HGK, HOK i sl. Vlada je već donijela odluku o privremenoj obustavi naplate članarine HGK od 20. ožujka do 31. svibnja 2020. godine. Vlada je, u četvrtak 23. travnja, odbila prijedlog zastupnika Mosta o ukidanju članarina HGK i turističkim zajednicama do 31. prosinca 2020. 
 
2. Plaćanje PDV-a po naplati kao trajnu mjeru
Trenutno je na snazi privremena mjera do 20. lipnja 2020. Mnogi bi se poduzetnici našli u ogromnim problemima ako Porezna uprava od 20. lipnja počne naplaćivati PDV prema izdanim računima, a ta je praksa dosad bila uobičajena i ne bi nas iznenadilo kada bi se ponovo uspostavila po isteku ove privremene mjere.
 
3. Moratorij na kredite i leasinge uz minimalne (do 1%) kamate za grace period svim ugroženim poduzetnicima, obrtnicima i graÄ‘anima do 18 mjeseci
 
4. Uključenje sezonskih obrtnika i radnika u paket mjera
 
5. Dostupnost tzv. COVID-19 kredita i privatnim iznajmljivačima kako bi preživjeli do iduće sezone
 
6. Prestanak represije inspektora
Inspektorat prije svega mora biti savjetodavno tijelo, pa tek onda represivno i ne samo represivno kao Å¡to je to aktualna praksa. Inspektorat mora svugdje imati jasna i nedvosmislena “pravila igre”. Za minorne greÅ¡ke je dovoljna opomena, uz razuman rok za ispravljanje iste. 
 

Anketa Inicijative: Posljedice neaktivnih mjera bi imale i značajne demografsko ekonomske posljedice – 21% poduzetnika bi razmiÅ¡ljalo o odlasku iz zemlje, a dodatnih 30% ne odbacuje tu opciju kao mogućnost 

7. Nužno smanjivanje i reorganizacija javne uprave i samouprave, kao i smanjivanje poreznog opterećenja i nameta
“Nećemo dopustiti da i ovaj put, kao nakon svake krize do sada, nabuja birokracija, to viÅ¡e neće proći”, poručuje Bujas. 
 

Stimulacija viÅ¡e rada kroz niže poreze i efikasnija država kroz digitalizaciju 

Iako su mjere navedene kao svibanjske, jasno je da su neke od njih dugoročne. Vlada već sada trebala početi raditi na dugoročnim mjerama kako bi stvorila stabilno i poticajno okruženje za oporavak i razvoj gospodarstva. U dugoročne mjere svakako spada reorganizacija javne uprave, ali i snižavanje poreznih opterećenja i ukidanje parafiskalnih nameta, Å¡to se može početi provoditi odmah. 
 

Više rada se stimulira kroz niže poreze. Do sada se stimulirao nerad kroz nepotrebno ogroman aparat javnih tijela i birokracije, a sada se traži stimulacija rada. Više rada, više poreza državi, ali uz niže poreze koji taj rad potiču i podupiru

Inicijativa posebno jasno traži digitalizaciju na svim razinama javne uprave. “To nije samo umrežavanje. Država nema što tražiti papir od tebe koja ti je već dala. Ako me država traži papir od Fine, uđite sami u sustav i potražite ga! To dalje povlači IT industrijalizaciju društva. Korona kriza je pokazala da se tako može raditi. Pa imali smo e-Propusnice, a godinama su rekli da se to ne može. Tržište će naći posao za sve čim mi budemo efikasniji”, izjavio je Bujas gostujući kod Ivana Pandžića, novinara 24 sata.
 

Poduzetnici od države ne traže ništa

Bujas ističe kako država poduzetnicima ne treba dati niÅ¡ta. Samo da nam ostavi ono Å¡to je naÅ¡e. Navodi primjer jedne tvrtke za brodogradnju s nametom od 400.000 kuna za Hrvatske Å¡ume. “Zamislite da im taj novac ostane...”, kaže. ViÅ¡e novca tvrtkama, viÅ¡e prilike za investicije, viÅ¡e profita radnicima. “Manji porez znači i veće punjene budžeta”, ponavlja Bujas. 
 

Anketa Inicijative: Preko 80% tvrtki ima izuzetno male novčane rezerve – manje od 20.000 kuna

 

​Uz Bujasa u Inicijativi djeluje i Dražen Oreščanin kao izvrÅ¡ni direktor, uz joÅ¡ 20 ljudi koji su angažirani u upravnom i nadzornom odboru Udruge.

Svi se možemo učlaniti u Inicijativu Glas poduzetnika. ÄŒlanarine joÅ¡ nema, a rad Udruge možemo podržati donacijama. ViÅ¡e o radu Inicijative Glas poduzetnika možete saznati na https://glaspoduzetnika.hr.

#OtpisNeOdgoda