Gotovo 100 tisuća radnih dozvola izdano otpočetka godine

Domaće tržište radne snage već nekoliko godina presušuje u sezoni pa se "popravljamo" uvozom radnika iz trećih zemalja. Unatoč pojačanom doseljavanju Azijaca, naši susjedi iz Bosne i Hercegovine i dalje su dominantna uvozna radna snaga.

U prvih pet mjeseci ove godine, izdano je 18.503 dozvola za rad i boravak državljanima BiH, Nepalcima 15.922, zatim Srbima 14.325, Indijcima 8504, Makedoncima 7236, Filipincima 6232 pa Bangladešanima 5338.

Sveukupno je izdano 93.786 radnih dozvola do 31. svibnja 2024. Ta je brojka sigurno puno veća trenutno, posebno zato jer je manjak radne snage najizraženiji u ugostiteljstvu s 31.422 radne dozvole, što čini oko 30% ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad.

Hrvati najviše žele raditi u javnom sektoru

Prema istraživanju Uplift akademije, čak 44% Hrvata bi svoju karijeru radije gradili u javnom sektoru, nego u privatnom, kojeg bira samo 29% ispitanika. Oni koji tamo već rade su najzadovoljniji plaćom u policiji, vojsci i vatrogasnim postrojbama, dok škole uz županijske i gradske tvrtke svojim plaćama ne uveseljavaju zaposlenike.
 

Što se privatnog sektora tiče, plaćama su najzadovoljniji su radnici u graditeljstvu i ugostiteljstvu

Slaba ulaganja u edukaciju zaposlenika

Inače, plaća je, naravno, najvažnija za zadovoljstvo radnika, tvrdi 97% ispitanika, dok 96% vrlo važnima smatra međuljudske odnose.
 

Najviše zaposlenih u svim  sektorima je nezadovoljno dodatnom edukacijom i usavršavanjem na poslu (43%)

Istraživanje Ipsosa pokazuje razlike između privatnog i javnog sektora po pitanju zadovoljstva. Javni sektor nudi veće zadovoljstvo kroz slobodno vrijeme, trajanje godišnjeg odmora i sigurnost zaposlenja, dok zaposlenici u privatnom sektoru ističu svoje zadovoljstvo zbog mogućnosti napredovanja, dobrih međuljudskih odnosa, mogućnosti rada od kuće i kliznog radnog vremena.