Ideje i trendovi
38 1.1K

Vitamin D – jača imunitet i pomaže u promociji turističkog smještaja

Vitamin D se sve češće spominje kao saveznik u borbi protiv koronavirusa – može li biti i saveznik u promociji turističke ponude u krizi?

Brojne su studije koje analiziraju i dokazuju korisnost vitamina D u jačanju imunološke funkcije organizma i borbi protiv virusa. Poseban naglasak je na virus COVID-19 koji nam remeti svakodnevicu i najavljuje još jednu neizvjesnu turističku sezonu.
 

Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo se od 18. rujna mogu pronaći preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni, a u svrhu jačanja i veće spremnosti organizma u slučaju infekcije s COVID-19

Pojam vitamin D se odnosi na spoj kalciferol koji dolazi u sedam oblika, ali nas naročito zanimaju dva glavna– vitamin D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Kod sisavaca, među koje spadamo, naravno, i mi ljudi, u organizmu nalazimo D3, a u biljnim izvorima D2. Junak naše priče je vitamin D3 kojeg još nazivamo i vitaminom sunca.
 

Što je vitamin D?

Gore spomenuti kalciferol voli masti. Toliko da se u masti sav otopi. Otud nastavak –ol u nazivu, porijeklom iz latinskog jezika, a znači "ulje". Zato oblike kalciferola nalazimo u hrani poput ribljeg ulja, mlijeka, jetrice, žumanjka i nekih vrsta gljiva.
 
Vitamin D može nastati i ultraljubičastim zračenjem, odnosno pod utjecajem sunčevog svjetla. Tada se u našoj koži aktivira 7-dehidrokolesterol, koji se potom različitim pretvorbama u jetri i bubrezima pretvara u paratireoidni hormon. U tom procesu nastaju aktivni oblici vitamina D u našem organizmu – kalcidiol i kalcitriol.
 

Kada mjerimo razinu vitamina D u krvi, zapravo mjerimo razinu kalcidiola

Glavna funkcija aktivnog vitamina D je upijanje kalcija i fosfata iz probavnog sustava, a potom njihov transport do kostiju i mineralizacija kostiju. Zbog toga se dojenčadi često dodaje vitamin D3 u prehranu, kako bi se izbjegao rahitis te poduprla izgradnja i jačanje koštanog sustava. Kod odraslih, manjak ovog vitamina dovodi do osteopatije i sličnih poremećaja.

No to nije jedina uloga D vitamina. Brojne su njegove funkcije, a brojne su i znanstvene studije, koje su dokazale da manjak ovog vitamina u organizmu pogoduje učestalim virusnim infekcijama, posebno onima dišnog sustava, upale pluća i uha, hepatitisa B i C, kao i infekcije HIV-om.

Harvard School of Public Health je objavila istraživanje u kojem stoji da milijardu ljudi na svijetu pati od nedostatka vitamina D. Simptomi tog manjka su:
 

  • češći prijelomi kostiju

  • bol u kostima

  • bezvoljnost

  • pretjerano znojenje

  • slabost i umor


Ako osjećate većinu navedenih simptoma ili sve navedeno, gostovo je sigurno da ste među milijardom ljudi koji pate od nedostatka vitamina D.
 
Indonezijska studija pod nazivom "Patterns of COVID-19 Mortality and Vitamin D" iznosi rezultate istraživanja tri skupine oboljelih od COVID-19. Grupa s dovoljno vitamina D je imala stopu smrtnosti od 4%, dok su grupe s nedovoljno vitamina D imale stopu smrtnosti veću od 88%.

Iako bismo lako mogli zaključiti da južnjaci, koji imaju privilegiju uživanja u sunčevim zrakama gotovo čitave godine, lakše odolijevaju infekciji COVID-om, nažalost, studija u irskom medicinskom časopisu je dokazala suprotno. Iznenađujuće, stanovnici zemalja sa sličnom klimom ovoj našoj imaju u prosjeku nižu razinu vitamina D u organizmu, a sjevernjaci višu. To je zato jer je dodatak prehrani s vitaminom D uobičajena praksa u zemljama poput Norveške, Finske i Švedske.

Svoju blagodat u vidu brojnih sunčevih sati uzimamo previše zdravo za gotovo – kad ste se posljednji put opuštali na osunčanom mjestu ili uživali u nekoj aktivnosti na suncu? U Skandinaviji, u onim rijetkim trenucima kada sunce izviri kroz svoje nebesko okno, svi se sjure u parkove i uživaju u zdravim dozama sunčeve svjetlosti. Mi to radimo nedovoljno često, posebno kad svrši ljeto i morske radosti.

 

Koje su preporučene doze vitamina D?

Ovo pitanje bismo mogli preformulirati: Koliko nam je sunca potrebno? Jednostavan odgovor ne postoji. Doza "sunčanja" ovisi o našoj dobi, tenu, dobu godine ili dana, pa čak i mjestu izlaganja sunčevim dodirima.
 
Međutim, stručnjaci se slažu da bi kratka izlaganja u trajanju od 10 do 15 minuta u vremenskim razmacima između 11 i 15 sati u danu trebala biti dovoljna. Istraživanja su pokazala da je dovoljno suncu otkriti samo 5% površine kože, npr. lice i ruke, pri čemu bi osobe tamnije puti trebale više vremena provesti na osunčanom mjestu, nego osobe svijetlije puti, za jednaku količinu vitamina D:
 

  • osobe vrlo svijetle puti - manje od 10 minuta nekoliko puta tjedno na suncu;

  • osobe uobičajeno svijetle puti - 10 do 15 minuta;

  • osobe tamne puti do 20 minuta nekoliko puta tjedno u kratkim rukavima ili kratim hlačama.

 

Zimi, upozoravaju stručnjaci, koža proizvede 75% manje vitamina D, nego ljeti, a na koncentraciju proizvedenog vitamina utječe i zemljopisni položaj, onečišćenje zraka i smog

Narodi koji žive na otvorenom, poput nekih naroda u Africi, radnici na poljima, odrasli u vrijeme sezone kupanja stvaraju od 10.000 do 20.000 IU (IU ili IJ - internacionalna jedinica) vitamina D dnevno. Optimalnom koncentracijom kalcidiola u krvi se smatra rezultat od 78 do 100 nmol/L.
 
Preporuke o količini dodatka vitamina D prehrani se razlikuju, ali one najčešće predlažu dnevnu dozu od:
 

  • 400 - 600 IU (10 - 15 µg) za djecu u dobi od 1 do 13, tinejdžere od 14 do 18, odrasle u dobi od 19 do 70 godina, te trudnice i dojilje;

  • 800 IU (20 µg) za osobe od 71. godine na više.
     

Koncentracija kalcidiola u krvi    
ng/mL nmol/L  
< 5 < 5 ozbiljan nedostatak
5 - 10 12 - 25 nedostatak
10 - 20 25 - 50 neodovoljna razina
20 - 30  50 - 75 granična vrijednost
30 - 60 75 - 100 optimalna vrijednost
> 150 > 375 prekomjerna vrijednost (rizik od trovanja)

 
O vitaminu D i preporučenim dozama i na HZJZ – Vitamin D i preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni.
 

 

Preporuka stručnjaka: Vitamin D3 iz lanolina u spreju

Tržište nudi dugačak niz proizvoda kojima se suplementira vitamin D. Ako imate zdravstvene tegobe, najbolje je posavjetovati se liječnikom koliku dozu uzimati i koje još minerale i vitamine dodavati, kako bi učinak bio optimalan.

Kod zdravih osoba, osim navedene doze, preporučuje se pripaziti na oblik i način primjene suplementa vitamina D. To znači da trebamo odabrati prirodni ili industrijski vitamin te hoćemo li ga uzimati u kapsulama, uljima, tabletama ili kao sprej.


Stručnjaci preporučuju prirodni oblik, zbog potencijalno štetnih spojeva koji se nalaze kao nusprodukt industrijske obrade vitamina. Nuspojave mogu biti alergijske reakcije s odgođenim djelovanjem. Od prirodnih izvora, preporučuje se lanolin, što je mast iz ovčje vune. Drugi prirodni izvori su neke vrste gljiva, ali se tu radi o D2 obliku kojeg količniski treba uzimati više, ili riblje ulje koje može sadržavati i štetne teške metale i živu. 


Što se tiče načina primjene, stručnjaci preporučuju uzimanje vitamina D3 u spreju jer, raspršivanjem u usnoj šupljini, vitamin trenutno ulazi u krvožilni sustav putem vrlo razgranatog sutava kapilara pod jezikom. 

(Iz knjige "Moć vitamina D", Ivan Soče)

 



S primjenom vitamina D treba biti oprezan i pridržavati se preporučene doze. Prekomjerna razina vitamina D može dovesti do ozbiljnih nuspojava. S obzirom na to da vitamin D pojačava apsorpciju kalcija, kod većih doza, zapravo dolazi do trovanja kalcijem, a simptomi su mučnina, dezorijentiranost, nastajanje bubrežnih kamenaca, visok tlak i srčana aritmija.
 

Stručnjaci ističu da prekomjerna razina vitamina D u organizmu ne može nastati ako se samo izlažemo suncu

Kod vitamina sintetiziranog sunčevom svjetlošću, postoje povratni mehanizmi koji sprečavaju predoziranje. Većina slučajeva prekomjerne razine vitamina D u tijelu je posljedica uzimanja suplemenata.
 

Kožu na sunce i u siječnju

Navedeno kratkotrajno izlaganje suncu ne povećava rizik od raka kože, a osigurava dostatnu količinu vitamina D. Neka istraživanja tvrde i kako je kožu dovoljno izložiti suncu 3 puta tjedno, odnosno nije nužno svakodnevno sunčanje. Pri tome ne bismo smjeli mazati kožu zaštitnim kremama niti se sunčati kroz staklo jer ti mediji ne propuštaju UVB zrake koje su nužne za proizvodnju vitamina D.
 

Oko 80% vitamina D u tijelu nastaje izlaganjem kože UVB zrakama, manje količine se dobivaju iz hrane. Razumno izlaganje sunčevoj svjetlosti je jedini siguran način da dobijemo dovoljnu količinu vitamina D

Dakle, turistički posjet sunčanim krajevima nije samo razonoda, već donosi i zdravstvene koristi.
 

Primorska Hrvatska s Dalmacijom u prosjeku ima oko 2600 sunčanih sati godišnje, a ne zaostaje mnogo niti nizinska i gorska Hrvatska s prosjekom od 2000 sati sunca u godini

Sunčani Hvar, primjerice, ima 2726 sunčanih sati godišnje ili 7,5 sunčanih sati dnevno u prosjeku, a istu blagodat nude i okolni otoci poput Brača ili Korčule te naši južni gradovi poput Makarske ili Dubrovnika. Najsunčanija destinacija u Europi je Malta s 2957 sunčanih sati godišnje, a insloaciju sličnu našoj ima grčka Atena (2771) i portugalski Lisabon (2799).
 
Koliko zbilja promoviramo blagu klimu koja nam dopušta uživanje u suncu i u zimskim mjesecima duž naše obale pa i u gorskim predjelima?
 
Turizam smo podijelili na brojne niše pa danas često spominjemo zdravstveni turizam, kojeg mahom povezujemo s turističkom infrastrukturom poput toplica ili lječilišta. Zaboravljamo da je suvremeni turizam utemeljen na zdravstvenim razlozima kao motivu za putovanja – povijest turizma nas uči da su se još sredinom 19. stoljeća morskom vodom punili bazeni u kojima su se turisti brčkali zimi kako bi uživali u blagoj klimi Mediterana (a pri tom i u sunčanim satima).

Vitamin D Krk

Sunčana terasa kuće za odmor Suzi na Krku

 
Zimska sunčališta su na svakoj osunčanoj terasi bilo koje kuće za odmor ili privatnog apartmana. U svakom vrtu, na svakom balkonu prema jugu, svakom dvorištu kojeg ne zaklanja sunčeva sjena.
 

"Vitamin D" kao oznaka kvalitete smještaja

U leksikonu zaboravljenih riječi našeg juga pronalazimo riječ "prančiok" koja opisuje zavjetrinu okupanu suncem. Takvo mjesto definitivno zaslužuje svoju riječ. Ima li što ljepše, nego zimi, skloniti se od bure pod kakav zid koji gleda prema jugu i uživati u toplini sunca koje je u našim krajevima darežljivo i u prosincu, siječnju i veljači?
 
Nijemci takvo mjesto nazivaju "Sonnenseite", a u njihovom jeziku ćemo pronaći još riječi koje subjekt dovode u vezu sa suncem, npr. "Sonnenanbeter", što znači obožavatelj sunca ili "Sonnenbad", što doslovno znači kupanje u sunčevoj svjetlosti.  
 

U usporedbi s nama, Nijemci uživaju tek 1740 sunčanih sati godišnje, i to na sunčanijem jugu zemlje, ukupni prosjek je još niži. I zato, ako ste već počeli s oglašavanjem vaših apartmana, soba ili kuća za odmor, iskoristite sunčevu energiju i vitamin D u promociji svojih smještajnih objekata

Vitamin D Poreč

Apartman Solar u Poreču


Dok Zagreb, u vrijeme pisanja ovog teksta, već 7. dan zaredom krasi bezbojno blijedo nebo i izmaglica u daljini, mnoga mjesta u Hrvatskoj se kupaju u suncu – preplavite svoje oglase slikama osunčanih terasa, balkona, dvorišta i vrtova. Vi znate, neka to saznaju i vaši budući gosti – naše su destinacije predivne i zimi, a sunce je naš saveznik u čuvanju zdravlja i turističkoj promociji naše ponude. Neka vitamin D bude oznaka kvalitete našeg smještaja i dodatak ponudi, čak i u zimskim mjesecima. 

Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Gljivice na zidu – kako ih se riješiti

15 trendova u turizmu: Kako će izgledati putovanja u 2021. godini?

Popularno: