Ideje i trendovi
13.5K

​10 trendova koji bi mogli potrajati i nakon krize u turizmu

Od sve češćeg rada na daljinu do sve popularnijih nepoznatih turističkih odredišta - koji od trendova, koje nam je epidemiološka situacija uvjetovala, bi mogli ostati i jednom kada ograničenja putovanja prođu?

Da se turizam uslijed pandemije polako mijenja, svjesni smo svi. Trendovi koje nam je COVID kriza donijela, a koji se očituju kroz ponašanje i potražnju turista, idu na ruku nama domaćinima. Sve smo poželjniji - sve je poželjnije direktno bukiranje pri čemu je važno upoznavanje domaćina i iznajmljivača unaprijed, kako bi se stvorilo povjerenje koje jamči sigurnost gosta na putovanju.

Tu su i drugi trendovi koji pogoduju iznajmljivačima u ruralnim krajevima, a škode onima u popularnim urbanim turističkim odredištima. Neke od trendova ćemo zavoljeti, a neki nam se neće naročito svidjeti. Što nam je donijela pandemija?
 

9 trendova koji bi mogli ostati i poslije pandemije

Već smo pisali o 15 trendova u turizmu u 2021. - ovaj put ćemo izdvojiti one koji, prema anketi provedenoj na uzorku od 851 ispitanik platforme Guesty, imaju najviše šanse da ostanu s nama i u godinama kada koronavirus bude samo loše sjećanje. Ispitanici su pozvani da iskažu mišljenje o tome koji će od pandemijskih trendova najviše koristiti sektoru iznajmljivanja turističkog smještaja. Odgovori su sljedeći:
 

1. Rad na daljinu


Rad na daljinu

27% ispitanih, što je gotovo trećina, smatra da će iznajmljivači turističkog smještaja najviše profitirati od sve češće prakse rada na daljinu. Smatraju da će ta praksa ostati i nakon pandemije - digitalni nomadi bi mogli značajno povećati popunjenost turističkog smještaja, a sezona bi se mogla protegnuti kroz čitavu godinu. 
 

2. City-scaperi


Cityscape
City-scaperi*, što bismo u slobodnom prijevodu mogli nazvati "bijeg iz grada" nije novost u turizmu, ali potražnja za ovim oblikom turizma raste. Vrlo je blizak ruralnom turizmu, ali za razliku od njega, city-scaperi ne biraju nužno ruralne sredine za svoj odmor, već to mogu biti i manji gradovi - jedino im je važno da pobjegnu iz gradova u kojima je velika gustoća stanovništva u manje napućene sredine. 23,3% ispitanih smatra da će ovaj trend pogodovati oporavku tržištu najma nekretnina u turističke svrhe. Trend je usko povezan s rastom domaćih putovanja jer su najčešća odredišta ona najbliža, a najviši rast se bilježi u vikend putovanjima. (*cityscape - engl. gradska vizura)
 

3. Domaći turizam

Domaći turizam

Da će rast u domaćem turizmu ostati i pogodovati oporavku turizma na globalnoj razini, smatra, također, 23,3% ispitanika. Činjenica je da je u 2020., unatoč padu broja noćenja u Hrvatskoj od 55,3% u odnosi na 2019., domaći turizam zabilježio neznatan pozitivan pomak u datim okolnostima. Hrvatska ima udio stranih gostiju u ukupnim statistikama noćenja i dolazaka oko 90%, što je, uz Maltu i Cipar, najviši udio na Mediteranu. I u 2020. je ta brojka bila slična jer su domaći turisti ostvarili 13,3% od ukupnog broja noćenja, uz pad od 23,7%, dok strani turisti upisuju pad broja noćenja od čak 58%. Prognoze stručnjaka predviđaju daljnji rast broja domaćih putovanja na globalnoj razini, s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u svijetu. 
 

4. Beskontaktno gostoprimstvo


Beskontaktne tehnologije

Može li se biti dobar domaćin bez kontakta s gostima? Stručnjaci kažu da može i da će upravo beskontaktne tehnologije koje ograničavaju ljudski kontakt tijekom boravka gostiju biti važne u godinama pred nama. 21% ispitanih smatra da će te tehnologije pomoći turizmu da se oporavi brže. Posebno ističu beskontaktne digitalne brave i digitalne vodiče, a sve zbog ograničavanja kontakata sukladno epidemiološkim preporukama. Sigurnost je iznad svega, poručuju. Činjenica je i da možemo biti dobri domaćini svojim gostima uz minimalne kontakte. Možemo ih informirati porukama u smještajnoj jedinici ili digitalnim vodičem, tj. preporukama o atrakcijama u destinaciji, koje smo sami posložili i poslali gostima e-mailom. Važno je da smo dostupni kad nas gost treba. 
 

5. Dulji boravak


Dulji boravak

Dulji boravak je sve popularniji u pandemiji, između ostalog i zato što štedi novac. Gosti očekuju popuste za rezervacije s više noćenja, a boravak u jednoj destinaciji im odgovara i zbog manjeg rizika od infekcije. U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen porast prosjeka broja noćenja. Od 2000.-ih do 2019., prosječan broj noćenja stranaca konstantno pada, da bi u rekordnoj godini iznosio 4,8. U 2020. su nam strani gosti ostajali čak 6,4 noćenja u prosjeku, a porasla je ta brojka i kod domaćih turista s 3,2 na 3,7 posto. 
 

U 2020. su nam najduže ostajali gosti iz Njemačke - 7,9 noći, a prate ih Poljaci, Česi i Slovaci s prosječno 6,8, odnosno 6,7 noćenja


6. Last-minute


Last minute

Last minute je trend koji je svoju popularnost doživio još mnogo prije nego što je pandemija potresla svijet. No, ovdje, u neizvjesnim epidemiološkim okolnostima i uz mjere koje se stalno mijenjaju, doživljava puni procvat. Upita ima, rezervacija nema. Jer svi čekaju da vide kakvi će biti uvjeti prelaska državnih granica i povratka kući. Čak 16,4% ispitanih smatra da su last minute aranžmani dobri za oporavak turizma i da treba na njih računati i u godinama koje slijede. 
 

7. Ruralni turizam


Ruralni turizam
Sve vrste ruralnog turizma, a posebno seoski turizam, i u Hrvatskoj, konačno postaju sve zanimljiviji turistima. Po prvi put je jedna kontinentalna županija zabilježila rast statistika, i to u pandemiji - Koprivničko-križevačka županija je u prvih 9 mjeseci prošle godine ostvarila 15,1% više noćenja nego u 2019. A 16% ispitanika smatra da rast vrijednosti ruralnog turizma može pomoći oporavku čitave turističke industrije. 
 

8. Viši higijenski standardi

Viši higijenski standardi

Ili je čisto, ili nije, moglo bi se reći, zapravo. Međutim, 13% ispitanika vidi pojačane higijenske standarde kao trend koji pomaže oporavku turizma i na kojeg će se naročito paziti i nakon pandemije. Nama domaćinima su higijenski standardi oduvijek bili važni, dodatak su jedino sredstva za čišćenje i dezinfekciju koje sada, eventualno, ostavljamo gostima na raspolaganje. 
 

9. Preraspodjela turističkog prometa

Preraspodjela turističkog prometa
Kada kažemo "preraspodjela turističkog prometa", mislimo na sve manju popularnost poznatih turističkih odredišta, u korist manje poznatih destinacija. 9,8% ispitanih smatra da je to dobro za oporavak turizma i da će taj trend ostati. Zanimljivo je i kako isto istraživanje pokazuje da 21,4% stručnjaka i radnika u turizmu smatra kako će se taj trend negativno odraziti na oporavak turizma u globalnom smislu. Brine ih propadanje poduzetnika u turizmu koji su svoje poslovanje izgradili u velikim turističkim odredištima.
 

Trendovi su nešto poput gledanja u kristalnu kuglu i predviđanja što nam nosi budućnost. Nekako nam se učini da, ako znamo što bi nam ta budućnost mogla donijeti, lakše ćemo ju podnijeti i bolje rezultate u poslovanju ostvariti. Međutim, sezona pred nama je sva bliža, a upitnika je sve više. 

U petak 19. ožujka, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske je izdao Uputu stožerima civilne zaštite - mjere za pripremu turističke sezone. Ta uputa sadrže čak dvije stavke, od kojih jedna nalaže lokalnim stožerima da stupe u kontakt s područnim turističkim zajednicama i razmotre aktivnosti kako bi njihovo područje bilo sigurna turistička destinacija. Druga uputa obvezuje županijske stožere na pravovremeno reagiranje i uvođenje epidemioloških mjera po potrebi.

U usporedbi s takvim uputama, koje izbjegavaju bilo kakve jasne protokole, ovi trendovi i predviđanja su mnogo konkretniji. Osim toga, jedan trend je sasvim siguran - ljudi i dalje žele putovati i spremni su prihvatiti mnoga ograničenja koja putovanja u pandemiji donose.
 

Čak 53% ispitanih u anketi Guesty-ja je izjavilo da bi putovalo iz inata, a 29,1% samo da promijene okolinu

I zato, pripremimo vlastite protokole aktivnosti za sigurnost svog poslovanja i gostiju. Ako već nismo, pripremimo se na last minute rezervacije, definirajmo politiku otkazivanja i povrata akontacije, osigurajmo beskontaktnu uslugu tamo gdje procijenimo da je to poželjno, proučimo higijenske protokole, pripremimo popuste za dulje boravke, pogodnosti za digitalne nomade i budimo informirani i spremni. Na još jednu turističku sezonu za pamćenje.
Spremi

Dani hrvatskog turizma 2024. u Opatiji

​Što je Google My Business i kako nam može pomoći kod punjenja kapaciteta

Cijene turističkog smještaja u Hrvatskoj u prosjeku poskupile za vrtoglavih 30,8 posto

Koje boje tepiha najbolje odgovaraju dizajnu prostora i vašim nijansama zidova?

Svijet za najam - samo četiri države nemaju nijedan smještajni objekt oglašen na Airbnb-u

7. nacionalni Forum obiteljskog smještaja održat će se u zagrebačkom Westin hotelu

Uskrsna pogača – recept iz kuharica naših baka

Upozorenje iznajmljivačima: Elektronički registar privatnog smještaja je prijevara

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Male muke iznajmljivača: Kako se riješiti mrava u apartmanima i kućama za odmor?

Oprez s ponudama web stranica za oglašavanje smještaja

Popularno: