Ideje i trendovi
266

Gdje se nalazi najbliža javna česma u vašem mjestu

DOMAĆIN NA HRVATSKI NAČIN: Ranijih desetljeća pitanje iz naslova bi bilo nezamislivo i suvišno postaviti. Znalo se u svakom mjestu gdje teče najbliža voda jer su se s vodom i oko vode ljudi družili i provodili vrijeme, ne samo iz puke potrebe, nego i iz posebne vezanosti za njen tekući šum i osvježenje

Danas se vodom napajamo u udobnosti svog doma, jer je voda došla svakome od nas na sami prag. Istodobno, s vodom smo nekako i zahladili odnos; kao i mnoge druge činitelje komfora, uzimamo je zdravo za gotovo. Lako se zaboravi da vode prije nije bilo u domovima, i da su se naši preci itekako morali boriti da voda prvo dođe u mjesto, pa onda da dalje poteče kroz vodovodnu mrežu. Od neprocjenjive važnosti je bio i pristup lokalnoj rijeci za pranje, a stoci za napajanje.

Grad Šibenik je slavodobitno dobio svoju tekuću vodu na dan 12. svibnja 1879. godine. Otok Zlarin je istu sreću okusio tek 1978. godine kada su ovu akciju potpomogli sami otočani. Ti datumi su dio povijesti svakog mjesta, kao točka preokreta načina života i slavodobitni osjećaj napretka.

Javna česma

Izvor: Voda - Od ideje i odluke do špine, Kazimir ing. Makale
 

Prolazne boce su istisnule trajne javne česme

S obzirom na to kako nam (u našem kutku svijeta) voda svaki dan očekivano teče iz slavina u našim domovima, neobično je kako smo relativno brzo izobičajili korištenje javnih česmi. Točnije, mnoge od njih su tijekom vremena premještane, zazidavane, i različitim prenamjenama često zatvarane. Dok su suptilno nestajale iz prostora, mi smo sve više postali ovisni o tome da uvijek sa sobom nosimo vodu u boci, što je posebno postalo izraženo s pojavom sve toplijih ljeta.

Javna česma u Šibeniku

Zarobljena voda u boci je stigla tako na police trgovina i time osigurala mjesto na koje pribjegava većina žednih. Nekoliko sekundi žeđi se gasi za trenutačno naizgled sitne novce, ali s mnogo trajnijom i masovnijom pojavom koje se za naša vijeka ne možemo riješiti: otpadom. U svijetu se svake minute kupi milijun plastičnih boca vode. Dok čitate ovaj tekst, kupljena su tri milijuna boca. A sve prethodne ostaju tu s nama skoro zauvijek. Čak 80% tih boca se ne reciklira, a i ona količina koja se reciklira taj proces ne može ponavljati unedogled jer plastična boca može poživjeti tek 5 do 6 života, tako da neminovno na kraju priče postaje otpad.
 

Za proizvodnju jedne plastične boce se potroše čak tri litre vode! Oko nas cirkulira trgovina ambalažom, a ne vodom, jer to je proizvod koji u biti kupujemo


Naša voda je pitka - to zna i Google

U danima smo srpnja kada je najjači udar ljetnog turizma. Vlasnici smještaja su glavni ambasadori većini nadolazećih turista koji imaju priliku utjecati na ponašanje i potrebe svojih gostiju. To se tiče i pitke vode, jer mnogi od naših gostiju iz straha i neznanja unaprijed kupuju pakete boca vode ne znajući da dolaze u jednu od država Europe najbogatijih vodom. Ovim nedoumicama svjedoče i glavna pitanja na engleskom jeziku na Google-u:

Google pretraga


Inspirirajuća inicijativa je potekla šibensko-kninskim krajem

Motivirani pokazateljima o kvaliteti naše vode, te željom za osvještenjem lokalne zajednice o potrebi zaštite pitke vode za buduće generacije, Turistička zajednica Šibensko-kninske županije je početkom ove godine pokrenula projekt Voda Malih Divova koji umrežava lokalne ugostitelje i ostale dionike u mrežu prijatelja vode koji ponosno toče domaću vodu koja osim utaživanja žeđi kazuje jedinstvene priče šibensko-kninskog kraja. Inovativan pristup ove inicijative koja se zalaže za dostupnost, promociju i zaštitu pitke vode je u sve alarmantnijem svijetu gdje ponestaje vode našao pravi trenutak za izviranje u javnost.

Iz Šibenika nam dolazi još dobrih vijesti. Naime, prošli tjedan je na svjetlo dana izašla i prva u nizu od deset planiranih novih javnih česmi lokalnog dizajnera Ante Filipovića Grčića, i to na lokaciji Baldekin. Industrijski dizajn upečatljive crvene boje će krasiti vizuru grada te doprinijeti širenju mreže javnih česmi, gdje će se vodom moći nadopunjavati boce, piti na licu mjesta, ali i osigurati pijenje vode i ljubimcima. Ta značajka je svojevrsna referenca na klesane pojilice za pse i mačke koje su još u 16. stoljeću krasile šibenske ulice. Ovim iskorakom Šibenik postaje jedan od najbolje opskrbljenih priobalnih gradova javnim česmama.


Svjetska rang lista dostupnosti vode putem javnih česmi

Zanimljivo je koliko se u svijetu upotreba vode promatra, analizira i vraća natrag na trgove, u parkove, na igrališta. Prepoznato je da su javne česme jedno od rješenja za veliku krizu otpada, ali i nasušna potreba zdravijeg života, urbanog standarda kojem bismo u ovom smislu svi trebali težiti.

Prema podacima javno dostupnima na OpenStreetMap tvrtka QS Supplies iz Velike Britanije je istražila trenutno stanje na svijetu o dostupnosti javno pitke vode građanstvu. Indeks poretka zemalja pokazuje koliko javnih česmi ima u određenom gradu ili državi na 100 tisuća stanovnika. Podaci su šaroliki i zanimljivi, pa tako iznenađuje činjenica da nama susjedna Crna Gora je prva država na svijetu po broju javnih česmi - čak 472,4 česme na 100 tisuća stanovnika! Što se tiče gradova, najviše česmi ima švicarski Zurich - njih prosječno 221,9.

Za usporedbu, većina država na svijetu (istraživanje uključuje njih 138) ima prosjek od manje od 10 česmi.

Studija je analizirala i tri hrvatska grada, Zagreb, Rijeku i Split sa sljedećim rezultatima:

Javne česme po gradovima
Hrvatska kumulativno postiže indeks od 18.42. Izvor: https://www.qssupplies.co.uk/countries-and-cities-have-the-most-water-fountains.html

 


Dobro se potrudimo izmisliti toplu vodu

Otkrivanje tople vode je uvriježena poštapalica koja nema naročito pozitivan prizvuk, čak je podcjenjujući. Međutim, danas tu poštapalicu možemo koristiti za poželjnu pojavu: otkrivamo vodu nanova! Ohrabruje svaki glas dobre inicijative poput vrlo jednostavnih rješenja koja bi se nekoć sama po sebi podrazumijevala. Tako je nedavni InMusic festival u Zagrebu na centralnoj poziciji imao dostupnu vodu, a aparate s istom svrhom postavljaju i mnogi drugi organizatori događanja poput ovog talijanskog rješenja.

Trenutno su dva vodeća europska grada po dostupnosti pitke vode Pariz i Beč. Beč svoju čistu planinsku vodu dovodi na preko 900 lokacija u gradu, a Pariz na čak 1200. Posebnost aparata za nadopunu vode u Parizu jest i mogućnost odabira pitke gazirane vode.

Javna česma u Beču

Javna česma u Beču


Dugo Selo obnavlja stare bunare s pitkom vodom

Bez obzira na mnoge nepovoljne trendove i pokazatelje onečišćenja svjetskih vodnih zaliha, ono što je najbitnije jest kako možemo popraviti stanje u našem vlastitom mjestu jer srž promjene može doći samo iz srca lokalne zajednice.

Stoga je za pozdraviti i projekt obnove starih zdenaca Dugog Sela. Naime, grad je tijekom prošle godine obnovio tri stara zdenca, a obnova još nekoliko se nastavila i kroz ovu godinu. Osim sanacije, zdenci su dobili i lijepe kroviće i koloture s vjedrom, a uz njih su dodane i klupe te rasvjetni stupovi, što će kompletnu mikrolokaciju svakog zdenca učiniti privlačnom za odmor i druženje, kako je to nekoć i bilo. Pored same sanacije, ovi zdenci su i izvor pitke vode, što nas nanova vraća na temu iz naslova.

Bunar s pitkom vodom u Dugom Selu

Bunar s pitkom vodom u Dugom Selu


Dostupna voda - prava sloboda

Svaka zapuštena, zazidana i betonirana javna česma (ili zdenac) je civilizacijski korak unazad. Stoljećima je tekla voda na mnogim lokacijama naših brojnih mjesta i gradova, dok danas često moderna urbanizacija zanemaruje naše temeljno ljudsko pravo da popijemo vodu i da ne budemo žedni. Dok novi materijali osvajaju naš prostor, dičeći se dizajnom i grandioznošću, mali žedni čovjek ostaje uskraćen za ono oko čega smo se svi skupljali od pamtivijeka: čiste pitke vode. 
 


Mala priča gđe Anke Dubelj o sjećanjima o tome kako se pila voda u njenoj nekadašnjoj školi

Sjećam se u našoj školi u Orašcu kako je hodnik bio širok, na sredini se nalazio kao veliki kadin na širokom stalku, a u njemu na sredini mali vodoskok. Mi djeca bi pritisnuli jednu malu polugu i voda bi skočila u zrak nekih 20 - 30 cm. Mi bi se sagnuli i napili. Dok si držao tu polugu, voda je išla u vodoskok, a kad bi digao ruku ona bi stala. Sada mislim da onaj tko je projektirao i postavio te vodoskoke koji su šteđeli vodu bi trebao dobiti posmrtnu nagradu "Bravo za ideje".

Voda je bila i ispod platana usred sela i išla je prirodnim padom u školu. Mislim da bi tako cijeli Dubrovnik mogao imat vodoskoke, ali što bi onda radila industrija plastike!

 


Naseljavali smo se uvijek oko vode, a sjedili na klupicama i zidićima kuda teče voda. Ima nešto i u zvuku vode koji osvježava i napaja samo kroz osjetilo sluha, a kamoli okusom, tim olakšanjem koje nastupi onog trena kad više nismo žedni. Dok nam traju ljetne vrućine, prisjetimo se naše najbliže vode, i pomozimo joj da svojim slobodnim tokom zaštiti samu sebe i opstojanje svih nas.

 

Natalia Krešić je autorica bloga Odmor na zadatku koji se bavi temama turizma, marketinga i održivog razvoja. Savjetnica za brending i promociju manjih subjekata u turizmu, te voditeljica obiteljskog smještaja i na moru i na kontinentu.

Spremi

Ljeto bez dosadnih krvopija: Recept za prirodno sredstvo protiv komaraca kućne izrade

Objavljen Poziv za dodjelu bespovratnih sredstva za zelenu i digitalnu tranziciju malih iznajmljivača

Besplatne online edukacije za mikro, male i srednje poduzetnike

12. Festival samoniklog bilja u Kršanu: Od ukusnih pjata do pripravaka za usporavanje starenja

Iznajmljivanje apartmana preko agencije: Kako izdati račun i smije li biti izražen u eurima?

Brendiranje Slavonije kao jedne destinacije za cjelogodišnji turizam

5 koraka od ideje do registriranog smještaja za iznajmljivanje turistima

Ian Yeoman: Hrvatski turizam će se u iduća dva desetljeća značajno promijeniti

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Facebook oglašavanje smještaja: Kako odabrati publiku za popunjavanje kalendara i više direktnih rezervacija

Popularno: