Ideje i trendovi
4.2K

Hiking oko Šibenika: Ples po rubu kanjona Čikole pješačkom stazom sigurnom za sve uzraste

[Kamo dalje, domaćine?] Idemo na hiking oko ŠIbenika usred zime, kružnom pješačkom stazom na kojoj susrećemo mnoštvo stranaca privučenih surovom ljepotom kanjona Čikole i prilikama za uživanje u adrenalinskim sportovima

Šibenik obara rekorde. Nekada turistički najnerazvijenija primorska županija, sad ponosno pokazuje nebrojene atrakcije i adute. Posljednjih godina u Šibeniku i okolici polagano raste i kulturna ponuda kojoj je teško odoljeti, nižu se koncerti i događanja tijekom čitave godine, a vrhunac je prosinac sa svojim (i zasad jedinim takvim u Hrvatskoj) plastic free i zero waste adventom - Adventura Šibenik.
 

U prošloj godini je Šibensko-kninska županija zabilježila 6 milijuna noćenja, što je oko 600 tisuća više, nego što je ostvarila naša najjužnija Dubrovačko-neretvanska županija


Umjesto na planinu, na more i zimi

Ne iznenađuje nas činjenica da se mnogi turisti, umjesto boravka u nekoj od kuća za odmor u destinacijama kontinentalnog i ruralnog turizma, odlučuju posjetiti Šibenik na početku zime. Ovu su godinu šibenski iznajmljivači pokazali veliko srce odvajajući dio prihoda od iznajmljivanja za liječenje sedmogodišnje sugrađanke Kiare Goršić u sklopu akcije Iznajmljivači za Kiaru, a boravak kao prilog humanitarnoj akciji je zasigurno privukao mnoge domaće goste.
 
Šibenski domaćini nemaju težak posao slaganja uputa gostima "kamo dalje" nakon što odlože kofere i speru putnu prašinu u smještaju. Gastronomska ponuda je raznolika, a istraživanje grada njegovim uskim kalama i butama je višednevni posao. Za sve one koji na odmoru traže boravak u prirodi, zeleni pojas u samom gradu okružuje tvrđave i vidikovce, a nadohvat ruke je i Nacionalni park Krka, ljepši u zimskim mjesecima kada su bukovi rijeke prepuni vode, a staze u parku polupuste, lišene nesnosnih ljetnih vrućina i gužve.

Pogled na Dinaru

Pogled na snježne vrhunce moćne Dinare s Miljevačkog platoa

 
No, ne moramo ući u Nacionalni park da bismo se divili moćnim krškim rijekama i surovoj ljepoti ovoga kraja. U sklopu projekta „Razvoj turizma na rubnim dijelovima Nacionalnog parka“ financiranog iz EU fondova, u okolici Šibenika, Drniša i Knina, uređene su mnoge lokacije i pješačke staze. Jednu od njih smo odabrali za izlet prvoga dana nove godine.
 

Stranci već poznaju Zagoru

Šibenik napuštamo na njegovom južnom izlazu i penjemo se na cestu prema Drnišu i Kninu. U Google karte upisujemo "Miljevci", ali nam ista pokazuje mjesto u Slavoniji, udaljeno 5 sati vožnje. Kraj ne poznajemo naročito dobro, ali znamo da nas do Miljevaca vodi cesta od kojih 20-ak minuta vožnje.

To što sveznajući Google ipak nešto ne zna, malo i godi. Gasimo aplikacije i vraćamo se staroj dobroj metodi posvećivanja pažnje krajoliku kroz kojeg se vozimo i praćenju znakova pored ceste. Pronalazimo putokaz koji nas skreće s glavne ceste lijevo prema Pakovom selu - i Miljevcima.
 

 

Krška visoravan između dva riječna kanjona

Bogatić, Brištane, Drinovci, Kaočine, Karalić, Ključ, Širitovci sedam su naselja Miljevaca, rasuta po stotinjak kilometara četvornih krške visoravni s nadmorskom visinom između 200 i 300 metara, koju nazivamo još i Miljevački plato. Miljevci su omeđeni rijekom Krkom na zapadu, Čikolom na jugu, planinom Promina na sjeveru, dok istočna granica nije jasno definirana, ali se poistovjećuje s granicama Grada Drniša.

Miljevački plato je ledina sva od vapnenca i dolomita, s brojnim speleološkim objektima, špiljama, jamama i ponikvama. Na površini nema izraženih vodenih tokova, ali djeluje poput ogromnog filtera kojim se voda slijeva u Krku i Čikolu koje ga omeđuju i koje obiluju vodom, posebno u zimskim mjesecima.

Za razliku od Krke, Čikola često presušuje već od proljeća, međutim, velikim dijelom je to zato što se iz nje napaja Drniš. Dugačka je nešto više od 47 kilometara, izvire na padinama planine Svilaje i najveća je pritoka rijeke Krke.

 


Kanjon Čikole uz rub Miljevačkog platoa premošćuje most Pakovo selo-Ključ i vodi nas na desnu obalu rijeke. Par stotina metara nakon mosta, s lijeve strane se nalazi vidikovac Čikola, mjesto otkud prvi put možemo razgledati duboki usjek kanjona. Upravo ovdje se nalazi granica Značajnog krajobraza vodenog toka i kanjona rijeke Čikole koji obuhvaća 13 kilometara kanjona uzvodno, dubokog mjestimično do 130 metara.


Kanjon Čikole



Kanjon Čikole

 
Pogled na Čikolu u siječnju je nezaboravan. Snaga vode koja je izdubila uzak procjep u stijenama dalmatinskog krša se čuje na svakom koraku – Čikola tutnji kanjonom – sjajna tirkizna nit u kojoj se kupa zimsko sunce.

Ali naše odredište nije ovdje, već kilometar dalje, iza okuke koja se penje oštro na sam rub platoa. Ovdje je prostrano parkiralište koje je već popunjeno do posljednjeg mjesta. Registracije su uglavnom strane. Česi i Nijemci. Srećom, preko ceste je prostrana ledina pa iako nije označeni parking, ovdje se može sasvim sigurno ostaviti osobno vozilo.
 
Što vi stranci radite ovdje, u srcu krša Dalmatinske zagore? Odgovor je jednostavan: uživaju u nevjerojatnom krajoliku i blagoj zimi na osunčanim puteljcima i stijenama Dalmacije. Upravo ovdje se nalazi i stijena koja najviše privlači zaljubljenike u adrenalinske sportove iz cijele Europe.
 

Penjalište s pogledom na riječne brzace

Osoje je stijena koja se uzdiže okomito na kanjon rijeke Čikole, odmah iznad mosta Pakovo selo – Ključ. Upečatljive crvenkaste nijanse uočavamo još dok se vozimo cestom niže. Osoje gleda prema jugu i sunce joj mijenja boje i oblike dok pleše horizontom visoko iznad rijeke.

Staza pod stijenom Osoje

Dio staze uz samo podnožje stijene


Stijena je visoka 80-ak metara, ali njen hrbat se proteže 800 metara u duljinu. Tim hrptom prolazi i staza koju ćemo pratiti, s dva vidikovca uklesana u kamenu, uređena i opremljena klupama. I staza i stijena za penjače su uređeni u sklopu spomenutog EU projekta. Penjači nismo, ali ne možemo odoljeti umjerenoj dozi adrenalina koju obećava uređena staza oko penjališta, dugačka nešto više od 2 kilometra. S nama su djeca i psi, kažu nam drugi hodači, staza je sigurna.

Obitelj s djetetom na hikingu

Dijete u nosiljku pa u prirodu


Kružni hiking po rubu platoa

Staza je kružna, ali većim dijelom se njome silazi. Odnosno uspinje ako, kao i mi, odaberete pogrešan smjer. S parkirališta vodi dobro vidljiv utaban put koji se ubrzo račva. Na raskrižju su postavljeni putokazi, tri u jednom smjeru, do ziplina, penjališta i vidikovca, a drugi pokazuje samo brži put do penjališta u trajanju od nekih 15 minuta.
 

Zipline na Čikoli zimi ne radi, ali u proljeće je ovdje gužva. Dugačak 1,4 kilometar na visini od 120 metara, zipline nas može preko Čikole prebaciti brzinom od 70 km/h. Nekada se na ovaj način prenosio teret preko kanjona, a danas je zabava i adrenalinska injekcija za one hrabrog i jakog srca 


hrbat stijene Osoje nad Čikolom

Dio staze po hrptu je osiguran i drvenim ogradama


Odlučujemo se za smjer preko platoa, uz zipline i vidikovce, duljim putem do penjališta. Silazak s platoa je osiguran stepenicama, usječenima u sipinu, koje je načela neumoljiva surovost ovoga krajolika iako je staza stara tek nekoliko godina. Stepenište, osigurano drvenim profilima i kolcima, već ponegdje je popustilo pa tih par rasutih stepenica znači mjesto na stazi koje traži izvjesnu dozu opreza.

Vidikovac nad Čikolom

Mjesto nad kanjonom otkud se spušta zipline


Lakše bi bilo do stepenica stići iz drugog smjera pa se popeti njima, ali već smo prošli hrbat stijene pa se ipak spuštamo sipinom koji vodi gotovo do samog riječnog korita. Čikola nas pozdravlja sve jačom bukom koja se probija kroz gusta šipražja, a staza obilazi istočni bok stijene i penje se do penjališta.

Kanjon Čikole

Pogled na Čikolu s kružne staze


Na penjalištu je živo. Zimsko sunce grije poput onog u najvrućim ljetnim mjesecima i mnogi su goli do pasa, a i mi skidamo sloj rukava i lagano dolazimo do daha.


Čuvanje prirode zajedničko penjačima i hodačima

Za penjanje nije dovoljna samo fizička kondicija, nevjerojatna je to koncentracija uma i snaga duha. Postoji više stilova i kategorija penjanja. Sportsko penjanje je stil penjanja pri kojem se za penjanje koristi tehnika i snaga tijela, dok penjački alati ovdje služe samo kao osiguranje od ozljeda. Stijena Osoje nudi čak stotinu smjerova za sportsko penjanje, od kojih su neki dugi i do 70 metara.

Penjač na stijeni Osoja

Penjač na stijeni Osoje na Čikoli


Kao i kod svakog sporta, i ovdje je izuzetno važan etički kodeks kojeg moraju poštovati svi penjači. On otprilike glasi: Penjalište se posjećuje samo kada je to dozvoljeno, kampira se i parkira na za to predviđenim mjestima, smiju se koristiti samo uređene staze, čuvanje prirode i objekata u njoj je strogo propisano, kao i zbrinjavanje otpadaka vlastitih, ali i tuđih ako ih se pronađe na penjalištu ili stazama koje do njega vode.

Sportsko penjanje

Sportsko penjanje se oslanja na fizičku snagu i tehniku

 
Isti kodeks vrijedi i za nas hodače, i moramo priznati da ga ovdašnji hikeri poznaju i poštuju jer nismo pronašli niti jedan trag ljudskih aktivnosti na kružnoj stazi iznad Osoje i Čikole. Zato smo u suhoj travi koja prekriva krajobraz pronašli smo prekrasno zimsko cvijeće.
 

Nevjerojatan je taj spoj grubosti i ljepote prirode ovdje. Velikim dijelom staze zapinje se o bodljikavo šipražje, a pod njim cvate čudesno cvijeće i usred zime

Toplinu sunca ovdje lako potjera silovit nalet bure, malo što osim žilave makije ovdje uspije.

Cvijeće na Čikoli

Pustopoljina prekrivena cvijećem


Zanimljivost je da je kanjon Čikole nastanjen još prije 18 tisuća godina i to baš zbog nepristupačnosti i prividne negostoljubivosti kraja. Bilo je lako sakriti se ovdje u pećinama kanjona gdje su pronađeni tragovi ljudske aktivnosti još iz paleolitika. Tu je i nekoliko gradina i srednjovjekovnih tvrđava, s najimpresivnijom Ključicom pored sela Ključ.

Danas područje Miljevaca naseljava tek nešto više od tisuću stanovnika. Sela su uglavnom napuštena. Vraćamo ovo bogatstvo majci prirodi i Čikoli s oko 300 vrsta biljaka, nekoliko vrsta riba i vodozemaca, i 22 vrste sisavaca.

sušenje odjeće na vidikovcu


I dok završavamo hiking, sušimo odjeću, a kvasimo grla, već se planiraju neki budući izleti, u posjet ovoj istoj ili nekoj drugoj krškoj ljepotici. U Nacionalnom parku Krka uređene su 22 pješačke staze i pet vidikovaca, a Knin okružuje čak sedam rijeka. Svaka od njih za izlet prilika. Za hiking oko Šibenika, polako, bez tragova, da ne probudimo usnulu ljepotu ovih krajeva. 
 


"Kamo dalje, domaćine?" je serija tekstova namijenjenih domaćinima koji žele istražiti atrakcije i ljepote naše zemlje, a potom takve izlete preporučiti svojim gostima. Cilj nije samo informiranje gosta, već povezivanje ponude obiteljskog smještaja s turističkom ponudom ruralnih krajeva, promocija prirodnih i kulturnih bogatstava Hrvatske za održivi razvoj lokalne zajednice.
 

Spremi

Certificirana edukacija za pružatelje usluga pustolovnog turizma u Rijeci, Puli i Splitu

​Drvo u kupaonici – umivaonici i kade u neodoljivoj kombinaciji keramike i drva

Novi Javni poziv za sufinanciranje projekata u turizmu - novi bazeni privatnim iznajmljivačima

Zimski turizam u Hrvatskoj: Može li napokon doći do procvata turizma u zimskim mjesecima?

​Uređenje apartmana: 10 trendova u dizajnu interijera u 2018.

Direktan kontakt s gostom: Turiste sada, više nego ikada ranije, zanima tko su njihovi domaćini

Bijela boja zidova: 6 savjeta zašto odabrati bijelu boju za zidove

Top 8 ideja za dodatni sadržaj u kući za odmor koji će oduševiti buduće goste

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Zašto su hrvatska skijališta već godinama veliki gubitnici domaćeg turizma?

Ribolovni turizam - vrhunski turistički proizvod za ljubitelje brodova, obala i riba(ra)

Popularno: