Lakoća putovanja u inat ograničenjima i strahovima je mjerljiva. Znamo koliko je bilo gostiju, gdje su najradije putovali, čega se boje, što najviše žele i kakvi su im planovi za 2022. godinu. I otud ovaj poklon čitateljima - blagdansko izdanje Cimerfraj.hr 2021. - pregled protekle godine kroz niz statistika po mjesecima. Turizam 2021. u brojkama možete preuzeti i u PDF formatu na dnu članka
Predgovor Cimerfraj.hr
U 2020. Hrvatska bilježi pad broja noćenja od 55,3% u odnosu na 2019. Domaći turizam ipak ima neznatan pozitivan pomak. Udio stranih gostiju u ukupnim statistikama noćenja u Hrvatskoj je oko 90%, što je među najvećim udjelima na Mediteranu uz Maltu i Cipar. Domaći turisti su ostvarili 13,3% od ukupnog broja noćenja u 2020., uz pad od 23,7%, dok strani turisti upisuju pad broja noćenja od čak 58%.
Krhkost sustava međunarodnih putovanja je nedvojbeno dokazala pandemija. Ali epidemiološka ograničenja putovanja su nam razotkrila i jednu drugu, vrlo važnu, činjenicu - ljudi vole putovati i radije će se odreći mnogočega drugog, nego putovanja. Putovanje kao simbol slobode u modernom društvu ne mora nužno biti prekogranično. Otputovati bilo gdje na par dana, barem u susjedni grad, dovoljno je za izlazak iz obvezujuće svakodnevice i pronalaženje osjećaja slobode koji nam je svima potreban da bismo lakše prebrodili nemirna mora teških vremena.
Domaći turisti su važni za cjelogodišnji turizam i za poslovanje i zimskim mjesecima. Domaći turist ne posjećuje samo destinacije mora i sunca, oni istražuju atrakcije svoje zemlje u svako doba godine
Ponuda za domaće turiste se ne razlikuje od one koju smo kreirali za strance. Ali komunikacija je različita i naglasak na dio ponude koju promoviramo, posebno u mjesecima izvan turističke sezone.
Studija pod nazivom “Međunarodni vs. domaći posjetitelji: Ispitivanje percepcije imidža destinacije” iz 2005. je pokazala da na percepciju turističke ponude nekog mjesta itekako utječe je li gost domaći ili je doputovao iz inozemstva. I zato bi komunikacija s domaćim gostima trebala biti drugačija. Dobra vijest je, a potvrđuje ju navedena studija, da domaći gosti imaju niža očekivanja, ali to ne znači da im možemo pružiti manju kvalitetu usluge.
Domaći gosti ne očekuju viši standard usluge niti im je naročito važan ekološki aspekt utjecaja turizma u destinaciji u svojoj zemlji koju posjećuju. Ono što im je važno i čime ih privući:
1. Druženje s lokalcima i upoznavanje destinacije “iznutra” - Domaći gosti su najčešće već upoznati s glavnim turističkim atrakcijama u našem mjestu i žele pronaći skrivena mjesta koja posjećuju lokalci.
2. Gastroponuda mjesta - Iako je ovo važno i strancima, domaći ljudi već znaju što žele kušati i kakvoj se gastro i eno ponudi mogu nadati. Puno češće, nego kod stranih turista, ovo je motiv za posjet baš toj destinaciji. Na nama domaćinima je da im pripremnimo popis mjesta s finom domaćom hranom i vinima, kao i mjesta na kojima se domaće delicija mogu kupiti.
3. Zabavni sadržaj za djecu i društvene igre u apartmanu - Češće nego stranci, domaći turisti putuju s prijateljima - uobičajeno je da dvije ili više obitelji s djecom otputuju na vikend u drugi grad ili mjesto. Putovanja izvan sezone, kad su vremenske (ne)prilike (ne)izvjesne mogu biti više napor, nego odmor, u takvoj kombinaciji. Zato ćemo osigurati zabavan sadržaj za odrasle i djecu u svojim smještajnim jedinicama. Pretplata na platforme s popularnim serijama i filmovima ili društvene igre za sve uzraste, sigurno neće biti motiv za rezervaciju smještaja, ali će biti plus za domaćina i šansa za bolje ocjene u slučaju lošeg vremena.
4. Posebne pogodnosti kod lokalnih proizvođača - poznanstva koja mi domaćini imamo u svojoj lokalnoj zajednici mogu biti jako vrijedna našim domaćim i stranim gostima. Osim preporuke, možemo dogovoriti popust za različite proizvode i usluge za domaće goste izvan sezone, osigurati im povoljnije ulaznice ili posebno pripremljene pakete proizvoda, pri čemu će svi uključeni imati koristi.
5. Ponuditi motive za dulji ostanak - prosječna duljina boravka domaćih gostiju je neznatno porasla - samo za pola dana, dok strani gosti ostaju dan i pol dulje. Pronaći motive za dulji boravak gostiju u našem mjestu možemo samo mi koji znamo njegove tajne. Naravno, blizina destinacije mjestu stanovanja gosta potiče kraće boravke, a goste će obeshrabriti i manjak događanja u mjesecima van sezone. Ali, nismo sasvim nemoćni - alati za produljenje boravka su popusti za ostanak koji dan dulje i razni dodaci ponudi smještaja, poput rekreativnih i spa sadržaja ili kakvog tečaja na poklon gostima.
Veljača uvijek nanese više gostiju prethodnog mjeseca pa je ukupno u siječnju i veljači 2021. godine u Hrvatskoj bilo 206.196 dolazaka. Gotovo dvije trećine te brojke su ostvarili domaći gosti. I njima, kao i putnicima koji prelaze granice svojih domovina, pandemija je promijenila navike - ne putuje se često u velike gradove i obalne resorte.
Grafika niže prikazuje rezervacije za 2021. godinu zabilježene u prosincu 2020. Interes za smještajem u centrima urbanih sredina je 57% niži, nego prethodnih godina, dok se ruralne sredine mogu pohvaliti rastom potražnje.
I prije pandemije bilo je jasno da je razvoj ruralnog turizma odgovor na izazove masovnog turizma i jedan od puteva ka održivosti turističke industrije. Ruralni turizam je prilika da se sezona protegne na čitavu godinu, a potencijal ruralnog turizma u Hrvatskoj je neupitan.
Pandemija je, međutim, ubrzala razvoj turističkih proizvoda ruralnih sredina i seoskog turizma kao posebne podvrste. Uzrok tome, zasigurno, je povećana potražnja. Primjerice u prvih 7 mjeseci 2021. godine je u Varaždinskoj županiji noćilo 54% gostiju više, nego u čitavoj 2020., a po prvi puta je bilo više stranih, nego domaćih gostiju.
Još jedan značajan moment za ruralni turizam se dogodio prvi put na svjetskoj razini ove godine - UNWTO je organizirala natjecanje za Najbolja turistička sela. Odabrana su 64 sela iz 32 zemlje na svijetu, a u elitnom društvu se nalazi i jedno hrvatsko selo - Kaštelir Labinci. Kaštelir Labinci nude mnoštvo motiva za posjet turista - Free Friday Tasting, manifestacija petkom za kušanje i kupovinu proizvoda domaćih OPG-ova, robinzonski kamp, malu pivovaru, lovni turizam i više od 2 tisuće postelja za goste koji žele uživati u raznovrsnim proizvodima ruralnog turizma.
Cjepivo nadeU ožujku 2021. smo, gle tko bi to pomislio, najviše razmišljali o cijepljenju protiv COVID-19. Ista tema, samo u drugačijim okolnostima nas zaokuplja i danas. Cjepivo je tada još bilo dostupno u malim količinama, a iz Ministarstva turizma i sporta su stigle najave kako će turistički radnici, uključujući i privatne iznajmljivače, imati prioritet kod cijepljenja s obzirom na sve bližu turističku sezonu. Pitali smo vas tada što mislite o toj odluci Ministarstva i biste li se cijepili kao prioritetna skupina. Vaši odgovori su prikazani u grafici niže.
U međuvremenu smo u turizmu dobili novi pojam. Turizam cijepljenja, cjepivni turizam ili “vaccine tourism” je praksa putovanja u druge zemlje zbog cijepljenja. U nekim zemljama nedostaje cjepiva, a motiv za takvo putovanje može biti i dugo čekanje na cijepljenje nekih skupina ljudi ili nepovjerenje u cjepivo koje se nudi u domovini.
Dok stručnjaci izražavaju zabrinutost zbog turizma cijepljenja, Hrvatska ugošćuje putnike koji stižu da bi se ovdje cijepili. Prema tekstu iz studenog 2021. na Euractiv.hr, najpopularnija smo destinacija za cijepljenje - Rusima.
U Rusiji je dostupno jedino cjepivo marke Sputnik, a koje nije priznato u većini europskih i svjetskih zemalja. Kako je naša stopa procijepljenosti još uvijek relativno niska, a cjepiva ima dovoljno i dostupno je svima bez plaćanja, bez obzira na državljanstvo, mnogi Rusi se odlučuju na posjet Zagrebu ili Puli i cijepljenje na tlu Hrvatske.
Ne odlučuju se samo Rusi na taj potez, brojne, uvjetno rečeno, turiste privlači mogućnost biranja cjepiva i mogućnost uzimanja Jonson&Jonson cjepiva za koje je dovoljna samo jedna doza, što znači da neće morati ponavljati posjet i da će nakon cijepljenja moći neograničeno putovati po Europi.
Tradicionalno, u travnju broj dolazaka stranih turista premaši onaj kojim je obilježen domaći turistički promet. No, u 2021. godini to nije bio slučaj. Broj dolazaka stranaca premašit će broj dolazaka domaćih gostiju tek u lipnju.
U prva četiri mjeseca pretpandemijske 2019. je bilo preko milijun posjeta stranaca više, nego od siječnja do kraja travnja ove godine. Razlog tomu i većem broju domaćih turista u 2021. su, naravno, brojna ograničenja prelaska državnih granica zbog čega su svi putovali po svojim zemljama, uključujući i Hrvate.
Uzmemo li u obzir činjenicu da je površina Luksemburga samo 2.586 km2, nećemo se iznenaditi podatkom da Luksemburžani najmanje putuju “po doma”. Francuska, Njemačka i Nizozemska su im toliko blizu da završe “vani” čim sjednu u automobil. Po brojnosti domaćih putovanja u zemljama EU su posljednji dok vrh liste zauzimaju Francuzi, Nijemci i Španjolci. Njihove zemlje su najveće pa oni zbilja imaju što istraživati unutar granica svojih domovina.
Rusija i Kina već bilježe jednak broj putnika u domaćem avioprijevozu kao i u godini prije pandemije
Veličina domaćeg tržišta ima utjecaj, ali ne presudan. Estonija, površinom veća od Danske i Nizozemske na začelju je liste, ispod Hrvatske gdje se “po doma” putuje češće, nego u većih Litve i Latvije. Na 4. i 5. mjestu su Poljaci i Talijani, prema podacima za 2019. godinu. Vjerujemo da će svježe brojke biti više u korist domaćih putovanja Talijana koji su izostali ovo ljeto na Jadranu zbog restrikcija i napora talijanskih institucija u smjeru jačanja domaćeg turizma.
Iako u ovoj godini primjećujemo postupni oporavak tržišta putovanja, broj međunarodnih dolazaka u periodu od siječnja do svibnja 2021. je bio 85% manji u usporedbi s jednakim razdobljem 2019., uz 65%-tni pad u odnosu na 2020. godinu. Razlog tomu su visoka ograničenja na početku ove godine, zbog kojih smo čak počeli sumnjati u uspjeh turističke sezone.
U prvih 5 mjeseci ove godine je bilo oko 147 milijuna međunarodnih dolazaka manje u odnosu na istih pet mjeseci 2020., odnosno 460 milijuna u odnosu na 2019. godinu u čitavom svijetu.
Najveći pad u prvih pet mjeseci bilježe Azija i Pacifik s 95% manje međunarodnih dolazaka, Europa je na -85%, Bliski istok na -83%, Afrika bilježi -81%, dok je u Americi s -72% zabilježen najmanji pad u odnosu na 2019.
Ipak, u svibnju 2021. međunarodni turizam bilježi i rast pa prosječni pad broja dolazaka pada na 82%, a broj zemalja s potpuno zatvorenim granicama se smanjuje na 63. Najmanji pad, ispod 40%, u svibnju bilježe Meksiko, El Salvador, otočne zemlje Saint Maarten, Dominikanska Republika, Aruba, Maldivi, Sejšeli i - Albanija.
Osim domaćih putovanja, luksuzni turizam je također važan kotačić oporavka turizma. Međutim, poimanje istog doživljava promjene pa piramida luksuza izgleda kao na skici gore.
Vrhunska usluga i dekadencija padaju na dno piramide, a k vrhu se penje autentičan doživljaj koji uključuje sva osjetila kao suprotnost komunikaciji preko interneta. Na samom vrhu piramide ćemo pronaći privatnost - nova vrsta luksuza koja je nastala iz potrebe za izolacijom i smanjenim kontaktima, kao i sigurnost i zdravo okruženje u kojem je strah od infekcije koronavirusom manji.
Globalni internetski posrednici pri punjenju smještaja imaju milijune posjeta mjesečno, a ipak raste broj direktnih rezervacija. Neposredan kontakt domaćina i gosta se više cijeni u vremenu gdje su sigurnost i fleksibilnost važni u ponudi smještaja.
Prema Google statistikama, pretrage vezane uz putovanja i smještaj u destinaciji bilježe najveće promjene u smjeru last-minute bukiranja. “Večeras” i “danas” uz pojam “smještaj” u pretraživanjima na mobilnim uređajima u samoj destinaciji bilježe rast od čak 519% u posljednjih pet godina. 2/3 rezervacija su izravne, 80% realizirane online, najčešće preko web stranica pružatelja usluga smještaja.
Direktne rezervacije pogoduju i domaćinu i gostu. Ni mi ni naši gosti ne moramo plaćati visoke provizije posrednika ako nas gost izravno kontaktira i ostvari rezervaciju bez korištenja usluga online agencija. I kad su naše cijene više na stranicama posrednika, dužni smo na proviziju obračunati i platiti PDV, što je trošak na kojeg mnogi ne računaju.
Kada bi se sve provizije zbrojile, a to je podatak kojeg online buking portali sigurno imaju, znali bi točno koliko ogroman novac odlazi iz Hrvatske pošto su danas većina takvih portala inozemne tvrtke, globalni igrači, čija monopolizacija tržišta sustavno uništava konkurenciju, posebno male domaće agencije. Dobra vijest je da je pandemija potaknula promjenu svijesti potrošača pa i turisti sve više traže izravne kanale do domaćina smještaja, ne samo kako bi ostvarili uštede, već i kako bi potakli razvoj lokalnog gospodarstva što je jedan od najvažnijih ciljeva održivog turizma.
No, do direktnih rezervacija ćemo teško ako se samo oglašavamo putem jedne platforme. Što možemo učiniti da bismo upisali više direktnih rezervacija?
1. Vlastita web stranica - najbolji način za temeljitu prezentaciju smještajne ponude i direktan kontakt s gostima.
2. Prisutnost na Google - Google My Business omogućava pozicioniranje na Google karti i lagan pronalazak gostu koji traži smještaj u destinaciji.
3. Korištenje društvenih mreža - prisustvo na društvenim mrežama je jedan od najpovoljnijih načina za biti dostupan turistima u potrazi za smještajem. Ne mora koštati ništa osim vremena.
4. Dostupni kontakt podaci - sve je češća praksa turista da pretražuju stranice internetskih posrednika, a potom guglaju direktan kontakt s vlasnicima smještaja. Ponekad je do broja telefona ili e-mail adrese teško doći. Nema razloga za skrivanje takvih podataka jer nas samo izravan kontakt može dovesti do izravnih rezervacija.
5. Održavanje kontakta sa starim gostima - stari gosti, posebno oni koji se vraćaju, najbolja su preporuka budućima i izvor direktnih rezervacija. Nećemo im dosađivati, ali možemo im se javiti povremeno, poželjeti sretnu novu ili ih obavijestiti o posebnoj ponudi koja je u tijeku.
Možda nam se provizije posrednika i uvjeti koje nam diktiraju u poslovanju ne sviđaju previše. Ali možemo im biti zahvalni za veliki doprinos rastu turističkih migracija. Nikada nije bilo jednostavnije isplanirati putovanje ili rezervirati smještaj bilo gdje na svijetu.
UN priznaje 195 država na svijetu. Od te brojke, tek četiri države nemaju nijedan oglas na Airbnb, a jedna od njih je Vatikan
U svakoj drugoj državi možemo jednostavno pronaći smještaj, osim, naravno, u srcu sezone kada su kalendari raspoloživosti popunjeni. Takav slučaj je bio i u Hrvatskoj već krajem srpnja 2021.
Iako se već u 2020. produljila prosječna duljina boravka, srpanjske brojke su pokazale da nam gosti ostaju u prosjeku skoro 7 dana (6,7) što je tri dana dulje, nego što je to bilo u 2020., na globalnoj razini kada je prosječno po dolasku bilo četiri noćenja. U kolovozu će se taj prosjek još malo pojačati na 7,1 dan.
Osim duljeg boravka, već u srpnju je bilo jasno da su gosti spremni potrošiti više pa je vrijednost svih izdanih računa bila 5,5% viša od potrošnje u srpnju pretpandemijske 2019. godine.
Želja za putovanjima, koja su odavno postala više od pukog razgledavanja nepoznatih daljina, a postala simbol slobode suvremenog društva, je jača od bilo kakvog straha. Možda upravo kao revolt i odgovor na taj strah kojem smo svakodnevno izloženi i koji je u pandemiji jači no ikada, putovanja su se nastavila.
Pa iako putuju, strah je prisutan kod većine turista.
Čega se najviše boje putnici diljem svijeta u novonastalim okolnostima?
Strahovi su se promijenili. Brige o pojačanoj higijeni i socijalnoj distanci su naselille naše misli pa očekujemo da su nam osigurani na putovanjima. Bojimo se rasta cijena i zaraze na putovanju. Međutim, bojimo se i zaraze neposredno prije putovanja - najviše ispitanih se boji da neće moći otputovati. Da će na snagu stupiti neka nova ograničenja, da će se u međuvremenu inficirati koronavirusom pa neće uspjeti realizirati svoju rezervaciju.
I zato je trenutno fleksibilnost najtraženija roba na turističkom tržištu. Planirati putovanje (ili večeru kod prijatelja idući vikend) je postalo jako teško. Česte samoizolacije zbog zaraženih kontakata i nenadane nove restrikcije doveli su nas u predjele nesigurnosti i zato tražimo ponude koje se mogu otkazati bez posljedica i neposredno pred realizaciju rezervacije smještaja ili putovanja.
Fleksibilne cijene smještaja većina nas već ima. Niže cijene izvan sezone su uobičajene u poslovanju domaćih iznajmljivača. Gosti očekuju i popust za dulji boravak na kojeg se sve češće odlučuju zbog odmora na jednom mjestu, što znači i manji broj kontakata, umjesto posjećivanja više destinacija po par dana čime se povećavaju šanse za susret sa zaraženom osobom i infekcijom na putovanju.
Ovogodišnji rujan nećemo zaboraviti lako. Nije to bio obični rujan, bio je to rujan iz snova. Rujan u kojem smo ostvarili 94% noćenja iz rekordne pretpandemijske 2019. godine, a kampovi su zabilježili i rast od 24% u odnosu na spomenuto razdoblje. Rujan je bio mjesec za pamćenje i pokazao je da smo ovu godinu turistički šampioni Mediterana. No, rujan je i mjesec u kojem veliki broj naših ruralnih primorskih destinacija ispraća svoje posljednje goste.
Mjesec je to za recenzije i rekapituaciju sezone.
Gore prikazana infografika prikazuje odnos turista prema recenzijama smještaja prilikom bukiranja. Kao što je slikovito prikazano, većina čita recenzije smještaja, nije im samo važna ukupna ocjena. Pri tome samo 6% neće povjerovati komentaru gosta kojeg su pročitali. 15 posto turista neće niti razmatrati rezerviranje smještaja bez recenzija.
Samo 22% će ostaviti recenziju bez da ih se zamoli za to. I zato, ako još uvijek ima gostiju koji su odsjeli kod nas 2021., a nisu ostavili recenziju, nova godina je idalno vrijeme da im čestitamo blagdane i zamolimo ih za ocjenu smještaja koja će nam pomoći u vjerodostojnijoj prezentaciji naše smještajne ponude.
Visoka ocjena smještaja je važna, ali gosti ne vjeruju čistim peticama. Posebno ako imamo malo ocjena i komentara.
Prema Google tražilici, najpopularniji pružatelji usluga i proizvođači nisu oni koji imaju sve petice, već oni čiji je prosjek ocjena između 4,2 i 4,7 s više od 39 komentara. Negativni komentari ne odvraćaju goste, osim ako smo na njih neuljudno odgovorili. Naš odgovor na svaki komentar je važan, a posebno uvažavanje osobnih stavova gostiju koji nisu bili zadovoljni uslugom pa ostavili lošu ocjenu smještaja.
Održivi razvoj turizma nije važan samo za zdravo gospodarstvo lokalne zajednice, već i kod stvaranja privlačne turističke ponude. Čak 70% turista želi putovati održivo, ali destinacije često ne podržavaju njihove ideje održivosti.
Od turista kojima je održivost važna, 67% će radije potrošiti novac na doživljaj i održivu praksu u smještaju, nego na dizajn i kvalitetu smještajne ponude. Prema anketi Luggagehero.com, 30% turista će radije odsjesti u eco-friendly smještaju, nego u tradicionalnom hotelu. I zato ulažimo u održivost smještaja, a ne u njegov izgled.
Eko turizam i eco-friendly smještaj bilježe sve veću potražnju. Posebno na kontinentu i na otocima gdje su inače istaknutiji problemi s dovozom energije i odvozom otpada. Sedam je koraka koje možemo poduzeti kako bismo brendirali zeleni smještaj, a pri tom pomogli u globalnim nastojanjima ublažavanja klimatskih promjena i održivom razvoju zajednice.
1. Ekološki proizvodi za čišćenje - Čistoća smještaja mora biti besprijekorna, što je teško postići bez agresivnih kemikalija. Ali je moguće. Ostavljamo li gostima sapune i šampone, neka su prirodni i od lokalnih proizvođača.
2. Domaća i organska hrana - Nudimo li doručak, radije poslužimo proizvode obližnjih OPG-ova, nego konfekciju. Piće dobrodošlice će više oduševiti gosta ako je domaća rakija, nego skupocjeni viski.
3. Korištenje kišnice, reduktora i pročišćivača voda - Reduktorima na slavinama smanjujemo potrošnju vode. Kišnica za ljetna tuširanja ili polijevanje vrta odašilje poruku o svijesti domaćina i ostvaruje uštede u poslovanju.
4. Štedne žarulje - Troše 80% energije manje i traju 10 puta dulje. Dovoljno?
5. Obnovljivi izvori energije - Voda za tuširanje ugrijana na suncu je dobar početak.
6. Zelena gradnja i mobilnost - Težiti ka energetskoj učinkovitosti gradnje i korištenju javnog prijevoza i bicikala.
7. Odvajanje i kompostiranje - u kojem će se svi gosti rado priključiti ako ih zamolimo. Vani je to uobičajeno.
Jedan od načina za popunjavanje smještaja izvan sezone je i prihvat digitalnih nomada, rastućeg segmenta turističkog tržišta. Od uvođenja viza za digitalne nomade, Hrvatska je postala popularna za putnike koji rade na daljinu. Prema nekim podacima, ovdje trenutno boravi oko 5000 digitalnih nomada, najviše u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku.
U Zadru je otvorena Dolina za digitalne nomade, a brojni domaćini su oglasili smještaj na platformi DNAStay, hrvatskog poduzetnika nizozemskog podrijetla Jan de Jonga koja promovira smještaj isključivo za ovakve turiste.
Da bi naša smještajna ponuda bila privlačna digitalnim nomadima, nije dovoljno samo oglasiti smještaj na odgovarajućem mjestu. U svom objektu i smještajnoj jedinici moramo osigurati:
1. Kvalitetnu i brzu internetsku vezu - s brzinom interneta većom od 10 Mb/s kako bi naši gosti mogli u svakom trenutku nesmetano obavljati svoj posao na daljinu. Neograničeni internet je također važan za skidanje podataka koji su potrebni za takvu vrstu rada.
2. Miran kutak za rad u smještajnoj jedinici opskrbljen s dovoljno utičnica - iako većina digitalnih nomada putuje sama, mjesto za rad koje je odvojeno od životnog prostora je važno radnicima na daljinu. Udobnost smještaja je posebno važna digitalnim nomadima koji će naš smještaj smatrati svojim domom idućih 3 ili 6 mjeseci koliko najčešće digitalni nomadi ostaju na jednom mjestu.
U prosincu svake godine počinjemo se polako pripremati za iduću turističku sezonu i brinuti zbog rupa u kalendaru rezervacija. Nitko od nas ne posjeduje kristalnu kuglu i teško je predvidjeti budućnost, ali alati za prognoziranje ipak postoje. Već sada se nazire trend oporavka tržišta turizma što potvrđuju brojne ankete i dosad realizirane rezervacije. Pa ćemo pustiti da statistike govore...
Procjenjuje se do će u 2022. godini broj dolazaka međunarodnih turista na svjetskoj razini doseći 88% turističkog prometa iz pretpandemijske 2019. godine. U 2023. godini bismo trebali doživjeti potpuni oporavak i ostvariti ukupno 105% turističkih međunarodnih dolazaka u odnosu na 2019. godinu.
Najbrže će se oporaviti Bliski istok koji može očekivati potpuni oporavak već iduće godine, Europa 2023., a Azija i Pacifik tek u 2024. godini.
U idućoj godini 5 od 6 turista planira posjet izoliranim odredištima, planinskim područjima, ruralnim sredinama i malenim obalnim mjestima, radije nego popularnim urbanim središtima. Ponuda smještaja s wellness dodacima je trenutno najpopularnija niša s procjenama prihoda od 197,4 milijardi dolara u 2022.
40% turista planira obnoviti rezervacije putovanja i smještaja koje nisu uspjeli ostvariti 2020. godine.
44% turista želi nadoknaditi izgubljeno vrijeme pa u idućoj 2022. godini planiraju putovati i po vlastitoj zemlji i izvan granica svoje domovine u posjet drugim dalekim zemljama i kontinentima.
Raste korištenje kriptovaluta za bukiranje letova i smještaja - udio od 1 do 2% u siječnju 2021. narastao je do 13% na kraju ove godine. 85% turista će se odlučiti na putno osiguranje, a 71% je spremno potrošiti više novca na putovanju, nego što su to činili prošlih godina.
Većina turista vjeruje da je korištenje maski dovoljno za slobodu putovanja. 36% je za ograničenje broja ljudi na okupljanjima, uključujući i letove, a čak 34% vjeruje da bi putovati trebali samo cijepljeni. 29% je za obvezno testiranja, a 13% bi u samoizolaciju kako bi isključili sve šanse da putovanje propadne ili da nekoga na svom putu zaraze.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
