Austrijanci među gostima iz EU koji najviše troše na putovanja, Česi i Mađari najmanje

U sjeni protesta diljem Europe protiv masovnog turizma i njegovih fatalnih učinaka na okoliš i društvo, prolaze izvješća eVisitor sustava o novim rekordima turističke sezone kod nas.

Od početka godine do kraja kolovoza su zabilježene dvoznamenkaste brojke postotaka rasta što znači 14 % više dolazaka i 13 % više noćenja nego lani. Ukupno je ostvareno 85 milijuna noćenja, od čega gotovo 32 milijuna samo u kolovozu.
 
Najviše noćenja je ostvareno u domaćinstvima čiji su kreveti bili zauzeti 13 milijuna puta. Najčešće su nas posjećivali Nijemci, Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Talijani, a i kontinentalna Hrvatska bilježi rast od 18 % s 1,4 milijuna ostvarenih noćenja.

Najpopularnije domaće destinacije su:

1. Rovinj
2. Dubrovnik
3. Poreč
4. Medulin
5. Umag
6. Split
7. Mali Lošinj
8. Crikvenica
9. Pula
10. Novalja

Brojke rastu, ali nas vesele sve manje. Sve smo svjesniji važnosti održivog razvoja turizma kako bismo sačuvali naše prirodne i kulturne ljepote te izbjegli zamke masovnog turizma i njegov pogubni utjecaj na društvo. O turističkoj potrošnji u domaćim destinacijama ne znamo puno. Priča se o važnosti podizanja kvalitete smještajne ponude i privlačenja manjeg broja turista, ali onih koji troše više.
 

Turistička potrošnja građana EU

Koga bismo mi to, zapravo, trebali privući i koja europska turistička tržišta bi nam trebala biti najzanimljivija kako bismo ugostili putnike koji se ne ustručavaju potrošiti koju kunu više u destinaciji?

Turistička potrošnja je ukupan trošak turista kojeg ostvaruje prilikom putovanja i boravka u destinaciji. Turistička potrošnja obuhvaća troškove prijevoza, smještaja, hrane i pića u destinaciji te ostale izdatke kojima se pokriva motiv dolaska u destinaciju - izleti, zabava i slične aktivnosti. U ukupnu potrošnju nisu uključeni izdaci za trajne i vrijedne proizvode, primjerice kupovina suvenira i slično.

Posljednje statistike Eurostata pokazuju koliko je prosječni građanin pojedine Europske zemlje spreman potrošiti na putovanje. Statistike su objavljene u kolovozu ove godine, a podaci su za 2015. godinu.

 

Zemlja	Eura po osobi / 2015.
Švicarska	746,8
Luksemburg	743,91
Austrija	609,51
Malta	593,93
Belgija	564,86
Irska	476,68
Cipar	448,14
Njemačka	427,59
Francuska	341,17
EU	320,17
Finska	311,57
Danska	306,69
Grčka	287,35
Slovačka	266,45
Švedska	246,85
Hrvatska	238,72
Španjolska	221,6
Slovenija	212,61
Estonija	203,8
Litva	201,1
Poljska	189,83
Bugarska	160,62
Portugal	156,27
Mađarska	129,8
Češka	125,93
Rumunjska	116,98
Latvija	116,83
V. Britanija	podaci nisu dostupni

Prema navedenim podacima, od Europljana su najrastrošniji Luksemburžani, ali njih rijetko susrećemo na ovim prostorima. U 2015. godini ih je u Hrvatsku stiglo tek 6635, što je zanemariv postotak u ukupnoj brojci od 12.683.179 stranih turista.*

Gosti iz Austrije su na drugom mjestu po potrošnji na putovanja, koji s preko milijun dolazaka ostvaruju značajan postotak od 9 % u ukupnoj strukturi noćenja stranaca u RH.

Naši najvjerniji gosti Nijemci, koji se vrte oko brojke od 2 milijuna dolazaka s gotovo četvrtinom od svih ukupnih ostvarenih noćenja stranih turista u RH, troše 100-tinjak eura više od prosjeka EU. Zanimljivo je da, iako su Nijemci naši najbrojniji gosti, mi nismo njihova omiljena destinacija. Oni najradije putuju u Španjolsku, Italiju i Austriju. I putuju često. U 2016. godini su putovali čak 243.698.095 puta, dok smo mi, usporedbe radi, pakirali torbe 4.474.175 puta. Brojke se odnose na sva putovanja, domaća i u inozemstvo. Nešto manje od Nijemaca putuju Francuzi pa zajedno ostvaruju visokih 48 % ukupne turističke potrošnje građana EU.**

Među top 10 naših najvjernijih gostiju su Česi, Poljaci, gosti iz Slovenije, Slovaci i Mađari, koji baš ne vole trošiti na putovanja, ako sudimo prema gornjoj tablici. Primjerice, Mađari su spremni na putovanje potrošiti tek 130 eura po osobi, i to uključujući smještaj i troškove puta. Više od Mađara trošimo čak i mi te, s nešto manje od 240 eura, zaostajemo 80-ak eura za prosječnim putnikom iz Europske unije.

* DSZ: Dolasci i noćenja turista u 2015. i 2016.
** Eurostat: Turističke statistike 2016.

Hrvatska jeftinija od konkurentskih zemalja 

Statističari Eurostata su izračunali i kolike su cijene u pojedinim zemljama EU u odnosu na europski prosjek za određene grupe proizvoda. Najjeftinije su Poljska i Bugarska, a među najskuplje zemlje spadaju Švicarska i Island. Cijene u Hrvatskoj se kreću od 70 do 93 posto od prosječnih europskih cijena. Najskuplja je hrana, dok su smještaj i restoranska ponuda najjeftiniji sa 70-ak posto od prosječne europske cijene.



U usporedbi sa Španjolskom, konkurentskom turističkom zemljom, imamo znatno jeftinije restorane, sredstva javnog prijevoza te proizvode iz grupe rekreacije i kulture, među koje spadaju i turistički aranžmani. Jeftinija je i smještajna ponuda te iznosi 70-ak posto od prosječnih cijena u EU. 

Turistička satelitska bilanca

Niske cijene, velika potražnja, veća potražnja, još niže cijene, lako bismo mogli upasti u začarani krug, a jedva da znamo kakvi su učinci turizma na domaće gospodarstvo. Prihodi od turizma u 2016., koji su narasli za 8, 5 % u odnosu na godinu ranije, ne pokazuju stvaran učinak uvoznog novca na domaću ekonomiju i takvi izračuni se temelje uglavnom na anketama o potrošnji turista i brojkama noćenja i dolazaka. 

Tek bi sveobuhvatna analiza, tzv. turistička satelitska bilanca (TSA) omogućila procjenu efikasnosti turizma u domaćoj ekonomiji, utjecaj na zaposlenost ili BDP, ali i procjenu trendova turističkog razvoja. 

Turistička satelitska bilanca je u Hrvatskoj posljednji put rađena 2011. godine. Najmanju važnost u izračunima TSA ima broj dolazaka i noćenja turista, a najviše se uključuju podaci poput svih izdataka turista, proizvodnja, zaposlenost, bruto investicije, kolektivna potrošnja i slično. Kvalitetna analiza učinaka turizma na domaću ekonomiju, bez euforije oko rekordnih brojki dolazaka i noćenja, je nužna kako bi se procijenio učinak dosadašnje turističke politike i budućnost razvoja turizma u RH.