Ne znam sjećate li se
redukcija vode. Na razini čitave države su bile tamo negdje 1986. U posljednje dvije godine s tečnom opskrbom
pitke vode probleme imaju gradovi i općine Istre. Bez struje je nekako lakše. Nema televizora ni radija, nema interneta, u večernjim satima veselo trepere voštane svijeće, a ljudi ponovno otkrivaju čari uzajamne komunikacije i druženja bez digitalnih usisavača pažnje. Ali, bez vode je teško. Nema osvježavanja u vrućim ljetnim noćima, zalijevanja vrtova i travnjaka, punjenja
bazena i pranja vozila, štedi se voda za piće i kuhanje. Ne kaže se uzaludno da iz vode života izvire.
Izvještaj iz ožujka prošle godine tvrdi da je
Hrvatska prva zemlja u Europi što se tiče zaliha pitke vode po glavi, ili možda bolje rečeno (žednom) grlu, stanovnika. Međutim, što se događa u sezoni kada se ta brojka višestruko uveća? Kada se značajno poveća potrošnja uslijed tuširanja, pranja, punjenja bazena, kuhanja, proizvodnje energije i dobara? Vidimo to na već spomenutom primjeru Istre koja posljednjih godina redukcijama pokušava osvijestiti građane i goste o potrebi čuvanja ovog vrijednog
hrvatskog resursa.
Zašto pričamo o vodi?
Zato što ćemo
klimatske promjene najteže osjetiti kroz krizu pitke vode. Sve češće poplave, rast razine mora, otapanje leda, požari i suše - sve to utječe na dostupnost pitke vode. Ekstremne vremenske pojave čine vodu sve oskudnijom, nepredvidivijom, zagađenijom ili sve troje. Intenzivna poljoprivreda, osobito proizvodnja mesa, može dodatno pogoršati oskudicu vode. Uništavanje vegetacije i drvenog pokrova pojačava eroziju tla i smanjuje dopunjavanje podzemnih voda, povećavajući nestašicu vode i hrane. Održivo upravljanje vodom je ključno za podizanje otpornosti društva i smanjenje ugljičnog otiska.
Predviđa je i 50%-tno poskupljenje hrane do 2050 na globalnoj razini. Utjecaj klimatskih promjena vidljiv je već sada i ovdje. Mediteran kakav je bio nekada moći ćemo zaboraviti, naša šansa je u racionalnom korištenju resursa i ujedinjenju napora na svim razinama da smanjimo vlastite utjecaje na prirodno okruženje.
Turizam u raljama klimatskih promjena
Turizam, poput brojnih drugih gospodarskih grana, ima značajan negativan utjecaj na
ubrzavanje klimatskih promjena. Ujedno će biti i jedna od najvećih žrtava. posebno u zemljama Mediterana.
Možda ćemo morati mijenjati načine putovanja ili prihvata gostiju. Zato, ako ih dosad nismo bili svjesni, krajnje je vrijeme da počnemo razmišljati o njima i preispitivati svoje načine ponašanja. Kviz koji slijedi će nas, kroz 10 pitanja, provesti kroz osnovne spoznaje o klimatskim promjenama, provjeriti naš "klimatski IQ" i naučiti ponešto o vlastitim utjecajima i mogućnostima sudjelovanja u smanjivanju istoga.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
