Aktualno
2 1.1K

Hrvatski otoci - COVID free zone bez adekvatne zdravstvene zaštite i prometnih veza

Priča o jednom brodu koji nije isplovio i o porinuću reklamne kampanje Ministarstva turizma i sporta pod nazivom "Hrvatski otoci - COVID free zone"

Subotom ujutro oko 9 sati u šibenskoj luci je gužva. Natrpane torbe i kese posvuda, otočani koji su skoknuli na pijacu do grada, ili vikendaši koji će iskoristiti proljetni vikend za prozračivanje djedovine i uljepšavanje okućnice. S lučkog pristaništa isplovljavaju brodovi do obližnjih otoka Zlarina i Prvića ili nešto daljih Kaprija i Žirija.

Ove subote, mnogi su se, razočarani i ljuti, ruku punih pretrpanih torbi i kesa, umjesto na otoke, vratili svojim gradskim domovima ili otišli u nenajavljeni posjet rodbini i prijateljima. Jadrolinijin brod "Lara" u smjeru otoka Prvića i Zlarina nije isplovio. Planove putnika, ovaj put, nisu omeli jugo ili bura. Razlog je banalniji, "Lara" se, jednostavno, pokvarila. "Lara" se pokvarila, a koncesionar i državna brodarska tvrtka Jadrolinija se nije potrudila pronaći zamjenu za brod izvan pogona. Inače, na toj liniji, liniji 505 koja spaja kopno s otocima Zlarin i Prvić, prometuje spomenuta "Lara", putnički brod iz 1988., a uz njega "Tijat", najstariji brod Jadrolinijine flote koji će uskoro napuniti, ni manje ni više, nego 66 godina!


Akcija promocije hrvatskih otoka kao COVID free zone

Problemi s prometnim vezama kopna i otočana odavno više nisu vijest ikome zanimljiva. Zanimljivo je, međutim, kako se gore opisani slučaj poklopio s akcijom jednog našeg ministarstva. Dok su otočani u nevjerici kupili svoje "valiže" i tražili mjesto gdje će čekati brod, na stranicama Ministarstva turizma i sporta je osvanula nova objava pod nazivom "Ministarstvo turizma i sporta pokrenulo akciju hrvatski otoci – COVID free zone", gdje ministrica turizma Nikolina Brnjac poručuje javnosti:

“Važnost naših otoka za turizam je iznimno velika, jer se četvrtina turističkih noćenja u Hrvatskoj ostvaruje na otocima, a boravak turista na otocima dva je dana duži nego u kopnenim turističkim središtima. Također, na otocima se nalazi i trećina komercijalnih smještajnih kapaciteta i zato je važno da imamo točne informacije o epidemiološkoj situaciji na svim otocima, od kojih su mnogi zelene zone. Na taj način turistima ćemo omogućiti detaljan i jasan uvid o sigurnom i ugodnom boravku u Hrvatskoj."

Piše tu još i kako je naše turističko javno tijelo intenziviralo svoje akcije pred sezonu pa je, citiramo, "u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno" (pretpostavljamo: zdravstvo) "pokrenulo akciju hrvatski otoci - COVID free zone". Ministarstvo vidi priliku za privlačenje turista u nižoj stopi zaraženih na hrvatskim otocima pa planira podatke o epidemiološkoj situaciji na otocima objavljivati na web stranicama www.safestayincroatia.hr.
 

Jesu li se, prije pokretanja akcije Hrvatski otoci - COVID free zone, u našem Ministarstvu zapitali zašto je epidemiološka situacija na otocima povoljna?

 

Niža gustoća naseljenosti - niža mogućnost zaraze

Iako, se prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. broj otočana povećao u odnosu na 2001. godinu za 7886 duša, hrvatski otoci još uvijek ne bilježe gustu naseljenost. Ona je upola manja od gustoće naseljenosti u Hrvatskoj i tri puta manja od prosječene u EU.

Na otocima živi pretežno starije stanovništvo. Samo 12,86% osoba je mlađe od 14 godina (u RH 15,23%), 22,13% otočana su starije osobe u dobi od 65 godina i više, a 65,01% je osoba srednje dobi od 15 do 64 godine, s tim da taj postotak više ide u korist osoba od 50 i više godina.

Vratimo li se nešto više od godine dana unatrag, pronaći ćemo odluku Stožera civilne zaštite kojom je ograničen javni linijski brodski promet, a putovanje s otoka i na otok je bilo dozvoljeno samo otočanima i djelatnicima javnih službi, sve u svrhu zaštite otočkog pučanstva od zaraze s COVID-19.
 

Razlozi za uvođenje rigorozne mjere ograničenja pristupa otocima u ožujku 2020. su bili demografska slika otoka s pretežno starim stanovništvom koje je posebno ugroženo koronavirusom, smanjena opskrba u mjesecima van sezone i neadekvatna zdravstvena zaštita

 

Jedan liječnik na nekoliko naseljenih otoka

Mnogi otočki načelnici su, i prije ove odluke, apelirali da se na otoke ne dolazi. "Imamo 8200 stanovnika, preko 1200 umirovljenika, plus osobe s težim oboljenjima. Imamo ispostavu Doma zdravlja, koja oskudijeva s brojem medicinskog kadra, koji za ove situacije sigurno nije ni spreman, nemamo nužne opreme i zaštite koja je već trebala biti na otoku. Nemamo posebnog sanitetskog prijevoza", jedna je od takvih poruka, ova od Ane Kučić, gradonačelnice Malog Lošinja

Liječnika nedostaje u čitavoj Hrvatskoj, na otocima je situacija kritičnija. Manjak timova obiteljskih liječnika, prema popisima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 31. ožujka 2021., bilježe Korčula, Brač i Pag, pojedine otočne općine su bez ljekarni i liječnika, na primjer hvarski Sućuraj koji je u siječnju ove godine opet ostao bez liječnika opće prakse, a mnogo je slučajeva u kojima jedan liječnik pokriva više manjih naseljenih otoka.

 


Liječnik na Silbi obilazi i otoke Olib i Premudu. Pacijenti s Molata čekaju liječnika s Ista koji obilazi sva mjesta na otoku, Molat, Brgulje i Zapuntel. Liječnik s otoka Iža je zadužen za Veli i Mali Iž, ali i za otoke Velu i Malu Ravu. Liječnik koji je odgovoran za pacijente naselja Ugljan na otoku Ugljanu je isti onaj liječnik kojeg dočekuju otočani Rivnja i Sestrunja, a otoci s početka priče, Zlarin, Prvić, Kaprije i Žirje čekaju svog liječnika koji stiže iz dočekuju Šibenika. U praksi to znači da je u srcu sezone liječnik u mjestu Prvić Luka na otoku Prviću ponedjeljkom i četvrtkom od 10:15 do 11:30. Medicinska sestra u ambulanti boravi nešto dulje. Pri tome, prvinska ambulanta nije u Centralnom zdravstvenom informacijskom sustavu Republike Hrvatske (CEZIH) pa svaka izdana uputnica ili recept prvo mora otputovati do zlarinske ambulante kako bi pacijent došao do lijeka ili termina pregleda. 
 

 

Slijedom navedenog, povoljna epidemiološka situacija na otocima je sretna okolnost, koju prije svega možemo zahvaliti maloj gustoći naseljenosti i populaciji koja se pretjerano ne izlaže rizicima zaraze s COVID-19, naročito s obzirom na svoju dob.
 

Postoji li plan zdravstvene zaštite otočana i njihovih gostiju?

Naše otočje koje je, kako navodi subotnja objava Ministarstva turizma i sporta, "drugo po veličini u Sredozemlju, a sastoji se od 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena" je ogromno bogatstvo i vrijedan resurs koji zaslužuje pažljivo isplaniranu strategiju održivog turističkog (i svakog drugog) razvoja, a ne ishitrenu reklamu čitavog arhipelaga kao COVID free zone. Možda iza objave Ministarstva turizma i sporta i stoji takva strategija, možda je plan pojačati broj prometnih linija i liječnika. Možda je plan procijepiti otočno stanovništvo, postaviti punktove za testiranje turista na otoke, pojačati kanale opskrbe, otvoriti ljekarne i poslati interventne zdravstvene timove. Neki plan mora da postoji.


Veća turistička potražnja za otocima uslijed pandemije

Ili stručnjaci iz Ministarstva samo hvataju već uhodanu brodsku liniju jer naši otoci su u prošloj COVID godini bili popularniji od mnogih odredišta na kopnu i bez COVID free reklame. Otok Prvić je tako u 2020. ostvario 15.786 noćenja ilitiga 60,4% prometa iz 2019. Kopnena hit destinacija Vodice, pod čijom se gradskom upravom nalazi Prvić, ostvarila je tek 40,9% prometa iz 2019., a cijela Hrvatska je otprilike na 50%.
 

Otok Vir oduvijek obara turističke rekorde, a na top liste najboljih hrvatskih turističkih destinacija, u prošloj pandemijskoj godini, uplovili su i otoci Lošinj, Rab, Krk i Pag

Otoci su, prirodno (ili neprirodno, ovisi kako se gleda na to), promjenom trendova u putovanjima pod utjecajem pandemije, sve više u fokusu turista. Još od prošle godine, veća je potražnja za smještajem na otocima i drugim izoliranijim mjestima, s manje gužve, u manjem i izdvojenom (obiteljskom) smještaju, ali još uvijek je važna ili možda čak i važnija dostupna liječnička skrb i brza veza s urbanim središtima.

Ako se vratimo na početak ove priče, nije teško zamisliti horde turista natovarenih punim koferima kako zalud iščekuju brod na nekom od naših lučkih pristaništa. Nadamo se ipak da neće biti prepušteni (ne)odlukama koncesionara, već da je uključivanje otoka u kampanju Safe Stay in Croatia dio konkretnog, dugoročnog plana razvoja hrvatske turističke ponude, ali i sustava zdravstvene zaštite te prometne povezanosti otočana i njihovih gostiju. 

fiktivna karta otoka kao zelenih zona u Hrvatskoj
Fiktivna karta otoka kao COVID free zona Ministarstva turizma i sporta
Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Ima li Hrvatska turističku strategiju u krizi i kakve veze imamo s vikinškom sezonom u Norveškoj

Turizam u Kninu: Što mislite o ideji da provedete vikend u Zvonimirovom gradu?

Popularno: