Grčka je već ograničila poslovanje Ubera, sad će pokušati isto s platformama za oglašavanje kratkoročnog najma
Vassilis Kikilias, ime je grčkog ministra turizma koji je najavio izmjene u regulativama koje se odnose na platforme za promociju objekata za kratkoročni najam. Mnogi Grci iznajmljuju svoje nekretnine turistima, što je izmijenilo karakter gradskih četvrti, a cijene stanovanja podiglo u nebo.
Čak i čuvena atenska četvrt Exarchia - poznata kao uporište anarhista - postaje turistička četvrt, sve češće na meti ulagača u nekretnine za turistički najam
Grčka turistička konfederacija (SETE) je krajem listopada predstavila Nacionalnu strategiju za turizam 2030. Kikilias je, tom prilikom, najavio pregovore s Booking.com-om i Expedijom kako bi se ograničilo oglašavanje smještaja za kratkoročni najam na tim stranicama.
Na istom tragu, Grci planiraju angažirati općinske vlasti za postavljanje ograničenja, iako se smještaj u privatnim nekretninama smatra dijelom turističkog proizvoda zemlje.
Grčka je ostvarila 13,5% više turističkih dolazaka u rujnu ove godine nego u istom mjesecu pretpandemijska 2019. Paralelno, ubrzano raste i broj oglašenih nekretnina na stanicama internetskih oglašivača smještaja - najveći porast je zabilježen na Airbnbju gdje je 61,8% više Grka oglasilo svoje nekretnine tijekom ovoga ljeta, u usporedbi s lanjskom godinom.
Inače, Grčka je svoje tržište kratkoročnog najma regulirala tek u 2016. godini. Grčki privatni iznajmljivači imaju tri obveze - registrirati svoju nekretninu i koristiti svoj registarski broj prilikom oglašavanja na digitalnim platformama.
Treća obveza je plaćanje poreza koji je jednak kao i onaj kod dugoročnog najma nekretnine i iznosi 15% za godišnje prihode do 12.000,00 eura, 35% za prihode od 12.000,00 do 35.000,00 eura, te 45% na prihode iznad 35.000,00 eura.
Kad smo već u Grčkoj, provjerimo otkud poznati izraz kojeg koristimo često, a nismo sasvim sigurni kako je nastao. Premda su Grci dosta teško podnijeli prelazak na euro i još se sjećamo impresija nereda, nezaposlenosti i inflacije koje su stizale iz Grčke 2008. kada se država našla pred bankrotom, izraz "dužan kao Grčka" mnogo je stariji.
Potječe iz 19. stoljeća, točnije, priča o grčkom dužništvu započinje 1822. kada je Grčka izašla iz Osmanskog carstva. Tada je Grčkoj u pomoć priskočio bavarski kralj Ludwig I. koji je bio zaljubljenik u grčku povijest i kulturu. Posudio joj je mnogo novca, kojeg Grčka nije vraćala. Ludwig nije bio altruist koji beskrajno voli Grke, već je imao i svoju računicu. Podržale su ga Francuska, Rusija i Engleska pa je odlučeno da će nova grčka država postati monarhija, a za kralja je postavljen njegov 16-godišnji sin Otto.
U godinama koje slijede, posudit će Grčkoj gomilu novca za obnovu infrastrukture koja je bila u katastrofalnom stanju. Kako Ludwig nije bio apsolutni vladar, a Grčka nije vraćala svoje dugove, 1848. godine je i Bavarskoj ponestalo novca pa je nesretni Ludwig morao dati ostavku. Sam je morao vraćati dugove vlastitoj državi za novac kojeg je posudio Grčkoj. Njegov sin Otto je iz Grčke protjeran 1862. Kasnije su se na grčkom prijestolju izredali prinčevi raznih europskih kraljevskih kuća, sve do 1974. kada je monarhija ukinuta.
Grčka njeguje tradiciju dužnika i danas - 2021. bila najveći dužnik u Eurozoni s dugom dvostruko većim od BDP-a.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
