Prijeti li nam turističko samoubojstvo?!

"Tourism’s dirty secret: What is tourism leakage and how can you avoid contributing to it?" naslov je članka na kojeg smo se nedavno nasukali ploveći po meandričnim tokovima interneta, u potrazi za svježim turističkim temama. Tourism leakage, što bismo preveli kao odljev turizma, pojam je iz engleskog jezika kojim se opisuje turistički posjet destinaciji pri čemu stranci pružaju usluge smještaja turistima, međunarodne tvrtke osiguravaju prijevoz, najam automobila, letove, jede se hrana iz uvoza i u međunarodnim lancima restorana, kupuje u stranim trgovačkim centrima. Sve to se kod nas već događa, zar ne?

Odljev turizma, odnosno, odljev prihoda od turizma je tim strašnija pojava kada je nekoj zemlji turizam glavni izvor prihoda, recimo, 18% BDP-a. Veliki dio novca kojeg turisti potroše u takvoj zemlji se izvozi, umjesto da ide lokalnim zajednicama za očuvanje prirode, zaštitu kulturne baštine, održavanje i izgradnju osnovne infrastrukture, poput kanalizacije, cesta, rasvjete. Da ne pričamo o suvremenim sustavima upravljanja otpadom ili energijom, koji bi se mogli financirati zaradom od turizma kada ona ne bi odlazila u strane ruke.
 

Lokalna zajednica je ta koja trpi negativne učinke turizma, a prihodi odlaze strancima - stranim trgovačkim lancima, sve većem broju stranih vlasnika nekretnina, stranim buking agencijama, stranim prijevoznicima i pružateljima različitih usluga turistima

Poseban problem odljeva turizma je u destinacijama masovnog turizma. Kvaliteta turističke ponude ovisi o iskustvu boravka, infrastrukturi, sadržajima. Ako se novac koji se uprihodi od turizma ne ulaže u razvoj destinacije i kvalitetu ponude, cijena boravka opada, a ponuda postaje masovna. To je začarani krug koji neminovno vodi do turističkog paradoksa i samoubojstva.

Jesmo li već u začaranom krugu paradoksa?

Spomenuti članak nudi savjete turistima kako da ne sudjeluju u odljevu turizma. Ujedno, sugerira turistima da, umjesto Hrvatske, posjete obale albanske. Doslovno piše: "Zamijenite gužve s kruzera koji se slijevaju u Hrvatsku za albansku rivijeru - dio obale Jonskog mora koji dijeli isto more kao i Krf." Koliko je takvih članaka koji pozivaju na preskakanje Hrvatske prilikom putovanja?
 

Sve je više osviještenih turista, svjesnih utjecaja njihovog putovanja, koji biraju destinacije gdje njihov boravak donosi benefite za lokalne zajednice. Oni razmišljaju o tome kamo njihov novac ide i kome ostaje

Ako se i sami ne uključimo u borbu protiv turističkog paradoksa, nemamo šanse za dugoročan opstanak na turističkom tržištu Europe.

Kupujmo hrvatsko je samo fraza?

Turisti su sve svjesniji i spremniji svoj novac potrošiti na lokalne usluge. Žele doprinijeti očuvanju prirode i kulture posjećene destinacije. Savjetuje ih se da biraju alternativne prijevoze. Da konzumiraju nišne turističke proizvode koje nude lokalne agencije. Da posjećuju manje popularne lokacije. Da jedu lokalnu hranu, kupuju domaće proizvode i rezerviraju noćenje kod domaćih ljudi.
 

Zašto onda mi koristimo usluge stranih buking platformi, zašto kupujemo u velikim stranim trgovačkim lancima, ne preporučujemo domaće poduzetnike, ne promoviramo lokalne proizvođače i ne nudimo samo domaće?

Već sada smo na rubu da izgubimo identitet i jedinstvenost naše turističke ponude. Cijene nekretnina lete u nebo, domaćim ljudima je teško priskrbiti krov i za stanovanje. Propuštamo prilike da zaustavimo donošenje loših propisa, propisa zbog kojih ćemo izgubiti naše plaže i obale. Rasprodaje se djedovina, a mi u džepove zabili ruke. Stranci već dočekuju naše goste.

Kad smo posljednji put pročitali etiketu nekog proizvoda i vidjeli otkud stiže? Kad smo odabrali partnera zato što je iz Hrvatske? Preporučujemo li svojim gostima samo domaće? Kupujemo li od lokalnih proizvođača potrepštine za svoje kuće za odmor, sobe i apartmane? Koliko našeg novca se odlije izvan domovine?

Odgovor na pitanje u naslovu već znate. Znate i da nije odgovorna samo maćeha država, već je odgovornost na svima nama. I zato podržimo domaće. Ostanimo svoji, povežimo se i sačuvajmo identitet hrvatske turističke ponude.