Aktualno
10.2K

Studija ranjivosti na turističku aktivnost: Koliko je vaše mjesto “pogođeno” turizmom?

Studija “Ranjivost jedinica lokalne samouprave RH na turističku aktivnosti” otkriva koliki je utjecaj turizma na pojedine općine i gradove u Hrvatskoj kroz pet parametara. Možemo provjeriti koliko je održiv turizam u našoj općini ili gradu

Nekako s proljeća… krene salva medijskih napisa, edukacija, konferencija i studija o turizmu. To je jasno i očekivano jer započinje nova sezona. O sezonalnosti našeg turizma se mnogo priča, ali rijetko se naiđe na analizu utjecaja sezonalnosti i turističke aktivnosti na gospodarstvo, a time i kvalitetu života, u gradovima i mjestima Lijepe naše.

“Ranjivost jedinica lokalne samouprave RH na turističku aktivnost” je jedna takva studija koja proučava koliko je turizam po općinama i gradovima u Hrvatskoj održiv, a izrađena je za Uplift.hr. Održivost je prikazana kroz pet različitih pokazatelja stanja domaćeg turizma u razdoblju od 2012. do 2021. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić sa Sveučilišta u Dubrovniku i dr. sc. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Pokazatelji stanja turizma su izračunati za čitavu RH, za svaku županiju i svaku jedinicu lokalne samouprave kao:

 

  1. Indeks koncentracije turizma - udio noćenja po glavi stanovnika u općini/gradu u odnosu na čitavu RH. Veća vrijednost znači veću koncentraciju, odnosno potražnju.

  2. Indeks sezonalnosti turizma - razlike prosječnog broja turista u općini/gradu po mjesecima u godini. Veća vrijednost, veća sezonalnost.

  3. Indeks ranjivosti na turističku aktivnost - umnožak indeksa koncentracije i sezonalnosti. Veća vrijednost, veća ranjivost.

  4. Udio postelja u privatnom smještaju - omjer ukupnog broja postelja i onog u domaćinstvima.

  5. Udio postelja u hotelima, hostelima i kampovima - omjer ukupnog broja postelja i postelja u hotelskom i sličnom smještaju te kampovima.

 

Privatni smještaj opet problem?

Navedena studija ranjivosti ističe veliki udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju kao uzrok sezonalnosti, a posljedično i ranjivosti općina i gradova zbog turističkih aktivnosti. Činjenica je da se broj postelja po stanovniku od 2012. povećao za 38,2%. Udio privatnog smještaja je porastao s 30,9 na 56,5%, dok je udio postelja u hotelima, hostelima i kampovima pao sa 17,2 na 15,8%.

Istovremeno, mnoge općine i gradovi podižu udio hotelskog i sličnog smještaja, a među njima su Tkon, Kolan, Motovun, Preko, Murter, Pirovac, Sali, Novi Vinodolski, Pašman, Stari Grad, Pag, Skradin, Okrug, Makarska, Umag, Vrsi, Kostrena, Povljana i 19 kontinentalnih općina.
 

Rast broja smještajnih kapaciteta u privatnom smještaju odgovara rastu potražnje, a takav razvoj ponude smještaja možemo opisati kao stihijski. Autori studije naglašavaju kako isključivo visokokategorizirani hoteli imaju svu potrebnu infrastrukturu za cjelogodišnji turizam. Zašto bi to bilo tako? Što je s cjelogodišnjom ponudom destinacije i razvojem malog poduzetništva s pratećim uslugama u turizmu?

Zanimljivo bi bilo vidjeti koliko se povećao udio visokokategoriziranog smještaja u domaćinstvima u odnosu na 2012. Bi li zorno promišljanje i planiranje turističkog razvoja cjelokupne Hrvatske, na koje pozivaju autori studije, trebalo biti utemeljeno na pokušajima smanjivanja sveukupnog kapaciteta smještaja u domaćinstvima? 

Trendovi pokazuju da privatni smještaj ima mnogobrojnu publiku. Samo podizanje kvalitete, kako smještaja, tako i cjelokupne ponude destinacije, može biti zdrav temelj održivog turizma.


Smještaja u domaćinstvima je tražen

Kao prilog toj tezi možemo uzeti za primjer turizam na Havajima o čijim problemima smo nedavno detaljnije pisali. Udio privatnog smještaja ondje je 15,8%. Problemi s kojima se suočavaju su isti oni problemi za koje su u Hrvatskoj stalno iznova optužuje veliki udio privatnog smještaja. Iseljavanje iz gradskih središta, rast cijena nekretnina, starenje stanovništva, manjak stručnog kadra i radne snage tamo već prelazi u katastrofu, iako je udio hotelskog smještaja (i to bez hostela i sl.) 55,3%, a udio privatnog smještaja 15,8%.

U 2020. godini, statističari turizma na Havajima su zabilježili 7% veću popunjenost privatnog smještaja, nego hotelskog. Taj trend se nastavio i u 2021. Stručnjaci su ga ocijenili prolaznim, zbog pandemije i potrebe za većom izolacijom na putovanjima.

Je li to samo trend ili, možda ipak, generička ponuda hotelskog i sličnog smještaja kaska u utrci za gostima koje sve više zanima lokalna kultura i život u zajednici, destinacije koje nisu obilježene velikim turističkim hotelskim resortima, individualan pristup, prirodno gostoprimstvo i tradicija?


Hrvatska interesantnija od konkurencije, potražnja jača i u ruralnom turizmu

Možda su baš manjak hotelskih kompleksa i generičke ponude razlozi pojačane potražnje, koju pokazuje i navedena studija ranjivosti. Potražnja u RH, izražena indeksom koncentracije, je u 2012. iznosila 2,02, a u 2021. 1,94. Te brojke same po sebi ne znače mnogo, ali kada se uspoređujemo s konkurencijom, Hrvatska spada među turistički najatraktivnije zemlje na Mediteranu. Broj noćenja u razdoblju od 2012. do 2019. u Hrvatskoj je udvostručen, čime smo dosegli 22,4 noćenja po stanovniku. To je značajno više od europskog prosjeka. Tek Portugal i Grčka ostvaruju veći porast.

U kontekstu županija ili JLS-ova, indeks potražnje ilustrira razlike između primorskih i kontinentalnih županija. Najveću potražnju u 2021. bilježi Istarska županija s indeksom 7,3, slijedi Zadarska s 5,7 i Primorsko-goranska s 5,6. Brojke su, očekivano, najniže u Slavoniji pa tako sve slavonske županije bilježe 0, dok, primjerice Grad Zagreb i Međimurska županija imaju indeks od 0,1.
 

Najveći porast potražnje u promatranom razdoblju je u općinama i gradovima Zadarske županije, a smanjenje potražnje je zabilježeno u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji


Indeks koncentracije turizma RH

Ako bijela boja na priloženim kartama gore označava najmanju turističku potražnju, a crvena najvišu, jasno je da se turistička slika Hrvatske u posljednjih devet godina uvelike izmijenila. Broj gradova i općina u kojima se malo i nimalo stanovnika bavilo turizmom u 2012. je vidno veći od onoga u 2021. Uzduž obale, potražnja je značajno porasla, a turizam se proširio i na zaleđe Dalmacije, kao i u mnoge općine Slavonije.
 

Povećanje potražnje je zamjetno i u Gorskom kotaru i Lici

Značajno povećanje potražnje od 2012. do 2021. bilježe gradovi i općine: Vir, Kolan, Dobrinj, Povljana, Pašman, Rogoznica, Privlaka, Jasenice, Janjina, Vrsi, Malinska-Dubašnica, Bale, Pirovac, Vrbnik, Mlina, Sveti Lovreč, Svetvinčenat, Slivno, Tkon, Ližnjan, Obrovac, Raša, Tribunj i Lastovo, a u društvu ovih primorskih mjesta je i jedno kontinentalno - Tuhelj. 


Sezonalnost u primorju se smanjuje, jača u unutrašnjosti

Pašman, Marina, Povljana, Ražanac, Posedarje, Bibinje, Kukljica, Privlaka, Selca, Smokvica i Sukošan obilježava najveći indeks sezonalnosti.

Promjena indeksa sezonalnosti

Dobra vijest je da se i u tim gradovima i općinama sezonalnost smanjuje, kao i u ostalim primorskim mjestima. Loša vijest je da se ista seli u unutrašnjost pa najveći rast sezonalnosti sada nalazimo u ruralnim destinacijama šibenskog i splitskog zaleđa te po Slavoniji.


Najranjivije općine s najvećom potražnjom

Promjena indeksa ranjivosti pokazuje sve jači utjecaj turizma na gotovo sve općine i gradove u Hrvatskoj.

Najviše povećanje je u JLS-ovima: Vir, Dobrinj, Kolan, Povljana, Pašman, Privlaka, Jasenice, Malinska-Dubašnica, Vrsi, Janjina, Rogoznica, Milna, Pirovac, Vrbnik, Sveti Lovrec, Vižinada, Mljet, Svetvinčenat, Slivno, Tkon, Bale, Omišalj, Ližnjan, Raša i Obrovac. Na kontinentu su to: Slunj, Tuhelj, Sveti Martin na Muri, Vrhovine, Saborsko, Ribnik, Lovinac, Bosiljevo, Plaški i Tounj.

Indeks ranjivosti na turističku aktivnost
 

Većina općina i gradova je bila ranjivija u 2021. na turističke aktivnosti, nego 9 godina ranije

Neke od naših značajnijih turističkih odredišta, a koje imaju dulju turističku tradiciju, bilježe smanjenje ranjivosti: Biograd na Moru, Sućuraj, Mali Lošinj, Hvar, Pag, Stari Grad, Brela, Poreč, Vodice, Lumbarda, Rovinj, Medulin, Primošten, Punat, Baška Voda, Fažana, Nin, Bol, Baška, Podgora, Lopar, Vrsar, Tar-Vabriga i Funtana.

 

​Koliki su točno potražnja, sezonalnost, ranjivost i udjeli vrsta smještaja u vašem gradu i općini, provjerite na Uplift.hr - Koliko je hrvatski turizam doista održiv?
Spremi

Najčišća zemlja na svijetu je Švicarska, Hrvatska tek na 41. mjestu

Kibernetička higijena: Niču proljetnice, niču prevaranti i prevarantice - zaštitimo se

​Crvena boja za zid: Super savjeti gdje i kada koristiti crvenu boju

3T konferencija 2023.: Stiže vrijeme umjetne inteligencije

Magneti za frižider - tržište najpopularnijeg turističkog suvenira vrijedno je više od 1,24 milijardi dolara

Domaćin na hrvatski način: Želite ponuditi drugačiji privatni smještaj? Neka bude dostupan "za sve"

Kako spojiti klimu na WiFi pa dobiti saveznika u borbi za niže režije smještajnog objekta

​Najbolje grijanje za kupaonicu: Koje je top rješenje za grijanje kupaonice?

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Ne dolazite na Havaje - turizam je samo podmukla kolonizacija

UNWTO: Oporavak turizma brži od predviđenog, snažan rast zabilježen na Mediteranu

Popularno: