Ideje i trendovi
92

Košnica, dupin ili otok: Moć (p)osvajanja komadića sreće u promociji destinacije

PRIČAM TI PRIČU: Znate li da jednim klikom možete postati posvojitelj košnice i time direktno sudjelovati u očuvanju bioraznolikosti? Isto tako možete posvojiti dupina, stablo, pa čak i dio plaže, te time postati njihov skrbnik ili pokrovitelj. Što se krije iza ovih pojednostavljenih mogućnosti i što nam poručuju?

Iako isprva zvuči nepovezano, ovaj koncept "usvajanja" se može opisati i kao storytelling u opipljivijem obliku. Mnoge organizacije ili destinacije su otišle korak dalje od pukog prenošenja priče: različita posvojenja daju mogućnost dobrovoljnog obvezivanja i razmjene djelića sebe kroz odgovornost, ali i radost sudjelovanja u zajedničkoj priči dobročinstva, brige i osviještenosti.

U većini slučajeva radi se samo o deklarativnom posvojenju, u kojem primjerice "posvojitelj" dupina uplati određeni iznos organizaciji koja istražuje  ili se brine o ovoj životinjskoj vrsti, a zauzvrat dobiva certifikat ili zahvalnicu, možda i članstvo ili još neki znak pažnje. Najbliži dupini za posvajanje su iz našeg jadranskog akvatorija preko Instituta Plavi svijet.

oprashi.eu poziva na usvajanje košnice
oprashi.eu poziva na pridruživanju u spašavanju vitalnih oprašivača usvajanjem košnice i podržavanjem pčela. Svaki usvojitelj dobiva med, certifikat i priliku da sudjeluje u očuvanju bioraznolikosti


Priroda i društvo

Ova ideja nije uopće nova, dapače, neki koncepti posvajanja uspješno opstaju desetljećima i to nama nadohvat ruke. Jedan od takvih primjera je i Botanički vrt u Zagrebu koji godinama omogućuje različita posvajanja koja potpomažu brigu o vrtu. Posvojiti se može skoro sve: biljka trajnica, grm, stablo ili klupa. Radi se, naravno, o načelnom posvajanju jer ono što je posvojeno ostaje u vrtu, a posvojitelj dobiva zahvalnicu, te graviranu pločicu s imenom donatora i porukom koja se onda postavlja na biljku ili klupu.

Posvajanje - Botanički vrt
Izvor: https://www.facebook.com/botanickivrt.pmf

Posvojena klupa je utjelovljenje i nečije priče, kao i svjedočanstava osoba koje su htjele posvetom na klupi ostaviti trajni podsjetnik sebi i drugima o lijepim trenucima koji ih vežu za mjesto ili osobu. Ovo je slikoviti primjer kako priča (glavna tema našeg storytelling serijala) može oživjeti i nastaviti živjeti trajno ugravirana ne samo u prostor, nego time i u sjećanje. Na jedinstveno emotivan način koji zahtijeva i trenutak zastajanja kraj klupe ili grma, zamišljanja nekog tuđeg života ili situacije sve ove asocijacije postaju bogat alat za pamćenje, opuštanje u trenutku i pridavanje emotivne vrijednosti nekom mjestu. Možemo li nešto naučiti iz ovog primjera za sebe ili svoje mjesto?

Jedna od najrasprostranjenijih posvajanja su ona ugroženih životinjskih vrsta diljem svijeta. Najdostupniji program je onaj od WWF-a koji priču o spašavanju pojedinih vrsta od doslovnog izumiranja provodi u stvarne aktivnosti očuvanja staništa. Pomalo apstraktnom, iako nadasve emotivnom porukom Adopt a better future (engl. posvoji bolju budućnost) komunicira se da "simbolično" usvajanje životinje pomaže ponovno oživjeti naš svijet.  Time se i efikasno prenosi alarmantan poziv na akciju. Dostupne vrste uključuju pande, gorile pa i pingvine, koji su iz nekog razloga najpopularniji.
Posvajanje WWFIzvor: https://donate.wwf.gr/en/adoptions


Posvajanje prostora ili kako se nezaboravno vezati uz neko mjesto

Onima koji razmišljaju dalekosežnije, a rade u turizmu, može biti od posebnog interesa ideja posvajanja prostora.

Nedavno je jedan sličan koncept iz Skandinavije odjeknuo poput vijesti, te tako stigao i do naših medija. Naime, Švedska je otvorila natječaj posvajanja jednog od njihovih pet otoka na godinu dana. Uvjeti za usvajanje otoka su snimanje videa u kojem objašnjavamo razlog zašto mislite da baš mi trebamo osvojiti status skrbnika jednog od otoka tijekom godinu dana. Najkreativniji prijavitelji će biti objavljeni kroz svibanj 2026. Svaki od pet pobjednika će dobiti diplomu, formalni ugovor s pravima i obvezama te povratnu kartu do Švedske. Tijekom godinu dana moći će kampirati, plivati, dovesti prijatelje i uživati u prirodi, uz obvezu poštivanja okoliša i divljih životinja.

Otvoreno možemo reći da se ovdje radi o marketinškoj kampanji, ali takvoj koja priču o destinaciji pretvara u nešto potpuno novo, pa poslušajmo:

Privatni otoci dugo su bili vrhunac luksuza. Nedavno smo demokratizirali taj san pruživši ljudima priliku da osvoje vlastiti otok. Zašto? Zato što Švedska ima više otoka nego bilo koja druga zemlja. Točno 267.570. Dobrodošli u Švedsku - luksuz drugačije prirode.

Usvajanje otoka u Švedskoj
Izvor: visitsweden.com/your-swedish-island/

Bit će zanimljivo pratiti proglašenje dobitnika te njihove vijesti o posjeti Švedskoj i posvojenom otoku. Sve upućuje na nezaboravnu priču!
 

Na što vas asocira posvojenje plaže?

Dok je švedski primjer jasno osmišljen za promociju, postoji niz slučajeva lokalnog odjeka koji su manje eksponirani i puno praktičniji. Dosta je rasprostranjen koncept posvajanja cijelih plaža ili određenih dijelova plaže, ali od strane lokalne zajednice. Ova vrsta posvajanja je bliža ideji skrbi o nekom prostoru, i vrlo je konkretna. Najčešće se radi o organiziranom čišćenju plaža. Otpad kao prioritet ne začuđuje s obzirom da svi živimo na obalama istih mora ovog planeta i borimo se protiv zajedničkog problema otpada koji se svakodnevno taloži na našim plažama.
 

Posvojitelji su grupe građana koje se obvezuju u određenom razdoblju održavati akcije čišćenja. Neke organizacije ove akcije iskorištavaju i za istraživanja o podrijetlu otpada i organiziraju vaganje na licu mjesta, sve potrebne alate i materijale

Koja se priča prenosi iza ovakvih akcija? Nije zlato sve što sja, pa i obratno. Naime, u jednom praktičnom priručniku o skrbi o plaži ističe se da ovakva aktivnost diže moral i čini ulogu u zajednici jasno vidljivom, olakšava nošenje s izazovima zagađenja jer su rezultati mjerljivi i odmah vidljivi, otvara mogućnosti sudjelovanja u znanstvenim istraživanjima koja onda vode prema unapređenju zakona o zaštiti mora. Treba li navesti još razloga?

Adopt a Beac Handbook
Izvor: https://www.blueoceansociety.org/wp-content/uploads/2025/04/Adopt-a-Beach-Handbook-updated-2025.pdf

Skoro identični primjeri se mogu pronaći vezano uz rijeke i izvore. Mnoge organizacije svoje redovne aktivnosti i volontiranje pretaču u koncept "posvajanja" jer time dodatno emotivno vežu osobu uz neku ideju ili mjesto. Kad je nešto naše, onda sigurno nije ničije.

Posvajanje rijeke
Adopt a river (engl. posvoji rijeku) - projekt kojim škole posvajaju rijeke (ali i jezera i močvare) prihvaćen od UNESCO-a na One Water Summit-u
https://oneplanetsummit.fr/en/coalitions-82/adopt-river-303


Posvajanje kao emotivni most između mjesta i pojedinaca

U našim prostorima, nažalost, više dolazi do izražaja prisvajanje nego posvajanje, pogotovo kad je riječ o pomorskom dobru. U svjetlu poduzetničkih projekata ne samo s pogledom na more, nego i građevinskim intervencijama koje često blokiraju ili izrazito mijenaju izlaz na more, lako je izgubiti vjeru u to da nešto možemo vratiti u prvobitno stanje, kako nas motivira ranije navedeni poziv iz WWF-a "Usvoji bolju budućnost". Mnoge naše udruge već predano rade na čišćenju podmorja i plaža, i ti pokreti zaslužuju mnogo više pozornosti i odaziva, a akcije poput posvajanja su upravo koncept kojim se mogu očuvati neki od nama pa život važnih područja koja vape za kontinuiranom skrbi. Ne trebamo očekivati od sezonskih posjetitelja da usvajaju naše plaže, ali svojim stavom i angažmanom možemo pokazati da netko negdje brine, a kod ovakvih primjera, što uže, lokalnije i konkretnije, to je priča o našem mjestu bolje ukorijenjena, a emocija koja iz toga proizlazi postaje nezaboravnom.
 

Reflektiranje na turizam

Ono što današnji turizam, slobodno možemo reći, muči, je besmisleni protok putnika čije brojeve nerijetko ne možemo savladati. Naše gradske jezgre ostaju bez domaćih stanovnika, da samo nabrojimo jedan od simptoma, i time smo definitivno u tijeku s trendovima turizma najrazvikanijih destinacija svijeta. To nije samo naš problem koji si trebamo predbacivati, ali rješenja i dalje trebamo neumorno nastaviti tražiti.

Konceptom posvojenih područja, zaštićenih vrsta, autohtonih građevina pa makar i posvojenih klupa na rivi možemo doprinijeti da se svakom tom pojmu doda povijest, dublje značenje i pripadnost što će mnoge prolaznike pa makar samo na trenutak zaustaviti. Usporavanjem cijelog doživljaja naših posjetitelja, koliko god to utopistički zvučalo, je jedan od načina kako možemo pridonijeti da nam turizam bude poluga za promjene koje želimo vidjeti dublje u društvu, a ne puka ekonomska sezonska injekcija od koje se onda oporavljamo do sljedeće doze.

 

Kroz našu kategoriju storytelling-a smo i mi htjeli podići emotivni most između našeg portala i čitatelja, na način da se kroz različite priče povežemo i razmijenimo emocije. Dok smo o storytellingu pisali i pričali, u biti smo ga i živjeli. Ovim putem vas pozivamo da posvojite jednu od naših kategorija sadržaja, i da njoj doprinesete autorskim tekstom. Ili, podijelite s nama ideju "posvojenja" koja bi mogla zaživjeti - rado ćemo je podijeliti i pomoći da se za nju čuje!

 


Natalia Krešić je autorica bloga Odmor na zadatku koji se bavi temama turizma, marketinga i održivog razvoja. Savjetnica za brending i promociju manjih subjekata u turizmu, te voditeljica obiteljskog smještaja u Zagrebu.

Spremi

Akontacija za smještaj u turizmu – za i protiv

Međimurju Green Destinations - prva regija u Hrvatskoj s ovom prestižnom nagradom

Razumijevanje 7 faza realizacije putovanja za postizanje većeg broja rezervacija

Channel manager Hrvatska: Što nudi domaće tržište softvera?

Besplatna radionica marketinga za obiteljski smještaj u Sisku

Ringo pametna brava: Zbogom čekanju gostiju i majstora

Nove izmjene zakona: Uvodi se pojam "domaćin", suglasnost stanara bit će potrebna i postojećim iznajmljivačima

Ispunite Zahtjev za odgodu plaćanja paušala do 31.3. na stranicama ePorezne

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Jedva čekamo pobjeći od kuće, a onda tražimo mjesto gdje se osjećamo kao kod kuće - kako to?

Popularno: