Potrošnja turista u Hrvatskoj porasla, ali i nezadovoljstvo ponudom u destinaciji

Rezultati istraživanja Instituta za turizam Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj - TOMAS ljeto 2017. predstavljeni su 6. veljače, u Ministarstvu turizma. Konferenciji za medije su prisustvovali Gari Cappelli, ministar turizma, Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice i Zrinka Marušić, voditeljica projekta TOMAS u Institutu za turizam. 

Ovo je bilo deseto po redu ovakvo anketiranje turista, a posljednje izdanje istraživanja je provedeno u 2014. godini. Do idućeg nećemo morati čekati toliko dugo - planira se već u idućoj godini kao temelj za izradu nove strategije razvoja turizma i kao instrument za evaluaciju postignuća u skladu sa Strategijom razvoja turizma RH do 2020.

"Još za ovog mandata ćemo vidjeti rezultate i što smo točno uspjeli napraviti u ove četiri godine", naglasio je Cappelli, koji je izrazio zadovoljstvo dijelom rezultata, ali i priznao da se u nekim segmentima mora puno bolje. Ističe kako je TOMAS ljeto 2017. izvrsna prilika da prepoznamo slabosti domaće turističke ponude i popravimo greške.

Veća prosječna potrošnja gostiju

Istraživanje se provodilo u 67 destinacija sedam primorskih županija, u razdoblju od srpnja do listopada. Iduće istraživanje bi, po prvi put, trebalo obuhvatiti čitavu Hrvatsku. Saznali smo da se prosječna dob turista u Hrvatskoj nije mijenjala. I dalje je prosjek 40-ak godina, ali raste udio obrazovanijih gostiju te njihova platežna moć - značajno veći je udio gostiju iz kućanstava s mjesečnim primanjima većim od 3000 eura - 26 posto ih je bilo 2014. godine u odnosu na prošlogodišnjih 40 posto.
 

U skladu s tim, raste prosječna dnevna potrošnja po gostu za 19 % i iznosi 78,8 €, dok je u 2014. godini iznosila 66 €.

Gosti će polovicu novca za odmor potrošiti na troškove smještaja, 17 posto će izdvojiti za hranu i piće izvan smještajnog objekta, 12 posto na shopping, a ostatak, tek 19 posto će uložiti u kulturne i zabavne sadržaje u destinaciji. 

Najviše troše:

• gosti iz SAD-a - 158 €,
• Britanci - 139 €,
• Španjolci - 126 €,
• Rusi - 121 € te
• Skandinavci - 119 €.

Veća potrošnja gostiju iz ovih zemalja je uvjetovana i skupljim smještajem - oni češće odsjedaju u hotelima gdje je noćenje značajno skuplje od onog u obiteljskom smještaju. 

Najviše putovanja u paru

Iako je na posljednjim FOS-u istaknuto kako sve više gostiju putuje u grupama, TOMAS pokazuje kako naši gosti ipak najviše vole putovati u društvu partnera - čak 48 posto, dok je obitelji s djecom manje - 38 posto. U društvu prijatelja putuje tek 9 posto gostiju. 

Trećina turista u Hrvatsku stiže po prvi put, što je 15 posto više nego u 2014. godini. Više novih gostiju utječe i na trendove rezerviranja smještaja pa je tako veći udio gostiju koji mijenjaju destinacije i smještaj unutar Hrvatske. Oni žele u jednom posjetu vidjeti što više od onoga što Hrvatska nudi pa u prosjeku ostaju 10 dana, ali rijetko u jednoj destinaciji ili u jednom smještajnom objektu.

I dalje najviše gostiju stiže automobilima, čak 78 posto, a korištenje zrakoplova raste tek za 4 postotna boda, s 11 na 15 posto, unatoč nastojanjima da se Hrvatska afirmira kao aviodestinacija.


 

U usporedbi s 2014. godinom, kada nas je 75 posto gostiju posjetilo zbog sunca i mora, u 2017. godini je turista s takvim motivom znatno manje, samo 55 posto.

Osim pasivnog odmora u destinaciji, gostima su važni iskustva i doživljaji, gastronomija, prirodne ljepote, zabava, sport i rekreacija, a značajno manje novaca su potrošili na kulturu, wellness, zdravlje, golf i slično.

Podatak da je kod prvog ovakvog istraživanja provedenog 1997. godine, Internet kao izvor informacija o destinaciji koristilo tek 1,5 posto ispitanih, ne iznenađuje. Znamo da je danas nezamjenjiv u promociji i prodaji smještaja te brendiranju destinacije. 44 posto turista ga koristi za planiranje odmora u Hrvatskoj u 2017. godini, i to najviše se koriste društvene mreže, potom stranice internetskih oglašivača smještaja, pa stranice TZ-ova i različiti blogovi. 12 posto gostiju je prošlu godinu došlo bez rezervacije smještaja, pri čemu oni koji rezerviraju smještaj vole online rezervacije.

Domaćini zaslužni za zadovoljstvo gosta

Manji je udio gostiju koji su izjavili da se nemaju na što potužiti, nego što je to bio slučaj prije tri godine. Turisti se najviše žale na manjak sadržaja u destinaciji, neljubaznost lokalnog stanovništva, kvalitetu hrane u restoranima, mogućnosti za kupnju i raznolikost sportskih sadržaja. Najlošiju ocjenu je dobila nova kategorija istraživanja - program za loše vrijeme. 
 

Za pozitivne ocjene su zaslužni domaćini čija je ljubaznost u smještajnom objektu ocijenjena izvrsnom i boljom u usporedbi s konkurentskim zemljama kao što su Italija, Španjolska, Turska i Grčka.

Osim ljubaznosti, gosti su izvrsnim ocijenili i prirodne ljepote Hrvatske, mogućnosti za obiteljski odmor, osobnu sigurnost te opću atmosferu svojeg odmora. Uređenje plaža i biciklističkih staza je također dobilo veće ocjene u usporedbi s 2014. godinom. 

Destinacijski menadžment mora bolje

"Fali više događanja u destinaciji - gost ne želi više samo ležati na plaži pod suncem, traži i neku drugu ponudu, a na toj ponudi moramo svi zajedno više raditi. Najveći nam je izazov pred i posezona, ali rast ponude u glavnoj sezoni, pa će ova anketa biti uputa mnogim destinacijskim menadžerima i stručnjacima koji će morati više raditi na atraktivnostima destinacije", zaključio je Cappelli.
 

Kvaliteta smještaja je ocijenjena vrlo visoko, ali bez sinergije s lokalnom zajednicom i učinkovitog upravljanja atrakcijama destinacije, manje će nam se gostiju vraćati, a teško ćemo potaknuti daljnju potrošnju.

Rast zadovoljstva gostiju u nekim segmentima, ali i manje ukupno zadovoljstvo gostiju unutar nekih destinacija, dobar su putokaz za razvojne smjernice hrvatskog turizma. Kompletna studija će biti objavljena u ožujku kada ćemo imati priliku saznati više o navikama i željama svojih gostiju kako bismo bili efikasniji u podizanju kvalitete svojih turističkih usluga.