Glavna turistička sezona se primiče kraju, a mediji donose vijesti o manjem broju gostiju i lošim rezultatima glavne sezone. Navode i kako nas čekaju dobar rujan i listopad, koji bi mogli pratiti pozitivne rezultate predsezone pa razloga za žaljenje ne bi trebalo biti.
Između ostalog, domaćoj turističkoj ponudi se zamjeraju visoke
cijene smještaja i usluga ugostiteljskih objekata.
"Cijene neopravdano lete u nebo", kažu mnogi komentatori turističkih zbivanja, zgražajući se nad cijenama apartmana, obroka u restoranima i pića po trgovinama na moru.
Najnovija statistika Eurostata, koji je 24. kolovoza objavio usporedbe cijena zemalja članica EU (i EFTA-e), pokazuje kako je Hrvatska još uvijek među cjenovno pristupačnijim zemljama. Statistički obrađene cijene su za 2017. godinu, ali čak i uz rast od 100 %, u nekim segmentima tržišta bismo jedva dostigli prosjek EU.
Eurostat ne otkriva jesu li promatrani troškovi prosjek cijena u svim destinacijama Hrvatske ili su za referentne cijene uzete one u jednom gradu, primjerice u
Zagrebu. Činjenica je da naše najposjećenije destinacije, poput
Dubrovnika ili
Splita, često nude turističke usluge i po dvostruko većim cijenama (i više), nego manje popularna mjesta, a jeftinije bismo prošli i u hrvatskoj metropoli.
Pa tako, prema
Eurostatu, što se ukupnih životnih troškova tiče, Hrvatska spada među povoljnije zemlje sa 63,7 % troškova od prosjeka EU. Jeftinije od nas su Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Bugarska. Najskuplji je Island, gdje bi potrošili čak 172 % više novca u odnosu na prosjek zemalja EU.
Grčka je također skuplja od nas s 82 % prosječnih EU troškova, kao i Španjolska s 93 %.
Skupa odjeća i hrana u Hrvatskoj
Hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj nisu jeftini, nesrazmjerno platežnoj moći hrvatskih građana. Karakteristično je za nizak životni standard da su svakodnevna dobra, a to su ona bez kojih je život neophodan, poput hrane i odjeće, skupa.
I kontakt je u Hrvatskoj skup - blizu smo prosječnim europskim cijenama s 90,6 % troška na internetske, telefonske i poštanske usluge.
Cijene hrane u Hrvatskoj su gotovo jednake prosječnima u EU, tj. 96,5 % prosjeka EU, a odjeća je još skuplja s 99,3 %. Jeftiniju prehranu nude Portugal, Latvija, Španjolska, Estonija, Velika Britanija, Slovačka, Češka, Mađarska, Litva, Bugarska, Poljska, s najjeftinijom Rumunjskom.
Zdravstvo u Hrvatskoj upola jeftinije nego u EU
Zdravstvene usluge u Hrvatskoj koštaju duplo manje od EU prosjeka, a što se tiče alkohola, cigareta i stanovanja, od nas su jeftinije samo Slovačka (Litva kod stanovanja, Češka kod namještanja i opremanja stambenih prostora), Poljska, Mađarska, Rumunjska i Bugarska.
Rekreacija i kultura su jeftiniji samo u Litvi, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, kao i edukacija, gdje se među jeftinijima našla još i Slovačka. Zanimljivo je da su najviši troškovi školovanja u Luksemburgu i iznose čak 313,6 % od
prosječne cijene edukacije u EU.
Cijene u ugostiteljstvu ipak među najnižima u Europi
Hrvatska je pri dnu ljestvice po visini cijena u ugostiteljstvu. U ovom segmentu statističkih podataka su obuhvaćeni restorani, kafići, barovi, hoteli i sav ostali smještaj za kratkotrajan najam, uključujući i apartmane,
sobe i kuće za odmor.
Tu je Hrvatska skuplja od Litve, Mađarske, Češke, Rumunjske i Bugarske, sa 73,2 %. Od nas je skuplja Grčka (81,8 %), Slovenija (82,2 %), Španjolska (85,7 %), Italija (105,2 %), Austrija (105,2 %), i ostali, uz još jednom najskuplji Island s 185,8 %.
Najskuplje Danska i Luksemburg
Eurostatovi podaci uključuju Island, Norvešku i Švicarsku, kao članice Europske slobodne trgovinske zone (EFTA) iako navedene države nisu članice EU. Najskuplje europske zemlje su Danska i Luksemburg s čak 41 % višim ukupnim troškovima od prosječnih u EU. Slijede ih Švedska s 35 %, Irska s 28 %, Finska s 23 % i Velika Britanija sa 17 % višim troškovima.
Najjeftinija je Bugarska s 56 %, Rumunjska s 52 %, Poljska s 47 %, Mađarska s 42 % i Litva sa 40 % nižim troškovima od prosjeka EU.
Koje su zemlje najjeftinije, a koje najskuplje u EU?
1. Bugarska 44
2. Rumunjska 48.4
3. Poljska 53.2
4. Mađarska 58.3
5. Litva 60.2
6. Hrvatska 63.7
7. Češka 64
8. Slovačka 65
9. Latvija 68
10. Estonija 74.2
11. Grčka 82.2
12. Malta 82.3
13. Portugal 82.8
14. Slovenija 84.2
15. Cipar 90.1
16. Španjolska 93
116
1177. EU 100
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
