Zaobilaze li coolcation putovanja mediteranske zemlje?

Dok se grijemo na (ne)ugodnih tridesetak stupnjeva Celzijusovih, a još je lipanj i ljeto je službeno tek otpočelo, maštamo već o prohladnim večerima, dugačkim rukavima i svježini, ako ne zimskih, a onda berem jesenskih dana. Putovanja po Sredozemlju su sve vruća i napornija. Dugačke kolone prema moru, dok titra vrućina koja se diže s asfalta, nekako su se skratile. Ni more više nije jamstvo osvježenja. Sve češće se ljeti ide - u planine.

Coolcation je pojam koji opisuje novitet u svijetu putovanja. Kombinacija je to engleskih riječi “cool” (hladno) i “vacation” (odmor). Označava čitavi pokret i novu nišu koja komunicira s ljudima koji više ljeti ne putuju morima. Radije biraju za svoj odmor biraju područja s nižim prosječnim temperaturama zraka. Putuju ka sjeveru, na planine ili hladnije vode - u svrhu izbjegavanja vrućina u popularnim ljetnim destinacijama.
 

Čemu coolcation putovanja?

Odgovor nam je jasan - globalno zagrijavanje čini ljetne vrućine sve ekstremnijima, temperature obaraju rekorde, dok je turista manje. Oni traže ugodnije destinacije.

Sve dostupne analize tržišta su složne - pretrage za “cooler holidays” su skočile za 300 % tijekom prošle godine. Mogli bismo očekivati rekordne turističke statistike u zemljama poput Islanda, Norveške i Finske.
 

Nove generacije turista više cijene ugodnu klimu i boravak u prirodi koji ne traži nabacivanje visokih zaštitnih faktora i nošenje rashladne opreme

Digitalni nomadi također cijene boravak u ugodnijim zemljama, kako bi kroz coolcations pronašli idealnu ravnotežu između rada i odmora.

Jesmo li dovoljno "hladni"?

Zanimljivo je da se Hrvatska često spominje na listama coolcation destinacija. Iako se na prvu loptu ne čini kao klasična coolcation destinacija, Hrvatska krije brojne adute za turiste koji traže predah od vrućine. 

Gorski kotar i Lika nude dovoljno niske temperature za sve coolcation ljubitelje. Guste šume, planinski vrhovi, mrzla jezera i rijeke. Ove su naše regije idealne za planinarenje, biciklizam, rafting, ili jednostavno opuštanje u svježem zraku. Primjerice, Nacionalni park Risnjak, Zeleni vir ili Plitvička jezera fantastične su prirodne ljepote uz ugodnije temperature.

I Kontinentalna Hrvatska ima svoje dragulje. Slavonija, Baranja i središnja Hrvatska su savršenstvo za ruralni turizam, boravak na seoskim imanjima, istraživanje parkova prirode, poput Kopačkog rita, dvoraca i termalnih izvora. Ovdje su ljeta ugodnija nego na obali, uz bogatu gastronomsku ponudu.

Unutrašnjost Istre je poznata po slikovitim gradićima, kao što su Motovun i Grožnjan, popularni jer nude mirnije okruženje. Na Kvarneru, zaleđe Crikvenice ili Opatije, odnosno obronci Učke, također mogu biti odličan izbor za bijeg od vrućine.
 

Rana i kasna sezona na obali je za one koji ipak žele boravak uz more, ali bez ekstremnih vrućina i gužvi. Svibanj, lipanj, rujan i listopad su savršeni su mjeseci za coolcation na Jadranu. More je još uvijek toplo za kupanje, ali temperature zraka su umjerenije, a mjesta manje opterećena turistima

To znači mirnije istraživanje obalnih gradova, nacionalnih parkova uz more - Kornati, Krka, Mljet - i uživanje u lokalnoj gastronomiji. Turizam se mijenja, ali tu mijenu možemo iskoristiti, prihvatiti i shvatiti da je ovo prilika za dulju sezonu, građenje kvalitetnije ponude i cjelogodišnje prihode od turizma i ugostiteljstva.