Aktualno
2.7K

Utjecaj globalnog zagrijavanja na turizam u Europi: Najugroženije su Grčka, Italija, Španjolska i Portugal

Studija o utjecaju globalnog zagrijavanja na turizam europskih zemalja proučava nekoliko scenarija, ovisno o porastu prosječnih svjetskih temperatura

Teško da itko više može zanijekati klimatske promjene i globalno zagrijavanje. O uzrocima je nezahvalno raspravljati, ali činjenica da je ono tu je neosporna. U nekim ne tako dalekim ljetima, kojih se većina nas jako dobro sjeća, Velika Gospa je najavljivala promjene - odmah iza pale bi prve kiše, zapuhnule burini i burice.
 

Posljednjih ljeta, pa tako i ovo, vrućina ne popušta i prijeti da će nas uvesti u rujan na toplinskim valovima

Vratimo se u 2015. godinu kada su se države članice EU sastale u Parizu i sklopile tzv. Pariški sporazum. Već tada je bilo jasno da se zemaljska balota ubrzano zagrijava i da je potrebna suradnja svih zemalja kako bi se ublažili negativni društveni i gospodarski učinci na klimu koji potiču rast temperature na svim kontinentima.

Pariškim sporazumom bi Europa trebala do 2050. postati klimatski neutralna s dugoročnim ciljem zadržavanja prosječne svjetske temperature na razini od 1,5 Celzijevih stupnjeva. Sporazum je ratificiralo 118 zemalja, među kojima su, osim europskih, i druge razvijene zemlje, poput Kine, SAD-a, Japan, Meksiko, čak i Rusija.


Utjecaj globalnog zagrijavanja na turizam u EU

Jesu li mjere propisane i potpisane Sporazumom dovoljne za usporavanje ili zaustavljanje globalnog zagrijavanja, vrijeme će pokazati. U svakom smislu. Međutim, već sada se rade projekcije, odnosno, predviđanja što će se događati u slučaju jačeg globalnog zagrijavanja.

Posljednja takva studija se bavi utjecajem globalnog zagrijavanja na turističke migracije u europskim zemljama. Studija iz svibnja ove godine pod nazivom “Regionalni utjecaj klimatskih promjena na potražnju u europskom turizmu” grupe španjolskih stručnjaka se bavi turističkim projekcijama do 2100. u četiri scenarija - uz zagrijavanje do 1,5, 2, 3 i 4°C.
 

Sjever Europe privlačniji od Mediterana?

U slučajevima zagrijavanja do 2°C većina europskih regija, tj. 80%, neće osjetiti značajnije utjecaje na turizam, a odstupanja u potražnji će se kretati između -1 i +1 posto.

Međutim, s porastom temperatura od 3 ili 4°C regionalna turistička slika Europe će se značajno mijenjati.

Potražnja za turizmom u obalnim regijama se biti manja oko 10%, a pojačat će se potražnja za sjevernim obalnim regijama Europe. Konkretno se predviđa smanjenje potražnje za grčkom obalom od 9.12% i povećanje od 15.93% za zapadni Wales.


Karta turističke potražnje u Europi u slučaju porasta globalnih temperatura

Izvor: Regional impact of climate change on European tourism demand, Matei, N.A., García-León, D., Dosio, A., Batista e Silva, F., Ribeiro Barranco, R., Císcar Martínez, J.C, 2023.

 


Najveći gubici se projiciraju se za Cipar, Grčku, Španjolsku, Italiju i Portugal - veći od 5%, a najveći dobitci očekuju Njemačku, Dansku, Finsku, Francusku, Irsku, Nizozemsku, Švedsku i Veliku Britaniju.


Što ako se prosječna temperatura poveća za 3°C?

Jasno je da će gospodarstvo doživjeti značajne promjene, posebno sektori turizma, poljoprivrede i ribarstva.

Češće vremenske neprilike već doživljavamo, njihova učestalost će rasti. Utjecaj na dostupnost resursa, hrane i vode, teško je predvidjeti, kao i migracije i sukobe koji bi iz toga mogli nastati. Širenje zaraznih bolesti podržat će širenje komaraca i drugih prijenosnika iz tropskih područja.

Zagrijavanje mora pojačat će kiselost uslijed povišene emisije i apsorpcije ugljičnog dioksida, pri čemu će morski svijet biti ozbiljno ugrožen. O opstanku i raznolikosti vrsta uslijed aktualnih klimatskih zbivanja već je rečeno mnogo.

Što mi možemo učiniti? Možda ništa, možda je kasno, možda nije na nama da išta činimo, te promjene moraju stići odozgor, a možda bismo baš mogli malo savjesnije odvajati otpad, savjesnije trošiti i kupovati, i možda… možda bismo već danas mogli posaditi neko drvo. Drvo koje pripada našem podneblju, koje upija ugljični dioksid i smanjuje stakleničke plinove. Da, ona kostela u dvoru najesen će odbaciti lišće i napraviti strašno smeće, ali nećemo ju zato posjeći jer je njena hladovina prirodna klima, njeno korijenje upija višak vlage, drži zemlju na okupu i dom je sitnih životinjskih vrsta koje u njenoj raskošnoj krošnji čuvaju i naš opstanak na Zemlji.

Spremi

Besplatne edukacije za privatne iznajmljivače u Trogiru, Splitu, Poreču...

Bicikl, kajak i SUP - uhvatite priliku za dodatnu zaradu!

Europa Europljanima više nije zanimljiva

Zima u Hrvatskoj: Za jaču otpornost moramo prvo izliječiti nepovjerenje, a ostale bolesti će se povući same

3 milijuna eura pomoći privatnim iznajmljivačima Crne Gore

EU prijedlog: Digitalni zeleni certifikat kao COVID putovnica za koju nije nužno biti cijepljen

KVIZ UTORKOM: Koliko dobro poznajemo svoju domovinu?

Udruga privatnih iznajmljivača Zagreb: Želimo da oni koji odlučuju o turizmu i nas pitaju za mišljenje

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Sve popularnija modularna putovanja potiču last minute rezervacije smještaja

Turizam i dalje najbrže rastući segment svjetske ekonomije s procjenom vrijednosti od 15,5 bilijuna USD do 2033.

Popularno: