Aktualno
8.8K

Austrijanci među gostima iz EU koji najviše troše na putovanja, Česi i Mađari najmanje

Europske statistike pokazuju da su najrastrošniji gosti iz Švicarske, Luksemburga i Austrije, dok su Latvijanci, Rumunji i Česi na posljednjim mjestima ljestvice turističke potrošnje

U sjeni protesta diljem Europe protiv masovnog turizma i njegovih fatalnih učinaka na okoliš i društvo, prolaze izvješća eVisitor sustava o novim rekordima turističke sezone kod nas.

Od početka godine do kraja kolovoza su zabilježene dvoznamenkaste brojke postotaka rasta što znači 14 % više dolazaka i 13 % više noćenja nego lani. Ukupno je ostvareno 85 milijuna noćenja, od čega gotovo 32 milijuna samo u kolovozu.
 

Zanimljivost: Podaci eVisitora potvrđuju kako je sezonalnost i dalje glavna odlika našeg turizma. Međutim, ljetne gužve nisu svojstvene samo nama. 1 od 3 noćenja u destinacijama EU je ostvareno u dva mjeseca glavne sezone, srpnju i kolovozu. Ipak, Eurostatova istraživanja pokazuju kako je sezonalnost najviše izražena upravo kod nas - 62 % svih noćenja u Hrvatskoj je ostvareno u ova dva mjeseca, slijedi nas Bugarska s 46 % pa Grčka s 43 %.


Najviše noćenja je ostvareno u domaćinstvima čiji su kreveti bili zauzeti 13 milijuna puta. Najčešće su nas posjećivali Nijemci, Slovenci, Austrijanci, Poljaci i Talijani, a i kontinentalna Hrvatska bilježi rast od 18 % s 1,4 milijuna ostvarenih noćenja.

Najpopularnije domaće destinacije su:
  1. Rovinj
  2. Dubrovnik
  3. Poreč
  4. Medulin
  5. Umag
  6. Split
  7. Mali Lošinj
  8. Crikvenica
  9. Pula
  10. Novalja

Brojke rastu, ali nas vesele sve manje. Sve smo svjesniji važnosti održivog razvoja turizma kako bismo sačuvali naše prirodne i kulturne ljepote te izbjegli zamke masovnog turizma i njegov pogubni utjecaj na društvo. O turističkoj potrošnji u domaćim destinacijama ne znamo puno. Priča se o važnosti podizanja kvalitete smještajne ponude i privlačenja manjeg broja turista, ali onih koji troše više.
 

Turistička potrošnja građana EU

Koga bismo mi to, zapravo, trebali privući i koja europska turistička tržišta bi nam trebala biti najzanimljivija kako bismo ugostili putnike koji se ne ustručavaju potrošiti koju kunu više u destinaciji?

Turistička potrošnja je ukupan trošak turista kojeg ostvaruje prilikom putovanja i boravka u destinaciji. Turistička potrošnja obuhvaća troškove prijevoza, smještaja, hrane i pića u destinaciji te ostale izdatke kojima se pokriva motiv dolaska u destinaciju - izleti, zabava i slične aktivnosti. U ukupnu potrošnju nisu uključeni izdaci za trajne i vrijedne proizvode, primjerice kupovina suvenira i slično.

Posljednje statistike Eurostata pokazuju koliko je prosječni građanin pojedine Europske zemlje spreman potrošiti na putovanje. Statistike su objavljene u kolovozu ove godine, a podaci su za 2015. godinu.

 
Zemlja Eura po osobi / 2015.
Švicarska 746,8
Luksemburg 743,91
Austrija 609,51
Malta 593,93
Belgija 564,86
Irska 476,68
Cipar 448,14
Njemačka 427,59
Francuska 341,17
EU 320,17
Finska 311,57
Danska 306,69
Grčka 287,35
Slovačka 266,45
Švedska 246,85
Hrvatska 238,72
Španjolska 221,6
Slovenija 212,61
Estonija 203,8
Litva 201,1
Poljska 189,83
Bugarska 160,62
Portugal 156,27
Mađarska 129,8
Češka 125,93
Rumunjska 116,98
Latvija 116,83
V. Britanija podaci nisu dostupni


Prema navedenim podacima, od Europljana su najrastrošniji Luksemburžani, ali njih rijetko susrećemo na ovim prostorima. U 2015. godini ih je u Hrvatsku stiglo tek 6635, što je zanemariv postotak u ukupnoj brojci od 12.683.179 stranih turista.*

Gosti iz Austrije su na drugom mjestu po potrošnji na putovanja, koji s preko milijun dolazaka ostvaruju značajan postotak od 9 % u ukupnoj strukturi noćenja stranaca u RH.

Naši najvjerniji gosti Nijemci, koji se vrte oko brojke od 2 milijuna dolazaka s gotovo četvrtinom od svih ukupnih ostvarenih noćenja stranih turista u RH, troše 100-tinjak eura više od prosjeka EU. Zanimljivo je da, iako su Nijemci naši najbrojniji gosti, mi nismo njihova omiljena destinacija. Oni najradije putuju u Španjolsku, Italiju i Austriju. I putuju često. U 2016. godini su putovali čak 243.698.095 puta, dok smo mi, usporedbe radi, pakirali torbe 4.474.175 puta. Brojke se odnose na sva putovanja, domaća i u inozemstvo. Nešto manje od Nijemaca putuju Francuzi pa zajedno ostvaruju visokih 48 % ukupne turističke potrošnje građana EU.**

Među top 10 naših najvjernijih gostiju su Česi, Poljaci, gosti iz Slovenije, Slovaci i Mađari, koji baš ne vole trošiti na putovanja, ako sudimo prema gornjoj tablici. Primjerice, Mađari su spremni na putovanje potrošiti tek 130 eura po osobi, i to uključujući smještaj i troškove puta. Više od Mađara trošimo čak i mi te, s nešto manje od 240 eura, zaostajemo 80-ak eura za prosječnim putnikom iz Europske unije.

* DSZ: Dolasci i noćenja turista u 2015. i 2016.
** Eurostat: Turističke statistike 2016.


Hrvatska jeftinija od konkurentskih zemalja 

Statističari Eurostata su izračunali i kolike su cijene u pojedinim zemljama EU u odnosu na europski prosjek za određene grupe proizvoda. Najjeftinije su Poljska i Bugarska, a među najskuplje zemlje spadaju Švicarska i Island. Cijene u Hrvatskoj se kreću od 70 do 93 posto od prosječnih europskih cijena. Najskuplja je hrana, dok su smještaj i restoranska ponuda najjeftiniji sa 70-ak posto od prosječne europske cijene.

Usporedba cijena u EU - Hrvatska - Španjolska - 2016 godina

U usporedbi sa Španjolskom, konkurentskom turističkom zemljom, imamo znatno jeftinije restorane, sredstva javnog prijevoza te proizvode iz grupe rekreacije i kulture, među koje spadaju i turistički aranžmani. Jeftinija je i smještajna ponuda te iznosi 70-ak posto od prosječnih cijena u EU. 


Turistička satelitska bilanca

Niske cijene, velika potražnja, veća potražnja, još niže cijene, lako bismo mogli upasti u začarani krug, a jedva da znamo kakvi su učinci turizma na domaće gospodarstvo. Prihodi od turizma u 2016., koji su narasli za 8, 5 % u odnosu na godinu ranije, ne pokazuju stvaran učinak uvoznog novca na domaću ekonomiju i takvi izračuni se temelje uglavnom na anketama o potrošnji turista i brojkama noćenja i dolazaka. 

Tek bi sveobuhvatna analiza, tzv. turistička satelitska bilanca (TSA) omogućila procjenu efikasnosti turizma u domaćoj ekonomiji, utjecaj na zaposlenost ili BDP, ali i procjenu trendova turističkog razvoja. 

Turistička satelitska bilanca je u Hrvatskoj posljednji put rađena 2011. godine. Najmanju važnost u izračunima TSA ima broj dolazaka i noćenja turista, a najviše se uključuju podaci poput svih izdataka turista, proizvodnja, zaposlenost, bruto investicije, kolektivna potrošnja i slično. Kvalitetna analiza učinaka turizma na domaću ekonomiju, bez euforije oko rekordnih brojki dolazaka i noćenja, je nužna kako bi se procijenio učinak dosadašnje turističke politike i budućnost razvoja turizma u RH. 
Spremi

Tipovi turista po potrošačkim navikama - kako ih prepoznati i ostvariti rezervaciju

Kako pripremiti apartman za digitalne nomade?

Zašto je ukrasni kamin za dnevni boravak odlično rješenje?

Otkazivanje rezervacije od strane gosta i od strane iznajmljivača

Kako postati iznajmljivač u sedam koraka

Emocionalna inteligencija - zašto je važna u turizmu i kako ju ojačati

Besplatne online edukacije za mikro, male i srednje poduzetnike

Turistički cvijet za obiteljski smještaj 2018.: Prijavite se do 24. veljače i ponesite titulu najboljeg domaćina

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Hrvatski obiteljski smještaj najatraktivniji u Europi

Otvorene prijave za nagrade obiteljskom smještaju Turistički cvijet - Kvaliteta za Hrvatsku 2017.

Popularno: