Preporuke i popusti
27.3K

Ugljični monoksid - kako se zaštititi od trovanja i otkriti nevidljivog ubojicu prije pojave fatalnih simptoma

Kako dolazi do trovanja ugljičnim monoksidom i može li se smrtonosni plin, koji odnese nekoliko desetaka života u Hrvatskoj godišnje, otkriti prije pojave prvih simptoma otrovanja?

Ugljični monoksid (CO) je plin koji često puni stupce crne kronike i zbog čijih "zločina" se zgražamo, tugujemo i strahujemo. Otrovan je za ljude i životinje, i to u relativno malim količinama. Trovanju pogoduje to što je CO plin bez mirisa, boje i okusa, pa ga je nemoguće otkriti s ovih naših pet ograničenih osjetila.
 
Molekula ugljičnog monoksida spaja jedan atom ugljika (C) i jedan kisika (O). Naizgled bezazlena kombinacija jer je naše tijelo u najvećoj mjeri sačinjeno upravo od ta dva kemijska elementa. Ljudski organizam je 65% kisik, a 18,6% tjelesne mase otpada na ugljik. Pronaći ćemo u vlastitom organizmu još i vodik, dušik, kalcij, fosfor, kalij, natrij i mnoge druge elemente, ali sve u značajno nižim koncentracijama od kisika i ugljika, ista ona dva elementa od kojih je sačinjen i plin CO koji je poguban za naš organizam. Kako je to moguće?
 

Zašto je ugljični monoksid otrovan?

Sisavci, među koje spadamo i mi ljudi, ne mogu živjeti bez kisika, poznato nam je svima. Kisik se u organizmu prenosi crvenim krvnim zrncima koja sadrže hemoglobin. Baš taj hemoglobin ima vrlo odgovoran zadatak da na sebe veže kisik u plućima i transportira ga do tkiva gdje ga otpušta za normalno funkcioniranje organizma. Ako hemoglobin ne isporuči kisik, gušimo se i, u roku od 3 do 10 minuta, nastupa smrt.
 
E sad, taj naš vrijedni hemoglobin brže na sebe veže CO, nego čisti kisik koji je jedini potreban našim stanicama.
 

Kod određene koncentracije CO u zraku, hemoglobin se brzo zasiti ugljičnim monoksidom, više ne uspijeva na sebe vezati kisik pa dolazi do trovanja monoksidom, a smrt je nalik gušenju

No, osim za hemoglobin, CO se veže i za mioglobin, molekulu koja prihvaća kisik u našim mišićima – kad se CO veže za mioglobin, osjećamo nagli pad snage i paraliziranost, zbog toga se vrlo često događa da žrtva, kad primijeti da nešto nije u redu, nema dovoljno snage da izađe iz prostorije ili potraži pomoć.

 

 

Koliko dugo može čovjek bez kisika?


27. i 28. ožujka 2021., održano je Prvenstvo Hrvatske u ronjenju na dah na gradskom bazenu u Sisku. Nevjerojatan Guinnessov rekord od 24 minute i 11 sekundi pod vodom bez zraka drži Hrvat, Budimir Šobat Buda, koji je upravo u Sisku pokušao srušiti vlastiti rezultat. I to uspješno! Novi rekord iz Siska iznosi 24 minute i 33 sekunde.
 
Sekunda gore, dolje, nama običnim smrtnicima ne znači ništa. Gotovo pola sata bez zraka, čudo je. No, moramo napomenuti kako to nije rezultat genetike ili talenta (iako vjerojatno ima i toga), već vrlo napornih treninga. Osim toga, prije samog zarona, ronilac udiše čisti kisik. Kod zarona bez udisanja čistog kisika, rekord u ronjenju na dah je nešto više od 11 minuta, a općenito se smatra da je vremenski raspon bez zraka za zdravog odraslog čovjeka između 3 i 10 minuta.

 

 


Kad dolazi do povećane koncentracije CO?

CO nastaje izgaranjem organskih goriva na bazi ugljika, kao što su plin, ugljen, ulje ili drvo, u uvjetima nedostatka kisika. Produkt gorenja je inače CO2, no ako nedostaje kisika (O2), nastaje reducirani spoj CO. Bilo koji uređaj, koji ne gori pravilno ili nema dovoljno dobar odvod (dimnjak), može proizvesti CO.

Svi neispravni štednjaci, uređaji i peći za grijanje, benzinski generatori i motori vozila, predstavljaju potencijalnu opasnost. Prijenosne plinske grijalice, roštilji na drveni ugljen, pokretni i loše ventilirani uređaji na plin, lako mogu postati smrtonosne naprave. Ubojiti proces se ubrzava ako je, u prostoriji s neispravnim uređajem, još uključena i kuhinjska napa ili neki drugi ventilacijski uređaj.

 

Prema službenim statistikama, u Hrvatskoj je između 30 i 40 slučajeva stradavanja zbog trovanja s CO godišnje. Bez obzira na to što smo svi svjesni realne opasnosti, broj trovanja se ne smanjuje

Učestalosti pogoduje i PVC stolarija koja je postala standard u stanogradnji današnjice, s drugim novim vrstama stolarije koje ne propuštaju zrak izvana ni u najmanjoj mjeri.


Slučajevi veće koncentracije CO i trovanja

Sve su češći slučajevi pojave CO u stambenim prostorima u kojima se koriste stari atmosferski bojleri. Za pravilno gorenje takvih bojlera je potrebno osigurati dovoljnu količinu novog zraka izvana da ne dođe do povrata dimova, a tako i trovanja. No, zbog današnje stolarije s kvalitetnim zatvaranjem ne dolazi do ulaska hladnog zraka pa postoji velika opasnost od pojave ugljičnog monoksida.
 
Kamina na drva, također, predstavlja potencijalnu opasnost, posebno u kombinaciji s uključenom kuhinjskom napom koja dodatno izvlači zrak iz prostora i tako stvara podtlak u prostoriji, koji uzrokuje povrat dima u kamin - dim uzrokuje nepravilno gorenje i oslobađanje ugljičnog monoksida koji se vraća u prostoriju. 
 


CO se stvara i kada se mošt pretvara u vino u postupku vrenja. Nužno je u prostorima u kojima se odvija vrenje postaviti detektore ugljičnog monoksida. Stari vinari su za tu namjenu koristili svijeće jer ugljični monoksid ne podržava gorenje, no ta metoda štiti samo kod velike koncentracije, dok kod nižih nije učinkovita, a niže koncentracije u dužem periodu također mogu biti smrtonosne.
 

simptomi trovanja COInfografika prikazuje pojavu simptoma trovanja ovisno o koncentraciji plina i vremenu izlaganja. Koncentracije su izražene u ppm (dijelovima na milijun). Kod koncentracije od 5000 do 10.000 ppm u roku od samo 1 do 2 minute puls slabi, disanje je otežano i prestaje, nastupa smrt. Koncentraciji od oko 100 ppm možemo neograničeno dugo biti izloženi, ali uz laganu glavobolju i crvenilo na koži koji ukazuju na lagano trovanje ugljičnim monoksidom.
 

Potresi - okidač za stvaranje opasnih koncentracija CO

U trenutnim okolnostima učestalih potresa, često dolazi do oštećenja dimnjaka i, pritom, velike opasnosti od pojave ugljičnog monoksida. Znamo da su dimnjaci znatno oštećeni u prvim potresima, a neki od njih i označeni kao neupotrebljivi, no daljnjim podrhtavanjima može doći do novih oštećenja i onih dimnjaka koji su označeni kao ispravni ili onih koji su sanirani.
 

Jedino ugradnjom detektora ugljičnog monoksida možemo stvoriti siguran prostor za boravak 

U robinzonskom smještaju često nema priključka struje pa se koriste benzinski agregati koji također proizvode ugljični monoksid. On dolazi u malim koncentracijama, ali je vidljivo iz priložene infografike gore da dugotrajnim izlaganjem može doći do smrti. Kod upotrebe benzinskih agregata, vrlo je važno paziti da nema povrata ispušnih plinova kroz vrata ili prozore u stambeni prostor kroz koje su položeni kabeli za struju. Kako se agregati u tim okolnostima koriste povremeno, bilo bi preporučljivo u prostore u kojima boravimo, tijekom rada agregata barem privremeno postaviti detektore ugljičnog monoksida jer oni se mogu koristiti i kao prijenosni uređaji bez fiksne montaže.


Detektor CO obvezan na svim jahtama i brodicama gospodarske namjene

Sukladno Pravilniku o brodicama, čamcima i jahtama (NN 13/2020) ugradnja sustava detekcije ugljičnog monoksida je obvezna na plovila gospodarske namjene, i to u spavaćim kabinama, kabinama sa sudoperom i onima sa sanitarnim čvorom.
 

Bez obzira na to što ugradnja detektora za ugljični monoksid nije obvezna u kućanstvima i smještajnim jedinicama za turiste, mudro je postaviti detektor i tako ponuditi dodatnu sigurnost svojim ukućanima i gostima

Razmisliti moramo i o mjestu ugradnje jer ugljični monoksid ima gustoću približno jednaku kao i zrak pa se zato jednoliko širi po prostoriji. Međutim, kako najčešće nastaje izgaranjem, dizat će se s toplim zrakom gore. Idealno bi bilo da se alarm postavi u svaku prostoriju koja sadrži uređaj za izgaranje goriva. U tim prostorijama se postavlja u gornjem dijelu.
 

Preporučuje se postavljanje detektora i u spavaćim sobama, i to u visini glave npr. uz noćni ormarić, u sobama u kojima se provodi najviše vremena npr. u dnevnom boravku ili u radnoj sobi, i kad nema uređaja koji klimatiziraju prostor


Detektor malih dimenzija i dugotrajne baterije

Detektori, čija ugradnja je obvezna, moraju posjedovati potrebne certifikate: EN 50291-1:2010, EN 50291-2:2010. Jedan od takvih detektora je i Honeywell Home - detektor ugljičnog monoksida - XC70.

Prednost ovog sustava detekcije CO su male dimenzije i dugotrajna litijska baterija koju nije potrebno mijenjati za životnog vijeka detektora. Radni vijek i jamstvo iznose 7 godina. 

Honeywell detektor CO se može montirati na nekoliko načina:
  • Prijenosna upotreba bez fiksne montaže.
  • Fiksna montaža s vijcima na strop ili zid.
  • Fiksna montaža na zid pomoću priloženog čavlića.
  • ​Detektor se aktivira umetanjem na montažnu podlogu.


Zašto baš detektor ugljičnog monoksida Honeywell?

Tvrtka Honeywell dulje od 20 godina proizvodi opremu za detekciju plinova i danas je jedan od vodećih svjetskih proizvođača detektora ugljičnog monoksida.

Ugradnjom Honeywell detektora ugljičnog monoksida čuvamo ljudski život i zato je važna pouzdanost proizvoda i povjerenje koje su proizvođaču dali korisnici diljem svijeta. To povjerenje tvrtka Honeywell kontinuirano gradi tijekom desetljeća s posebnim naglaskom na budućnost.

Detektor ugljičnog monoksida HONEYWELL XC70 karakterizira baterijsko napajanje, pouzdana detekcija, glasan alarm, dug životni vijek osjetnika, jednostavno održavanje i montaža.

HONEYWELL XC70

detektor ugljičnog monoksida specifikacije honeywall

Detektor ugljičnog monoksida HONEYWELL XC70 se može kupiti u svim maloprodajnim Fero-Term i Marina Stores (Lalizas Marina d.o.o.) poslovnicama, a cijene se kreću od 400,00 do 500,00 kuna.

Spremi

Kako napraviti QR kod da bismo goste kvalitetno informirali o detaljima smještajne ponude

Mali turistički rječnik za iznajmljivače privatnog smještaja

Odjava kategorizacije tijekom godine - kad prestaju porezne obveze privatnog iznajmljivača?

Sutra počinje 3. Forum obiteljskog smještaja u Zadru

Akontacija za smještaj u turizmu – za i protiv

Hrvatski turizam u brojkama 2016.

Iznajmljivanje vikendice: Kako započeti s iznajmljivanjem i koliko je novca moguće zaraditi?

Cjelogodišnji turizam: Je li naša šansa za razbijanje sezonalnosti već tu?

Pročitajte još:

Hrvatski interijeri uveli mjeru pomoći turističkom sektoru COVID-19: Ne kupujte namještaj i opremu, iznajmite ih

Manje posla i brige oko neizvjesne sezone, više gostiju i prihoda - moguće je uz usluge full-service agencija

Popularno: