Aktualno
2.7K

Parafiskalna para na uši: O cjelogodišnjoj HRT pretplati za iznajmljivače u sezoni

HRT pretplata za iznajmljivače plaćat će se čitavu godinu, bez obzira na to što je turistička sezona očito podbacila. Ili možda baš zato?

"HRT se nalazi u teškoj financijskoj situaciji...", rečenica je koju smo krajem srpnja imali priliku čitati na brojnim portalima kao odgovor HRT-a na izmjenu pravila i cjelogodišnju naplatu HRT pretplate za iznajmljivače.

Teška financijska situacija nekako kao da pogađa isključivo državne servise koji "unatoč razumijevanju za značaj turističkog sektora za gospodarstvo Republike Hrvatske kao i spoznaju da dobar dio turističkih iznajmljivača ne posluje redovito tijekom cijele godine" pronalaze stalno i iznova načine da aljkavim propisima opravdaju neporezna davanja i parafiskalne namete. 


O HRT pretplati za iznajmljivače

Dugačak niz godina, od osnutka ove platforme na informiranje iznajmljivača, vodi se polemika, a i mnoge pravne bitke, koje preispituju opravdanost naplate TV pretplate iznajmljivačima privatnog smještaja. Mnogo se o tome pričalo na nacionalnim forumima iznajmljivača, poput ovog FOS-a u Zadru, ali su rasprave utihnule kada je konačno utvrđena jednoobrazna naplata pretplate za jedan prijamnik na svaka četiri u objektu za turistički najam, i to kroz tri mjeseca turističke sezone.

Sličan princip naplate ima i ZAMP, još jedan parafiskalni namet u RH koji kači ugostitelje i napaja se iz "nepresušnog" vrela prihoda turističke sezone. No, odjednom, HRT proširuje svoju naplatu na 12 mjeseci pa će iznajmljivači sada plaćati 10,62 eura tijekom čitave godine.

Podsjetit ćemo da i ZAMP i HRT spadaju među parafiskalne namete koji obuhvaćaju obveze financiranja specifičnih institucija, fondova ili javnih tijela, a često služe financiranju aktivnosti koje nisu direktno povezane s pružanjem usluge platiši. To su razne obvezne članarine (članarina TZ), naknade, i sl., za razliku od taksi i kazni koje ćemo svrstati u neporezna davanja.


Parafiskalna parada

Ljeta Gospodnjega 2013. Hrvatska je ušla u Uniju kao zemlja s najvećim brojem parafiskalnih nameta. Prema Registru neporeznih davanja 2016. smo plaćali 161 obvezu koju ne nazivamo porezom. Obvezali smo se smanjiti broj takvih davanja koji terete svakoga građanina i poduzetnika. Velika su kočnica za rast gospodarstva, posebno za razvoj kvalitete usluga i proizvoda jer pod njihovim teretom teško je poslovati i ulagati.

Zato je godinu kasnije hrvatska Vlada izglasala Nacionalni program reformi 2017. s planom značajnog smanjenja neporeznih i parafiskalnih davanja. Tu su i akcijski planovi kojima se posljednjih pet godina nastoji rasteretiti hrvatsko gospodarstvo kroz smanjenje administrativnih prepreka, ukidanje ili smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja. Ovaj posljednji za godine 2024. i 2025. se hvali s čak 33 mjere kojima se smanjuju takvi nameti, pri čemu su ukinute "Naknada za stručno mišljenje o udovoljavanju uvjetima za skladištenje opasnih kemikalija koje djeluju u obliku plina", "Naknada koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe", "Posebna godišnja naknada na emisije stakleničkih plinova", i slično. Naknade koje plaćaju fizičke osobe su velikim dijelom ostale netaknute.

Koliko takvih obveza ima u 2024.? Ne znamo, jer Registar neporeznih davanja na stranicama Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta još uvijek prikazuje podatke od 2016. Transparentnost više nije prioritet državnih tijela, kao u godinama neposredno nakon ulaska u EU dok se državna kasa u značajnijoj mjeri punila iz Unijinih fondova.


Manji prihodi od turizma = veći nameti građanima i poduzetnicima?

Premda nadležne institucije pokušavaju umiriti javnost brojčicama koje navodno dokazuju jednak broj noćenja turista u srpnju ove godine kao i lani, pa se čak spominje i 6% više dolazaka u prvom tjednu kolovoza ove godine u odnosu na takvo razdoblje 2023., primjetno je već da je sezona značajno lošija. Vlada nas uvjerava da je sve super i da su prihodi odlični. Ne spominju se ogromne nabavne cijene robe, troškovi poslovanja i financiranja državnog aparata. Kojem je plaća rasla. 

Cjelogodišnja HRT pretplata bi lako mogla biti pokazatelj posrtanja našeg gospodarstva čiji stup je turizam onakav kakvog ćemo ga pamtiti iz prijašnjih sezona. "Uzmimo dok se još uzeti nešto da", čitamo između redova HRT-ova obrazloženja.
Spremi

Od putnih sanduka do kofera na kotačima, čiji izum dugujemo i jednom hrvatskom građaninu

​Cijena montažne kuće: Isplati li se investirati u izgradnju montažne kuće?

Domaća ćakula: `I da smo se sreli u nekim drugim okolnostima, isto bismo postali prijatelji´

Kako privući goste izvan sezone?

Umjetno božićno drvce: Koje su prednosti i nedostaci umjetnog božićnog drvca?

Besplatni webinar za privatne iznajmljivače: ​Kako do poticaja Fonda za solare?

Zaključci javne rasprave o Pravilnicima o razvrstavanju i kategorizaciji u turizmu

SK3 Septik - ekološki prihvatljivo sredstvo za eliminaciju neugodnih mirisa, bolju razgradnju i rjeđe pražnjenje septičkih jama

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Gotovo 100 tisuća radnih dozvola izdano otpočetka godine

Pokrenuta peticija protiv zabrane iznajmljivanja u stambenim zgradama

Popularno: