Å to toÄno znaÄi ribolovni turizam? Koji su propisi kojima je regulirana turistiÄka ribolovna aktivnost? Kako privatni iznajmljivaÄi iz mogu uklopiti ribolovni turizam u svoju ponudu i promociju?
“Kad naÅ¡ brod plovi, plovi i rubu lovi, na jarbolima stojimo mi…â€, vesela je pjesma Novih Fosila iz dalekih 70-ih godina proÅ¡log stoljeća. Da se uz ribolov može vezati neopisiv osjećaj sreće, kao Å¡to to i ova pjesma reÄe, znaju svi rekreativni ribolovci i turisti iz Äitavog svijeta koji podržavaju ribolovni turizam.
ZnaÄaj ribolovnog turizma u domaćoj turistiÄkoj ponudi i ekonomiji joÅ¡ uvijek nije veliki, ali ima potencijal, posebno zbog poticanja i razvoja tzv. plave ekonomije. Pojam je to koji opisuje razliÄite gospodarske aktivnosti iskoriÅ¡tavanja mora uz oÄuvanje bioloÅ¡ke raznolikosti.
Ribolovni turizam, kao selektivni oblik turizma, razvio se iz rekreacijskog ribolova. Prema podacima Food and Agricultural Organisation of United Nations (FAO) iz 2018., rekreacijskim ribolovom se bavi 6,7% ljudstva na planeti.
Ribolov postaje rekreacijski onda kada lov ribe nije dio posla ili izvor prihoda, već služi za osobne potrebe ili se provodi iskljuÄivo iz zabave
Isti izvor nas obavjeÅ¡tava da 9 milijuna Europljana (1,6%) obožava morski rekreacijski ribolov na Å¡to potroÅ¡i oko 6 milijardi eura godiÅ¡nje pri Äemu provedu 77 milijuna dana u godini loveći ribu na razliÄitim mjestima i na razliÄite naÄine. Mnogi od njih, zapravo, nisu iskljuÄivo zainteresirani za ulov ribe, već uživaju u vizualnim i rekreacijskim iskustvima koje takva vrsta aktivnosti pruža.
Mutne granice izmeÄ‘u ribolovnog turizma i ribolova pomogao nam je razluÄiti Mosor Prvan, ekolog i biolog, izaslanik WWF-a pri Općoj komisiji za ribarstvo na Sredozemlju.
CF: Je li ribolovni turizam kada turist, uz važeću dozvolu, lovi ribu ili se ribolovnim turizmom može smatrati i samo izlet s ribarom, sudjelovanje možda u nekim poslovima na brodu i sliÄne aktivnosti, bez posjedovanja dozvole i lova na ribe u sklopu takvog izleta?
Prvan: Rekreativni lov ribe od strane bilo koga, domaćeg ili turista nije ribolovni turizam. Ribolovni turizam je izlazak na more s profesionalnim ribarom koji ima ovlaÅ¡tenje za djelatnost ribolovnog turizma. Turist zapravo ne sudjeluje u ribolovu, on je gost na brodu. SluÅ¡a, promatra, uÄi, fotografira, a na kraju sve to Äesto zavrÅ¡i i kupanjem. :)
CF: Kako kroz aktivnosti WWF-a potiÄete ribare na proÅ¡irenje djelatnosti u smjeru turizma?
Prvan: Misija WWF-a je naći balans u suživotu Äovjeka i prirode. Tako da kad govorimo o zaÅ¡titi prirodnih resursa i ekosustava, mi pokuÅ¡avamo naći ekvilibrijum izmeÄ‘u koriÅ¡tenja i oÄuvanja, odnosno gledamo kako da oÄuvamo prirodu, ali isto tako i doprinesemo opstanku lokalne zajednice koji od tih resursa žive.
U ribarstvu naše "pitanje od milijun dolara" glasi kako smanjiti ribolovni napor, a ne smanjiti prihode ribara. Kako da oni manje love, a više zarade. Tu se ribolovni turizam pojavljuje kao win-win situacija. Umjesto da ribar baci 3 kilometra mreža, on za turiste radi demonstraciju ribolova s par stotina metara mreže, educira ih o tom zanatu, lokalnoj kulturi i baštini i na kraju im zapravo pruža jedno sjajno i zabavno iskustvo za koje je dobro plaćen s njihove strane. Kad radi ribolovni turizam, ribar ne ovisi o ulovu za zaradu, zarada je već s njim na brodu u obliku turista. Ili kako kaže jedan naš ribar, ja više ne lovim ribu nego turiste. :)
S naÅ¡e strane, mi ribarima pomažemo ostvariti tehniÄke uvjete za provedbu ribolovnog turizma (od prilagodbe brodice do ishoÄ‘enja dozvola), ali najbitnije je da im nastojimo, kroz suradnju s putniÄkim agencijama, osigurati goste. U skorijoj budućnosti ćemo pokrenuti nacionalnu platformu za ribolovni turizam Äija će glavna uloga biti proÅ¡iriti te naÅ¡e aktivnosti na nacionalnom nivou. Da se razumijemo, ovo je za ribare u potpunosti besplatno, to financiramo iz vlastitih sredstava.
CF: Imate li informaciju koliko je kod nas popularna ta djelatnost, odnosno koliko je ribara koji pružaju turistiÄke usluge?
Prvan: Koliko znamo nije joÅ¡ uzela maha, ali svake godine raste broj ribara koji se ukljuÄuju. Mi smo do sada podržali svega 5 ribara. U startu je njihova reakcija bila "nema Å¡anse da idem u to, pa koja budala bi doÅ¡la meni na brod gledat kako se muÄim i joÅ¡ i to platila".:) Ispostavilo se da je to vrhunski turistiÄki proizvod. :)
WWF je objavio principe održivog ribolovnog turizma:
1. Smanjenje izlova - najvažniji princip zato što je već gotovo 60% ribara na svijetu iscrpilo svoje riblje resurse.
2. Promocija kulturnog i druÅ¡tvenog nasljeÄ‘a - edukacija o važnosti oÄuvanja bioraznolikosti.
3. Bolja zarada - prema izvjeÅ¡taju WWF-a iz srpnja 2021., gotovo polovica ribara na podruÄju EU zaradi manje od prosjeÄne nacionalne plaće. Diverzifikacija djelatnosti u svrhu neovisnosti o jednoj uskoj vrsti djelatnosti donijela bi im Å¡anse za bolji ekonomski status.
Ako domaćin nije vlasnik plovila i nema ovlaÅ¡tenje za provoÄ‘enje djelatnosti ribolovnog turizma, ne znaÄi da svojim gostima ne može ponuditi ovu atraktivnu aktivnost.
Horizontalno povezivanje u destinaciji je kljuÄ razvoja održivog turizma, a povezivanje s lokalnim ribarima koji nude ovakav turistiÄki proizvod je od koristi i ribaru i iznajmljivaÄu.
Već samom promocijom ribolovnog turizma i informiranjem gosta o takvoj prilici u destinaciji, Äinimo mnogo
Korak dalje je umrežavanje s ribarima i vrsta posredniÅ¡tva u kojem bi mogli svojim gostima osigurati neke pogodnosti za rezerviranje ribolovnih tura, Äime dobijemo zadovoljnog gosta koji će teÅ¡ko zaboraviti odmor pod naÅ¡im krovom.
Osim izravne koristi svim akterima u takvom dogovoru, tu je i ona kratkoroÄno neopipljiva opća dobit. Naime, IstraživaÄki centar EU je joÅ¡ 2018. objavio analize prema kojima se viÅ¡e od 90% ribljeg fonda prekomjerno iskoriÅ¡tava. ÄŒak 34% riblje populacije na Mediteranu je nestalo, a s njima i 41% morskih sisavaca.
Promocijom održivog ribolovnog turizma možemo pomoći da budućim generacijama ostavimo Mediteran kakav je nekad bio. Ali i naše rijeke i jezera…
Ribolovni turisti, dakle, ne trebaju dozvolu za ribolov. Njihova je aktivnost, barem Å¡to se ribarenja tiÄe iskljuÄivo, promatraÄka. To je, ponajprije, zbog njihove sigurnosti. Oni koji žele loviti ribu, moraju ishoditi dozvolu. Mnogo je i takvih turista koji mogu birati izmeÄ‘u aktivnog ribolova s profesionalnim ribarima i tzv. "big game" ribolova gdje se love trofejni primjerci tune.
Ne treba posebno isticati da je razvedenost naÅ¡e obale i relativna oÄuvanost Äistoće Jadrana mamac za riboljupce iz Europe i svijeta. Preko 1000 otoka, raznolikost morske flore i faune, bogatstva su i vrijednosti na kojima možemo graditi turistiÄke priÄe, samo dok ne zaÄ‘emo u kaos masovnog turizma i dok je prioritet Äuvanje tih vrijednosti i bogatstva. Održivi ribolovni turizam je upravo takav turistiÄki proizvod.
Ni nama, malim iznajmljivaÄima, dozvola za promociju ribolovnog turizma ne treba. Promovirajući ribolovni turizam i spajajući svoje goste s lokalnim ribarima, promoviramo Äuvanje naÅ¡e prirodne i kulturne baÅ¡tine i pomažemo malim ribarima opstanak u ovim izazovnim vremenima. I sve to uz zadovoljstvo naÅ¡eg gosta!
U nastavku pogledajte kratku video priÄu o ribolovnom turizmu na Lastovu:
WWF Sredozemlje: Ribolovni turizam u Hrvatskoj - Helena i Ivica s Lastova
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
