Šumska kupka ili na japanskom
shinrin-yoku (eng.
forest bathing) praksa je svjesnog uranjanja u atmosferu šume. Ne zahtijeva posebnu kondiciju niti opremu. Dovoljno je polako hodati, sjediti ili disati među drvećem, koristeći svih pet osjetila - vještine su to koje su mnogi od nas u ovom užurbanom načinu života - zaboravili.
Sporo kretanje šumom otvara prostor za primjećivanje detalja: povjetarac na koži, šum lišća, miris crnogorice, cvrkut ptica ili igru svjetlosti kroz krošnje. U šumskoj kupki odredište nije "tamo", nego ovdje i sada.
Za razliku od planinarenja, trekkinga i sličnih sportskih aktivnosti,
šumska kupka je iskustvo koje donosi mir i digitalni detoks. Japanci su ovaj termin skovali 80-ih godina 20. stoljeća, a danas znanost potvrđuje njegovu ljekovitost.
Dobrobiti boravka u hrvatskim šumama
Hrvatske šume nije samo naziv domaće državne tvrtke, već i pojam koji opisuje veliko bogatstvo kojeg još uvijek imamo. Za uživanje u zdravstvenim blagodatima koje nam poklanjaju šume, ne moramo potegnuti do Japana. I ovdje imamo brojna čudesna mjesta koja pozivaju na
uživanje u šumskim kupkama. Suvremena istraživanja pokazuju da
boravak u šumi ima snažan učinak na ljudsko zdravlje.
Šumska kupka:
- smanjuje razinu kortizola (hormona stresa);
- poboljšava san i opću vitalnost;
- snižava krvni tlak i puls;
- jača imunološki sustav - dvosatna šetnja može povećati aktivnost prirodnih stanica ubojica i do 50%;
- potiče kreativnost i fokus;
- ublažava simptome anksioznosti i depresije.
Samo 20 minuta gledanja šumskog krajolika je dovoljno da razina kortizola u tijelu padne za 13%. Nije čudo što u Kanadi liječnici već propisuju recepte za boravak u prirodi
Hrvatska - zemlja šuma
Mislite li da je šumska kupka rezervirana samo za Japan ili Skandinaviju, vrijeme je za otkrivanje čari
hrvatskih šuma. Gotovo 50% teritorija Hrvatske prekriveno je šumama, a u Gorskom kotaru taj postotak doseže i do dvije trećine.
Ovo "zeleno srce Hrvatske" je stoljećima prepoznato kao prostor zdravlja. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća ovdje se razvijao
zdravstveni turizam, a
Gorski kotar bio je sinonim za klimatska lječilišta i zračne kupke. I danas ondje možemo doživjeti istu svježinu uz mirise jele, smreke i bukve.
Šumska kupka kao turistički proizvod
Nije samo Gorski kotar odredište za šumsko kupanje. Maleno mjesto Radoboj u Zagorju ucrtano je u
shinrin-yoku karte. To možemo zahvaliti Udruzi Snaga šume koja od 2022. razvija
šumsku terapiju kao inovativnu nišu zdravstvenog i edukativnog turizma u Hrvatskoj. Udruga je bila organizator dva međunarodna kongresa u
Parku prirode Medvednica i u
Nacionalnom parku Krka, s najvećim svjetskim stručnjacima, poput prof.
Qing Lija iz Tokija i
Amosa Clifforda iz SAD-a.
Na Strahinjčici su certificirane prve dvije staze za
šumsku kupku u Hrvatskoj, a interes raste od Slavonije do Slovenije. Grupe do 15 sudionika predvodi educirani vodič, svaka kupka traje 2,5 do 3 sata i završava čajnom ceremonijom. 31. kolovoza 2024. je organizirana i
prva noćna šumska kupka u Hrvatskoj.
Osim pružanja nesvakidašnjeg iskustva, Udruga provodi i
edukaciju za vodiče šumske kupke - program koji kombinira teoriju i praksu, s više od 100 sati rada u prirodi. Danas Snaga šume okuplja tri međunarodno certificirana vodiča za šumsku kupku, kao i stručnjake iz područja šumarstva, ekologije, nutricionizma, medicine i fitoterapeute koji kroje programe.Više njihovim prošlim i budućim aktivnostima na
Udruga Snaga šume.
Zašto nam je važna snaga šume?
Ljepota šumske kupke u hrvatskim šumama leži u jednostavnosti i autentičnosti. Dok kročimo kroz šume Gorskog kotara, Žumberka, Papuka ili Velebita, stapamo se s prirodnim ambijentom koji istovremeno smiruje i osnažuje.
U svijetu ubrzanog tempa i digitalnog stresa, šuma nam vraća dah, ravnotežu i osjećaj povezanosti s prirodom. Zato su hrvatske šume idealne za shinrin-yoku - dovoljno blizu da ih posjećujemo često, jednako moćne kao i svaka šuma da nas iznutra obnove.
Zanimljivosti o hrvatskim šumama
Hrvatska ima još uvijek 95% prirodnih šuma u kojima raste 94 vrste drveća. S 38% udjela najčešća je bukva, hrast lužnjak je sljedeći po učestalosti s 14%, slijedi ga jela s 9% zastupljenosti u našim šumama. Na relativno malom prostoru naše države pronaći ćemo stotinjak šumskih zajednica. U njima ne živi samo drveće - brojne su autohtone biljne i životinjske vrste, među kojima i one endemične.

Daždevnjak - simpatičnii stanovnik hrvatskih šuma
U Hrvatskoj imamo i prašumu - Pra-šuma u Hrvatskoj – Čorkovoj uvali u Nacionalnom parku Plitvička jezera nalazi se šuma bukve i jele stara više od 500 godina, netaknuta ljudskom rukom. U Gorskom kotaru raste najviše stablo obične jele u Europi, visoko više od 63 metra. Najveća nizinska šuma hrasta lužnjaka u Europi raste u Slavoniji - Spačvanska šuma se prostire na oko 40.000 hektara u jugoistočnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije.
Šume su naše bogatstvo, u jednakoj mjeri koliko je to i more. Uživajmo u njihovim blagodatima i čuvajmo ih prolazeći tiho, dišući duboko, ne ostavljajući tragove.