S cjepivom koje počelo primjenjivati u nekim zemljama Europe, raste želja za putovanjima i nada da će proljeće 2021. biti potpuno drugačije od ovih blagdana, koje ćemo najvjerojatnije svi provesti u svojim domovima. Želja je jača od ičega, a grije ju blizina cjepiva poput sunca, što bi lako moglo biti ubilježeno u
žute knjižice, prigodne boje i naziva.
Žute knjižice putuju svijetom još od početka ovog stoljeća. To je kolokvijalni naziv za
Međunarodne potvrde o cijepljenju i profilaksi, koje se u engleskom jeziku nazivaju
International Certificate of Vaccination or Prophylaxis ili kraticom
ICVP. Žute knjižice prate putovnice i putnike u zemlje u kojima je prisutna ugroza od zaraznih bolesti. U početku su služile kao potvrda o cijepljenju protiv žute groznice, ali su se s vremenom počele koristiti i za bilježenje cijepljenja i profilakse drugih zaraznih bolesti.
Ta je praksa regulirana
Međunarodnim zdravstvenim propisima (International Health Regulations, IRH) iz 2005. godine, kojima podliježu 194 zemlje u nadležnosti
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Žutu groznicu u žutu knjižicu
Žuta knjižica mora biti ovjerena kod nadležnih javnozdravstvenih institucija i nužna je, kao i putovnica, kod prelaska granica nekih država. U našim zavodima za javno zdravstvo se provode tzv. neobavezna cijepljenja, ali i ona obvezna kad putujemo u neke zemlje, koja se upisuju u naše žute knjižice.
Dostupna su nam cjepiva protiv difterije, gripe, hepatitisa A i B, kolere, raznih vrsta meningoencefalitisa, meningokoknog meningitisa, ospica, rubeole, trbušnog tifusa, pneumokoka, vodenih kozica, zaušnjaka i, naravno, žute groznice.
Žuta knjižica ima dvojaku svrhu – sprječavanje unosa zaraze preko državnih granica neke zemlje i zaštitu putnika koji u tu zemlju stiže
Želimo li posjetiti Meku, prema važećim propisima
Saudijske Arabije, dužni smo se cijepiti četverovalentnim cjepivom protiv meningokoknog meningitisa serogrupe A, C, W, Y135. Istu potvrdu bi nas mogli tražiti u Gambiji i Libiji.
Što se žute groznice tiče, situacija je složenija. Popis zemalja u kojima je ulazak dozvoljen samo cijepljenim putnicima je dugačak. Na tom popisu ćemo pronaći Angolu, Benin, Boliviju, Brazil, Burkinu Faso, Ekvador, Etiopiju, Keniju, Nigeriju, i niz drugih – mahom latinoameričkih i afričkih zemalja.
To je zato što žutu groznicu prenose komarci koji nastanjuju vlažna područja južnoameričke i subsaharske afričke klime. 90% svih zaraženih je zabilježeno u Africi, a ova bolest odnese čak 30.000 života godišnje.
I COVID-19 u žutu knjižicu?
Žuta groznica se često brka s malarijom. No, za razliku od malarije za koju ne postoji cjepivo, ovdje ono vrlo učinkovito štiti od zaraze i dostupno je već 70 godina. Jednom cijepljeni, sigurni smo cijeli život, ali se cijepiti moramo najmanje 10 dana prije putovanja u rizična područja. Za ulazak u neke zemlje s visokim rizikom od malarije, obvezni smo sa sobom imati lijekove protiv te, također opake, bolesti.
Nisu sve zemlje, koje traže cjepivo za ulazak, rizične niti su sve one, koje ne traže cjepivo, sigurne...
Za ulazak u gore navedene zemlje cjepivo je obvezno bez obzira iz koje zemlje dolazimo i bez obzira na to koliko je opasnost od zaraze velika ili realna. Postoje i zemlje koje propisuju uvjetnu obvezu cijepljenja, npr. za ulazak u Albaniju, potvrdu o cijepljenju mora imati onaj koji dolazi iz rizičnih zemalja.
Uglavnom, kao i kod restrikcija putovanja u pandemiji koronavirusa, pravila su drugačija od zemlje do zemlje. No, lako je moguće da ćemo, u budućnosti, žute knjižice morati imati svi i da ćemo u njih bilježiti
cijepljenje protiv COVID-19 infekcije. Žute knjižice bi mogle postati i
COVID putovnice - važan kotačić za pokretanje turističkih migracija diljem svijeta.
I zato pozdravljamo sunčanu knjižicu pa bila ona na kraju žuta, crvena ili plava...
Ovdje možete pogledati primjer žute knjižice ili ICVP.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
