Porijeklo Hrvata: Kako gostima ispričati priču o našoj autentičnosti?

Kako ispričati priču o našoj autentičnosti, nas kao domaćina, ali i našeg naroda i domovine kojoj tepamo "Lijepa naša"? Često nam se čini lakim pričati o Hrvatskoj jer su njezina blaga vidljiva golim okom. No, kada gost uz kavu ili čašu vina upita: "Pa, tko ste zapravo vi Hrvati i od kuda ste došli?", znamo li ponuditi odgovor koji nadilazi školske definicije?

U moru generičkih apartmana, autentična priča je ono što vas izdvaja. Poznavanje vlastitih korijena nije samo povijest:.To je alat kojim svom smještaju dajemo dubinu, a gostu poklanjamo priču kao uspomenu koju će ponijeti kući.

7. stoljeće: Mit, legenda ili povijesna činjenica?

U školama su nas učili jednostavno. Hrvati su došli sa Slavenima u 7. stoljeću, naselili se i to je to. No, moderna znanost kaže da je odgovor sličan našem omiljenom receptu za pašticadu. Slojevit je i zahtijeva našu pažnju.

Tradicionalna teorija o dolasku

Glavni "krivac" za priču o 7. stoljeću je bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet. On je u svom djelu De administrando imperio (O upravljanju carstvom) zapisao da su Hrvati stigli na poziv cara Heraklija kako bi obranili granice od ratobornih Avara.

Storytelling za gosta: Ako ćemo svojim gostima pričati ovu priču, reći ćemo im da su Hrvati u Europu ušli kao "specijalne postrojbe" onog vremena. Nismo bili samo lutajući narod, već organizirana skupina pozvana da unese red na obalu Jadrana.

Što kaže moderna znanost?

Danas arheologija i povijest sugeriraju da se u 7. stoljeću dogodio opći val doseljavanja, ali da se hrvatsko ime i jasna država počinju kristalizirati nešto kasnije, krajem 8. i početkom 9. stoljeća. To je vrijeme knezova Trpimira i Branimira, vrijeme nastanka hrvatske države koju počinjemo pratiti kroz prve natpise uklesane u kamenim pločama.
 

Prema teorijama suvremenih povjesničara, Hrvati nisu nužno nacionalna skupina. Nisu "došli" kao gotov, formiran narod u današnjem smislu, već se hrvatski identitet vjerojatno oblikovao prožimanjem novopridošlih ratničkih elita, slavenske mase i zatečenog starosjedilačkog stanovništva

Genetski koktel kao tajna naše otpornosti

Često se pitamo što nas povezuje: geni ili kamen? Odgovor je - oboje. Hrvati nisu "gotov proizvod" koji je samo stigao odnekud iza Karpata. Mi smo rezultat fascinantnog miješanja:

1. Starosjedioci (Iliri i Rimljani): Oni su ovdje bili tisućama godina prije Slavena.

2. Slaveni: Donijeli su naš predivni jezik i običaje.

3. Ratničke elite: Koje su cijeloj skupini dale ime Hrvati.

Naš "genetski zapis" je dokaz da smo preživjeli carstva, kraljevstva i ratove upravo zato što smo se znali prilagoditi i asimilirati najbolje od onoga što smo zatekli

Otkud nazivi Istra i Dalmacija?

Ako bismo razvoj hrvatske državnosti počeli pratiti o ranog srednjeg vijeka, morali bismo se složiti da se na ovako malo prostoru miješalo puno različitih utjecaja okolnih imperijalnih i vjerskih sila. Teoretičari prava, kroz čije analize pratimo povijest Hrvata, prostor današnje Hrvatske dijele na pet područja: užehrvatsko (Lika i Dalmatinska zagora), slavonsko, kvarnersko i istarsko. Različitost među tim područjima je veća od sličnosti - djelomično tu podjelu nalazimo i danas.

I danas, u turizmu, podjele su slične. Naši dugogodišnji gosti prepoznaju Istru i Dalmaciju kao posebne regije. Otkud uopće nazivi Dalmacije i Istre?



Porijeklo imena je isto. Oba naziva u ovim regijama nadjenuli Rimljani prema starosjedilačkim plemenima koja su ovdje zatekli. Istra nosi ime po Histrima, narodu koji je bio toliko vješt u plovidbi da su ih se i moćni Rimljani pribojavali. Naseljavali su gradine, utvrđena područja na uzvisinama, često su i gusarili. Dalmatinci su bili pitomiji. Živjeli su u skladu s prirodom, kao ilirsko pleme Dalmati ili Delmati. Smatra se da ime dolazi od albanske ili ilirske riječi "delme" ili "dalme", što u prijevodu znači ovca. Bili su pastiri, koji su iz škrtog krša, bez šake plodne zemlje, uspijevali izvući esenciju života i otpornost na stoljetne nedaće.
 

Povijesna interpretacija vs. današnjica

U povijesti, kao i kod statistika u turizmu, izvori se ponekad "prilagođavaju". Srednjovjekovni kroničari su pisali tako da vladari izgledaju moćnije, baš kao što i mi danas biramo najbolje kutove za fotografije smještaja na online oglasniku. Ipak, istina o našem porijeklu leži u kontinuitetu.

Bez obzira na porijeklo, Hrvati su jedan od rijetkih naroda koji su na istom komadu zemlje uspjeli zadržati ime i identitet dulje od 1300 godina. Naši gosti biraju boravak na tlu koje pamti početke Europe.

Sljedeći put kada gost uđe u naš objekt, nećemo mu samo dati ključ. Dati ćemo mu komadić povijesti i priču o preživljavanju hrvatskog duha na nemirnom području. Području, čija prirodna raskoš i raznolikost svjedoče o tome da nismo slučajno ostali baš na ovom komadiću zemlje pod suncem. Ta raskoš, od tirkiznih dubina Jadrana do zlatnih žitnica Panonije i krševitih vrhova Velebita, bila je istovremeno i blagoslov i prokletstvo - mamac za osvajače, ali i naš dom koji se branio tvrdoglavošću, hrabrošću i mudrom diplomacijom.