Ideje i trendovi
5.2K

Otočni turizam: Možemo li uskladiti težnju za zaradom i održivi razvoj otoka?

Otočni turizam ima svoje posebnosti. Turisti koji posjećuju otoke imaju drugačija očekivanja od onih koji se zadržavaju na kopnu, a otočne zajednice su osjetljivi ekosustavi pri čemu turizam na otocima mora biti mudro osmišljen i planiran po načelima održivosti

Otočni turizam je poseban oblik turizma, ponajviše zbog krhkog ekosustava koji se bori s mnogim problemima specifičnima za otoke. Hrvatska broji oko 50 naseljenih otoka. Svaki od njih je različit po svom govoru, kulturnoj i povijesnoj baštini, po svojoj geomorfologiji i prirodnim obilježjima. Ipak, svaki je jednak po svojim potrebama i problemima kojima svoje stanovnike svakodnevno iskušava. To su prije svega opskrbni lanci, prijevoz putnika, gospodarenje otpadom i energentima, cijene usluga i otočne ekonomske politike.
 

U gospodarstvu otoka, ne samo u Hrvatskoj, već diljem svijeta, turizam igra značajnu ulogu. UNWTO procjenjuje da je turizam četvrtina bruto dohotka otočnog stanovnika

Vrlo često, što je otok udaljeniji ili manji, turizam je značajniji. Turizam osigurava razinu konkurentnosti otocima izoliranima zbog svog položaja. Donosi radna mjesta, promovira i štiti prirodnu i kulturnu baštinu, a potiče razvoj i implementaciju plavog i zelenog gospodarstva. Istovremeno, loše gospodarenje i nedostatak razvojnog plana može ugroziti sve navedeno. Primjerice, u Hrvatskoj omražena, ali raširena apartmanizacija, veliki je neprijatelj održivog turističkog razvoja otoka. 


Negativni učinci otočnog turizma

Naravno da turizam ima svoje negativne aspekte i utjecaje na život otočkog stanovništva. No, nije turizam kriv, već neodgovorno gospodarenje turizmom i ekonomskim razvojem. Prvi negativni učinci s kojima se suočava otočko stanovništvo su oni koji proizlaze iz prevelike ekonomske ovisnosti o turizmu. Ukoliko je turizam jedina gospodarska aktivnost na otoku, utoliko je problem veći. U Hrvatskoj se s tim problemom susrećemo i izvan otoka - upravo zato brojni poticaji OPG-ovima za razvoj turizma kao dopunske djelatnosti uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Šibenski arhipelag
Šibenski arhipelag

Naglašena turistička aktivnost profilira domcilno stanovništvo ka uslužnim djelatnostima pa na otoku ostaju živjeti konobari/ce, sobari/ce, građevnski radnici, prijevoznici, i osobe iz sličnih djelatnosti što doprinosi ekonomskoj i stručnoj nejednakosti žitelja otoka i kopna. Razvoj otoka usmjeren ka servisiranju potreba turizma može uključivati i prekomjernu izgradnju marina i luka, i hotelskih kapaciteta čime što može dovesti do uništavanja otočkih prirodnih vrijednosti, autohtonih šuma, bioraznolikosti podmorja, i slično. 
 

Obalna područja su najatraktivnija za izgradnju hotelskih kompleksa i resorta jer turisti žele uživati u pogledu na more i šumu valova. Nažalost, takva praksa velo često rezultira uništenjem obalnih ekosustava

Uzmemo li za primjer samo izgradnju novih smještajnih kapaciteta na našim otocima, nevjerojatni su manjak suradnje između nadležnih sektora, nepostojanje dugoročnog i slojevitog plana za uklapanje smještajnog objekta u kapacitete otoka.

Investitori vide samo potencijal u punjenju ležajeva, a kao da su slijepi za probleme koje popunjenost hotelskog mastodonta u malim sredinama donosi otoku i otočanima. Najveći problem je kanalizacija koja je na našim otocima uglavnom nepostojeća. Gospodarenje otpadom i odvoz smeća iduća je skliska stepenica nepromišljenog turističkog razvoja. 

Negativan učinak ima i sezonski karakter koji je posebno naglašen na našim otocima gdje je sezona dosta kraća od one u kopnenim destinacijama. No, izazov za hrvatski turizam u svim destinacijama. 


Infrastruktura prije turističkog smještaja

To, naravno, ne znači da se na otocima ne bi trebali graditi hoteli. Kao što je ranije navedeno, svaki je otok različit i svaki bi otok trebao imatiu vlastitu razvojnu strategiju i plan razvoja održivog turizma. Tamo gdje su mogući i potrebni dodatni smještajni kapaciteti, prvo bi se trebala napraviti detaljna infrastrukturna analiza.

Možda će prije izgradnje biti potrebna rekonstrukcija otočnih cesta, pristaništa i luka, možda bi trebali prvo riješiti zbrinjavanje otpada, izgraditi kanalizacijsku mrežu ili unaprijediti komunalne usluge, kao što su voda i struja. Opskrba energijom bi se možda mogla okrenuti obnovljivim izvorima, a dobro bi došao i pročišćivač otpadnih voda.

Tada bi od izgradnje hotela, korist imala i lokalna zajednica što je jedan od osnovnih postulata održivog turizma. Održivi turizam obuhvaća sve ekonomske, ekološke i društvene posljedice turizma nastojeći zadovoljiti potrebe domaćeg stanovništva, okoliša, turista i gospodarstva. 
 

Otočni turizam nikada ne bi smio biti išta drugo doli održiv ako želimo naseljene otoke, atraktivne za život i za turizam i za 10, 20 ili 50 godina

Suprotnost održivom turizmu je masovni turizam (engl. overtourism). Prema definiciji UNWTO-a, masovni turizam označava destinaciju u kojoj više ne uživaju ni domaći ni turisti jer je kvaliteta života i doživljaja niska zbog prenapučenosti mjesta.

Jedan od najgorih otočnih primjera je Ko Ko Phi Phi Leh otok u Tajlandu na čijoj plaži je snimljen čuveni film "The Beach" s Leonardom di Capriom. Plažu iz snova su otad posjetile tisuće i tisuće turista iz čitavog svijeta ostavljajući za sobom uništen koraljni greben i tone plastike na plaži i morskim vodama. Rezultat je mrtva morska fauna i nemjerljiva šteta čije posljedice ćemo tek spoznati jednoga dana.

Kornati
Suton iza vrata Kornata

I zato se nigdje nikada, a posebno na otocima koji su naše bogatsvo i zlatan adut hrvatskog turizma, ne bi smjelo graditi ništa bez prethodne procjene i dubinske analize trenutnog i budućeg infrastrukturnog, ekonomskog i društvenog stanja.
 

Island hopping - putovanje s otoka na otok

Island hopping je engleski termin koji opisuje turističku aktivnost putovanja s otoka na otok, pri čemu turist na svom odmoru želi posjetiti što više otoka, ali i provesti dan, dva na svakom od njih. Mi bismo to doslovno preveli kao skakanje s otoka na otok.

Iako je takava način posjećivanja otoka dosta popularan, nepopularni su njegovi ekološki aspekti - potrošnja resursa (goriva), emisija CO2, itd. Dobra vijest je da turisti koji žele vidjeti otoke najčešće spadaju u odgovorne turiste kojima je ekološki učinak putovanja vrlo važan, posebno sada u vrijeme jačanja ekološke svijesti čemu je doprinijela i pandemija.
 

To zapravo znači da za ono što će se desiti našim otocima u idućim desetljećima odgovorni smo samo mi. Ne turizam ili turisti. Mi smo ti koji razvijamo turističku ponudu na našim otocima. Hoćemo li se i dalje kretati s masom, bez strategije, ili ćemo oblikovati ponudu za turističku nišu koja pazi na svoje ekološke i ekonomske otiske

Još uvijek neoskvrnuta prirodna i kulturna ljepota naših otoka, mir i tišina koju nude, izvor je neprocjenjive duhovne vrijednosti. Boravak na našim otocima, oduvijek i sada, luksuz je i privilegija. Luksuzni turizam možemo razvijati na našim otocima sve dok nam prioritet nije brza zarada.
Spremi

Hidromasažni bazen - luksuz ili investicija?

Je li čišćenje snijega ispred kuće za odmor i apartmana dobra ili loša ideja?

Globalna turistička inicijativa protiv plastike

​Nemojte se uključiti u javno savjetovanje o visini turističke pristojbe...

Ljeto za pamćenje: Sezona sve bolja, obaraju se i neki rekordi

Tepih u dnevnom boravku: 4 savjeta za kupnju tepiha za dnevni boravak

Zaba natječaj #prviput: Kreativna ponuda privatnog smještaja osvaja besplatnu promotivnu kampanju

Turizam posljednje šanse: U potrazi za destinacijama i doživljajima koji nestaju

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Uspon na Klek - tragovima prvih hrvatskih planinara na razuzdan ples s vješticama

Kako biti viđen? 5 popularnih marketinških alata za učinkovito oglašavanje smještaja

Popularno: