Aktualno
143 9.3K

`Mali iznajmljivači su motor gospodarskog rasta Hrvatske´

Konferencija za male iznajmljivače – GAST PRO 2015. Split, pokazala je kako je turizam jedina ekonomska grana u kojoj Hrvatska može konkurirati na europskom i svjetskom tržištu, a mali iznajmljivači temelj na kojem hrvatska turistička ponuda može rasti

U subotu, 14. studenoga, s početkom u 10 sati, u Splitu se održala Konferencija za male iznajmljivače. Konferencija je oragnizirana u sklopu sajma GAST PRO 2015 koji se ovu godinu po prvi puta održao i u studenom u Spalladum areni. Organizatori su se odlučili na ovaj korak kako bi omogućili profesionalcima u turizmu i iznajmljivačima da dobiju kvalitetan i iscrpan uvid u proteklu sezonu i kako bi se lakše pripremili za izazove koje donosi sezona koja je pred nama.

Konferencija za male iznajmljivače se pokazala kao vrhunac sajmenih događanja s obzirom na golem interes kojeg je izazvala. U dvoranu koju puni 200 ljudi, nagurana su dodatna sjedala, a ni to nije bilo dovoljno da se smjeste svi zainteresirani. Konferencija se sastojala od niza prezentacija koja su podjednako zadržala pažnju slušatelja i čije reakcije nisu izostale.

Konferenciju je otvorila Marija Tina Hauptmann kao predstavnik organizatora Sajma Split te Alijana Vukšić, predsjednica Turistička zajednice Grada Splita, koje su pozvale predavače i prisutne na dijalog o gorućim problemima malih iznajmljivača kao nositelja turističke slike Hrvatske i grada Splita. Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Joško Stella, najavio je niz besplatnih edukacija za privatne iznajmljivače koji će se održati pod pokroviteljstvom županijske TZ u idućoj godini, uz paletu usluga koje bi malim iznajmljivačima olakšale poslovanje, naglasivši pri tom važnost kvalitetne prezentacije na tržištu, odnosno marketinga u turizmu.

Ojdana Muše, izaslanica iz Hrvatske gospodarske komore, županijske komore Split, promovirala je Zajednicu obiteljskog smještaja pri HGK. Zajednica je osmišljena kako bi se iznajmljivači udruživali kroz županijske komore te birali svoje predstavnike u Nacionalno vijeće obiteljskog smještaja koje bi bilo centralna točka za efikasnije lobiranje prema državnim institucijama u korist malih iznajmljivača. Podsjetila je i na 2. Nacionalni forum obiteljskog smještaja održan sredinom listopada u Opatiji. Ondje se okupilo oko 1000 iznajmljivača iz čitave Hrvatske, a inicijalna ideja je da Forum postane platforma za organiziranje regionalnih foruma koji bi podržali privatne iznajmljivače kao motor gospodarskog rasta Hrvatske.

Davorka Filipović Grčić iz Euroherca i suradnik Kluba iznajmljivača Hrvatske prezentirala je modele osiguranja u turizmu s tri osnovna proizvoda: zaštita imovine, osiguranje gosta (teške povrede ili smrtni slučaj) te odgovornost prema gostu (ozlijede, bilo koje vrste štete). Anamarija Cicarelli iz Inteliga - Savjetovališta za obiteljski turizam pokušala nam je otkriti kako odabrati najbolji kanal za oglašavanje u turizmu. Niz uputa za odabir kvalitetnih portala za oglašavanje smještaja odnosio se uglavnom na prepoznavanje osobnih potreba svakog iznajmljivača te pažljivo proučavanje kvalitete usluge, cijene i ugovora o suradnji.

Nela Kovačević, iz Udruge Dalmatinski potrošač, je istaknula kako su domaći iznajmljivači podvrgnuti direktivama iz EU i da se o tim uredbama `ne raspravlja´. Važnost turizma u Europi je tolika da su donseni brojni propisi, propisi koji su u Europi aktualni već 20 godina, a kod nas tek trebaju zaživjeti ili su netom provedeni. Istaknula je kako je dobra vijest što je turizam jedina ekonomska grana u kojoj Hrvatska zbilja može konkurirati na europskom i svjetskom tržištu.
 

Europa računa da će Hrvatska u budućnosti imati velike prihode od turizma. Otud brojne odredbe, ali i edukacije, kako bi naša usluga bila što kvalitetnija i konkurentnija.

No, ono što je izazvalo najviše burnih reakcija bilo je pitanje o energetskom certificiranju upućeno Neli Kovačević nakon izlaganja, a nit te rasprave se nastavila provlačiti i kroz iduće prezentacije. Kovačević istaknula važnost ekologije i energetike za EU, te postala prva osoba koja je javno, na jednoj konferenciji namijenjenoj malim iznajmljivačima, podržala energetsko certificiranje. Svoje stajalište je objasnila i time što se ovaj propis ne odnosi isključivo na iznajmljivače – energetski certifikat nije vezan za djelatnost, energetski certifikat je vezan za objekt! Podsjetila je da je direktiva o energetskom certificiranju je još iz 2007. godine i da certificiranje ide svojim redom; prvo su obvezne bile sve javne zgrade, pa one od 1000 kvadrata i više, potom one preko 400 kvadrata, a sada su na red došli iznajmljivači. Napomenula je da to nema veze s iznajmljivačima osobno te da će do 2020. svaka građevina, `osim pseće kućice´, morati imati energetski certifikat. Osvrnula se i na natječaje za subvencije u turizmu koji potiču energetsku učinkovitost i za koje je osnovni uvjet vlasništvo energetski certficiranog objekta.


U istom tonu se nastavilo i iduće izlaganje, gdje su na mogućnosti sufinanciranja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti te EU fondova, ukazali stručnjaci iz tvrtke Kreiranje i partneri. Tako se predavanje Kako smanjiti troškove najma apartmana, Davora Hauptmanna i Željka Tukića, pretvorilo se u raspravu o certificiranju. Hauptman je svoje izlaganje započeo ističući važnost energetskog pregleda kao osnovne poante energetskog certificiranja. Postojeće građevine imaju preko 80% utroška energije na grijanje prostorija i vode, a čak 85% građevina u Hrvatskoj ne zadovoljava sadašnje propise o energetskoj učinkovitosti. Poanta energetskog pregleda je utvrđivanje energetske efikasnosti objekta i preporuka mjera za konačnu uštedu energije koja bi donijela 6 puta manje režijske, ako ne i više. Hauptman navodi kako je energetsko certificiranje u interesu iznajmljivača gdje se povrat investicije isplati za 4 do 5 godina, ne računajući mogućnost financiranja potoprama, državnim ili iz EU fondova. Predloženo je ovdje i niz rješenja za instant smanjenje potrošnje energije koji ne traže puno ulaganja, poput perlatora za slavine koji reduciraju potrošnju vode i do 50%, a koštaju par stotina kuna za čitavo kućanstvo.

Nakon pauze, Konferencija je nastavljena u revijalnom tonu. Između ostalog, prezentirani su Google besplatni alati za iznajmljivače i Rentlio, sustav za automatizaciju u poslovanju iznajmljivača.

Veliki interes za Konferenciju za male iznajmljivače ukazao je na potrebe povezivanja i educiranja iznajmljivača diljem Hrvatske koju su sve svjesniji rastuće potrebe za ulaganja u turizmu. Pri tom ne mislimo isključivo na materijalna ulaganja, već i na obrazovanje te povezivanje unutar sektora, kao osnovni preduvjet rasta konkurentnosti hrvatskog turističkog tržišta. Ova Konferencija je još jednom potvrdila velika očekivanja od turizma, kao najvažnije gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj, te posebno malih iznajmljivača, nositelja turističke prepoznatljivosti i motora rasta hrvatske turističke ponude.

Često biva da se ovakvi sajmovi i konferencije pretvore u bespoštednu promociju proizvoda i usluga vodećih tvrtki i organizacija unutar sektora, pri čemu se malo vodi računa o stvarnoj dobrobiti koju profesionalci i iznajmljivači u turizmu mogu imati od ovakvih okupljanja. Koliko je Konferencija za male iznajmljivače uspjela izbjeći zamku pretvaranja u marketinški događaj te uspjela dati odgovore barem na neka konkretna pitanja koja muče male iznajmljivače, procijenite sami. Sigurno je samo da konferencija poput ove treba biti više kako bi, razmjenom iskustava i povezivanjem, iznajmljivači izrasli zajedno u tržišnu veličinu prepoznatljivu na svjetskim turističkim kartama.
Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Budućnost ruralnog turizma u Hrvatskoj

Održivi turizam - što to zapravo znači?

Popularno: