Direktiva DAC7: Što znači za domaćine u Hrvatskoj?

Oglašavanje na web platformama je uobičajena praksa. Malotko uspijeva popuniti svoje kapacitete bez posrednika, iako je direktan buking najisplativiji.
 

Oglašavamo se na stranicama različitih internetskih oglašivača smještaja, često uz proviziju pa na tu proviziju plaćamo i PDV. U obračun PDV-a, tvrdi Porezna, ulaze i bankovne naknade iskazane na računima posrednika

Kako obveza plaćanja PDV-a nije raširena praksa jer je mnogi domaćini jednostavno zanemaruju, posljednjih mjeseci, Porezna uprava se prihvatila posla. Mnogi iznajmljivači obiteljskog smještaja su dobili naloge da svojoj područnoj PU predoče PDV i PDV-S obrasce unazad, sve do 2019. godine.

Naravno, ti nalozi su stigli kao posljedica češljanja podataka s platformi, koje su odnedavno dužne nadležnim državnim institucijama dostaviti iste. Zašto i koji su tu sve podaci uključeni?
 

Direktiva DAC7 i njene posljedice

Od 1. siječnja ove godine nije na snazi u Hrvatskoj samo nova valuta. Zakon o administrativnoj razmjeni informacija u području poreza (NN 115/16, 130/17, 106/18, 121/19, 151/22, 114/23) je usklađen s DAC7 direktivom Vijeća EU iz 2021. pa su platforme, na kojima se obavljaju poslovne aktivnosti najma nekretnina, parking mjesta, prijevoza, osobnih usluga i prodaja robe uz proviziju, dužne dostaviti informacije Poreznoj upravi Ministarstva financija, odnosno nadležnim institucijama država u kojima imaju sjedište, da bi te institucije podijelile podatke s nadležnim institucijama u drugim državama članicama. To znači da naša PU sada raspolaže sa svim podacima koji pokazuju i promet u našim smještajnim objektima.
 

Direktiva DAC7 se odnosi na korisnike platformi koji primaju prihod od iznajmljivanja smještaja i primjenjuje se univerzalno na sve države EU članice. Ona, zapravo, ne mijenja obveze hrvatskih domaćina, ali potiče konačno provođenje postojećih propisa, posebno plaćanja PDV-a

Implementacija te Direktive zahtijeva od članica da dostavljaju izvješća s detaljima o prodaji robe, korisnicima online platformi i dobiti ostvarenoj putem tih platformi, što u konačnici obvezuje platforme na dostavu određenih podataka o svojim korisnicima. Cilj direktive je transparentnije poslovanje online posrednika, suzbijanje nelegalnog poslovanja i veća sigurnost potrošača.
 

Koji naši podaci se dijele?

Spomenuti Zakon o administrativnoj razmjeni prati Pravilnik o automatskoj razmjeni informacija u području poreza iz 2019., koji je u međuvremenu doživio neke izmjene i dopune. Njime je definirano koje sve podatke razmjena obuhvaća i što operateri platformi moraju dostaviti Poreznoj. U suštini, platforma je Poreznoj obvezna dostaviti sve.

Radi se tu o osobnim podacima, poreznim i PDV ID brojevima, adresama, ali uključuje i broj našeg računa na kojeg se vrše isplate s platforme ako radimo na takav način, ukupna plaćanja i doznake u promatranom razdoblju, pristojbe i provizije koje je platforma zadržala i “ako je dostupno, broj dana tijekom kojih je bila iznajmljena svaka oglašena nekretnina tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje i vrsta svake oglašene nekretnine”.

​Inače, automatska praksa razmjene podataka je još od 2017. uobičajena što se tiče financijskih institucija u Hrvatskoj, primjerice banaka. Sada će se primjenjivati i na poslovanje platformi koje naplaćuju usluge posredovanja pri punjenju smještajnih kapaciteta.
 

Transparentno, transparentnije

EU nije zadovoljna s primjenom DAC7 i aktualnim načinom razmjenom podataka. U četvrtak 16. studenoga 2023. zastupnici Europskog parlamenta su dogovorili daljnje korake ka još transparentnijem poslovanju platformi. Taj sporazum bi već početkom iduće godine mogao sazreti u novi europski zakon, čija se praktična primjena očekuje kroz iduće dvije godine.

Njime bi se pojednostavila registracija objekata za kratkoročni najam, ali bi online platforme morale provjeravati legalnost poslovanja svakog od svojih korisnika. Države članice će uspostaviti jedinstvenu digitalnu točku za primanje podataka s platformi o poslovanju domaćina.

Za razliku od aktualne obveze dostavljanja podataka jednom godišnje (u siječnju), ubuduće bi veće platforme informacije s nadležnim državnim institucijama dijelile mjesečno, dok bi manje platforme, s manje od 4250 oglasa, to morale činiti kvartalno.

Inače, oko polovice noćenja u Europi se ostvaruje preko online agencija (OTA). Najveći promet generira Booking.com koji je u 2021. pokrio 70,6% EU tržišta. Na globalnom tržištu još djeluje oko 400 online agencija za oglašavanje smještaja, prema podacima iz ovogodišnjeg srpnja.