Zadrani u akciji za zaštitu posljednje borove šume uz more: Što stoji iza ideje o Park-šumi Kožino?

Jeste li ikada čuli za njemačku riječ Waldeinsamkeit (izgovara se valdejnzamkajt)? Ovaj pojam nema izravan prijevod na hrvatski jezik, a opisuje osjećaj potpunog mira, stapanja s prirodom i unutarnjeg spokoja koji čovjek doživi kada se zatekne u šumi, daleko od gradske buke, stresa i asfaltne vreline. To je onaj trenutak kada se udiše miris borovih iglica, slušaju cvrčci i osjeća blagotvoran dodir prirode.

Stoga, svjesni ili nesvjesni valdejnzamkajta volimo šume. Može se učiniti nepotrebnim naglašavati, ali ipak izgleda da to mnogima nije jasno, šume su naša prva linija obrane od negativnih utjecaja globalnog zatopljenja. Štoviše, već smo u poziciji da je nužna borba za svako stablo, a pogotovo za šumske pojaseve u gradovima koji polako nestaju pod kotačima bagera.

Upravo želja za očuvanjem prirodnog prostora uz more potaknula je nedavno grupu građana Zadra na akciju. Inicijativa lokalnog stanovništva krenula je od peticije s ciljem da se područje šume u Kožinu, kao jedna od posljednjih neprekinutih borovih šuma tik uz more na širem zadarskom području, službeno proglasi Park-šumom Kožino. Želja lokalaca je osigurati trajnu zaštitu tog pojasa kao "zelenog srca" i rekreativne oaze grada.

Model koji već funkcionira: Od splitskog Marjana do rovinjskog Zlatnog rta

Inicijative građana i lokalnih zajednica za zaštitu zelenih pojaseva ključne su očuvanje prirodnih šumskih područja u gradovima. Primjeri iz drugih hrvatskih gradova pokazuju koliko su odluke o zaštiti šumskih područja imale dugoročan utjecaj na kvalitetu života, ali i na sam vizualni identitet destinacija:

Splitski Marjan: Odluke o pošumljavanju i zaštiti splitskog poluotoka s početka 20. stoljeća stvorile su danas najvažniju rekreativnu zonu i "pluća grada" koja služe svim stanovnicima i turistima.

Rovinjski Zlatni rt (Punta Corrente): Zaštićena park-šuma koju je krajem 19. stoljeća osmislio grof Johann Georg Hütterott danas je jedan od najprepoznatljivijih zelenih simbola Istre i primjer kako prirodni pojas podiže vrijednost cijele turističke destinacije.

Dubrovački park Gradac i Babin kuk: Očuvane zelene oaze koje već desetljećima pružaju prirodan hlad i čuvaju mikrofloru u zonama visoke izgrađenosti.

Zaštićene šume su važne za urbana i turistička područja

Stručnjaci i urbanisti često ističu da očuvane šume uz obalu donose višestruke koristi za lokalne zajednice.

Smanjenje toplinskih otoka: Gusta vegetacija prirodno snižava temperaturu zraka i ublažava utjecaj ljetnih vrućina u urbanim sredinama.

Kvaliteta zraka: Šume otpuštaju eterična ulja i djeluju kao prirodni filtri zraka.

Očuvanje prostornog balansa: Balans između izgrađenih područja i prirodnih oaza ključan je čimbenik ugodnog života lokalnog stanovništva, ali i stvaranja ugodnog ambijenta za goste koji posjećuju Jadran.

Zaštita u rukama građana

Inicijatori akcije u Zadru ističu kako je cilj peticije skrenuti pozornost nadležnih institucija na važnost prostornog planiranja koje uvažava potrebu za zelenim površinama. Formalnim proglašavanjem park-šume, navode organizatori, dao bi se pravni okvir za dugoročno upravljanje i očuvanje tog prostora u korist svih građana.

Ovdje možete saznati više o samom prijedlogu, detaljima inicijative i potpisati peticiju za proglašenje Park-šume Kožino.